ZAGREB – Hrvatska je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem tromjesečju ove godine ostvarila višak od 5,78 milijardi eura, što je za 1,41 milijardu eura povoljnije nego u istom razdoblju lani, a tomu su ponajviše pridonijeli rekordni prihodi od turizma u iznosu od 9,12 milijardi eura, pokazuju u petak objavljeni podatci HNB-a.

“Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2023. iznosio je 5,78 milijardi eura, što je zamjetno povećanje u odnosu na 4,37 milijardi eura iz istog tromjesečja prethodne godine”, navode analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u statističkom priopćenju o platnoj bilanci.

Statistika središnje banke pokazuje da je na tekućem računu platne bilance u trećem tromjesečju ostvaren višak od 5,23 milijarde eura, što je za 1,24 milijarde eura ili gotovo 31 posto veći višak nego u trećem lanjskom kvartalu.

Tomu su ponajviše pridonijeli rekordni prihodi od stranih gostiju, što je utjecalo i na povećanje pozitivnog salda na podračunu usluga, dok se na podračunu roba i dalje bilježi osjetan manjak, iako je on manji nego u istom razdoblju prošle godine.

Tako je saldo podračuna roba u minusu od 4,28 milijardi eura, što je za gotovo 13 posto manje nego u trećem tromjesečju prošle godine. “Negativan saldo na podračunu roba poboljšao se za 634 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, iako su vrijednosti i izvoza i uvoza robe smanjene (izvoz je smanjen za 19,8 posto, a uvoz za 16,6 posto)”, ističu analitičari središnje banke.

Prihodi od putovanja

Na podračunu usluga višak je u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosio 9,28 milijardi eura, što je za 573 milijuna eura ili za 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

To povećanje pozitivnog salda na podračunu usluga rezultat je rekordnih prihoda od turizma, koji su u trećem tromjesečju ove godine iznosili 9,12 milijarde eura, što je za 654 milijuna eura ili za 7,7 posto više nego u trećem kvartalu prošle godine.

Statistika HNB-a pokazuje još osjetniji rast prihoda od turizma u prvih devet mjeseci ove godine. Tako su prihodi od stranih turista, po podatcima iz tablica središnje banke, u prvih devet mjeseci ove godine iznosili 12,97 milijardi eura, što je za 1,33 milijarde eura ili za 11,4 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan prošle godine.

Povoljniji saldo kapitalnih transakcija

Analitičari središnje banke u komentaru napominju kako se salda primarnog i sekundarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine nisu značajnije promijenila.

Tako je na podračunu primarnog dohotka zabilježen manjak od 357 milijuna eura, što je nepovoljniji saldo nego u trećem tromjesečju lani, kada je manjak iznosio 328 milijuna eura.

Na računu sekundarnog dohotka, pak, zabilježen je pozitivan saldo od 584 milijuna eura, što je za 59 milijuna eura povoljniji rezultat nego u trećem kvartalu prošle godine.

Pozitivan saldo kapitalnih transakcija povoljniji je za 174 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zahvaljujući većim isplatama krajnjim korisnicima iz fondova EU-a, navode analitičari HNB-a. Naime, na računu kapitalnih tranakcija u trećem kvartalu ove godine višak je iznosio 551 milijun eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 377 milijuna eura.

U statističkom priopćenju o platnoj bilanci analitičari središnje banke ističu i pozitivna kretanja promatraju li se posljednja četiri tromjesečja – “kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2023. iznosio je 2,76 milijardi eura ili 3,7 posto BDP-a, a za cijelu 2022. godinu, za usporedbu, zabilježen je manjak od 226 milijuna eura, odnosno minus 0,3 posto BDP-a”.