Foto Davor Kovačević
Marić je rekao da Hrvatska od početka podržava prijedlog da se na razini OECD-a, to jest na globalnoj razini, postigne dogovor, odnosno sustavno rješenje koje bi se danas-sutra ugradilo i u europsko zakonodavstvo, pa tako i hrvatsko.
povezane vijesti
ZAGREB/PARIZ – Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da Hrvatska podržava aktualni prijedlog o oporezivanju multinacionalnih kompanija, kojim bi došlo do veće pravednosti u oporezivanju.
Marić je to izjavio novinarima u Parizu, gdje se danas i sutra održava drugi dio sastanka Vijeća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na ministarskoj razini (MCM), a uz njega u hrvatskoj delegaciji nalaze se i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Minimalno 15 posto
Naime, 130 zemalja okupljenih u inicijativu za suzbijanje erozije porezne baze prihvatilo je pod vodstvom OECD-a i G20 prijedlog da se velikim multinacionalnim kompanijama uvede minimalna globalna porezna stopa od najmanje 15 posto.
Estonija, Mađarska i Irska su primjeri rijetkih zemalja koje još nisu podržale taj sporazum, no Irska je nedavno objavila da će to vjerojatno učiniti. Inače, ta država oporezuje dobit kompanija po stopi od svega 12,5 posto, što je u nju privuklo divove poput Googlea, Facebooka i Applea.
Marić je rekao da Hrvatska od početka podržava prijedlog da se na razini OECD-a, to jest na globalnoj razini, postigne dogovor, odnosno sustavno rješenje koje bi se danas-sutra ugradilo i u europsko zakonodavstvo, pa tako i hrvatsko.
Aktualni prijedlog, pojasnio je Marić, počiva na dva stupa, a prema prvom stupu, multinacionalne kompanije koje posluju u više zemalja jedan bi dio svoje dobiti transferirale kao tzv. rezidualnu dobit, pa da tako nešto pripadne i onim zemljama u kojima obavljaju svoju djelatnost.
Marić smatra da to iz poreznog, ali i bilo kojeg drugog aspekta dovodi do veće pravednosti u oporezivanju. Zemlje u kojima su sjedišta takvih kompanija u većoj mjeri ne podržavaju takav prijedlog, no sada su u velikoj manjini, napomenuo je.
Prvi stup bi za Hrvatsku značio samo bolje, u smislu da i ona od multinacionalnih kompanija može naplatiti nešto poreza, to jest ostvariti prihode za državni proračun, apostrofirao je ministar financija.
Drugi stup povezan je s aktualnim prijedlogom o poreznoj stopi od minimalno 15 posto, pri čemu je Marić podsjetio da su u Hrvatskoj stope poreza na dobit od 10 posto (koji plaćaju tvrtke s prihodom do 7,5 milijuna kuna) i 18 posto (koji plaćaju tvrtke s prihodima iznad 7,5 milijuna kuna), pri čemu 90 posto obveznika plaća po stopi od 10 posto.
Međutim, značajno najveći dio poreza na dobit dolazi od onih koji ga plaćaju po stopi od 18 posto, pa je hrvatska prosječna ponderirana stopa iznad 15 posto, kazao je Marić. Dodao je da u vezi primjeni drugog stupa “što se tiče Hrvatske, tu praktički ne bi trebalo biti nikakvih problema”.
Napomenuo je i da se prije konačnog rješenja ne može ulaziti u detalje oko financijskih i fiskalnih efekata, no da su oba prijedloga na tragu pravednijeg sustava, ujedno i jasnog i transparentnog.
Radimo na ispunjavanju kriterija
Marić je u izjavi novinarima rekao da je ovo drugi puta da je Hrvatska dobila poziv za sudjelovanje na skupu OECD-a ove razine, podsjetivši da OECD broji 38 zemalja članica, a da je i Hrvatska jedna od zemalja koja je istaknula želju i namjeru da se pridruži tom jednom “vrlo važnom klubu”.
“Proces je u tijeku, radimo na ispunjavanju brojnih mjerila i kriterija svega ono što je važno da danas-sutra također postanemo jedna od članica tog kluba”, izjavio je Marić.
Osim već navedene teme oporezivanja digitalnih kompanija, vrlo važna tema dvodnevnog skupa je i ona “zelene” odnosno klimatski neutralne ekonomije, u kojoj će aktivno sudjelovati i ministar Ćorić, dok će Grlić Radman između ostalog sudjelovati na razgovorima o pitanjima liberalizacije i ostalog povezanog s međunarodnom trgovinom.
“Mislim da smo više nego dobro osjetili što znači i koje su posljedice kada dođe do određenih poremećaja u tijekovima roba, pa se to između ostalog odrazi na manjak ponude, ali isto tako i na značajna povećanja cijena”, izjavio je Marić.