Foto ECDC
Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije
povezane vijesti
Na mapi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) hrvatska obala više nije zelena. Na najvažnijoj europskoj korona karti, po kojoj se vode mnogi turisti, hrvatska je obala zbog porasta broja zaraženih degradirana sa zelene na narančastu boju.
ECDS svaka dva tjedna mijenja status zemalja i pojedinih regija unutar europskih zemalja prema incidenciji koronavirusa.
Činjenica da je hrvatska obala sad narančasta znači da je incidencija zaraženosti u priobalnim krajevima u protekla dva tjedna bila viša od 50 na 100.000 stanovnika.
Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije.
No, valja reći da ECDC epidemiološko stanje na svojoj karti ne prikazuje po županijama, već po statističkim regijama. PGŽ i Istra tako su uključene zajedno sa dalmatinskim županijama, koje bilježe veće dnevne brojke rasta novozaraženih.
Primjerice, danas je Splitsko-dalmatinska županija imala i najveći dnevni broj novih zaraza koronavirusom, njih 29. Zadarska županija imala je 26 novozaraženih, Dubrovačko-neretvanska 15, a Šibensko-kninska njih 13.
U usporedbi, Istarska danas ima jednog, a PGŽ šest novozaraženih. Narančasta je i Ličko-senjska županija koja je danas bez novozaraženih.
No, s obzirom da svi zajedno čine istu statističku regiju, na karti ECDC-a i PGŽ i Istarska županija su u narančastome, na račun brojki u južnijim jadranskim županijama.
Ovo je, malo je reći, loša vijest za hrvatski turizam. Naime, većina europskih zemalja svoje mjere karantene određuje prema statusu pojedine države ili regije na mapi ECDC-a.
Međutim, ni hrvatska turistička konkurencija na Mediteranu nije puno bolje prošla na novoj korona-karti.
U “crvenom”, što označava incidenciju između 200 i 500 novozaraženih na 100.000 stanovnika su gotovo cijela Španjolska, dio grčkih otoka na Egejskom moru te Kreta.
Neki dijelovi Španjolske, poput Katalonije, kao i Cipar označeni su bordo bojom, koja pokazuje još višu incidenciju od preko 500 na 100.000 stanovnika.
