S obzirom na to da hrvatski monetarni suverenitet uskoro prelazi na Europsku središnju banku, te da je nadzor velikih banaka već preuzelo europsko nadzorno tijelo, Hrvatsku narodnu banku pitali smo koje će točno biti funkcije i zadaće HNB-a nakon uvođenja eura, odnosno nestanka kune. Drugim riječima, zanimalo nas je što će točno u HNB-u raditi nakon što de facto izgube svoj »core business«, a to je suvereno vođenje monetarne politike i odlučivanje o relevantnim makroekonomskim pitanjima, poput količine novca u optjecaju itd. S obzirom na promijenjenu strukturu, a vjerojatno i opseg posla, zanimalo nas je i hoće li se u središnjoj banci možda mijenjati i kadrovska politika.

U HNB-u je naime nekoliko stotina zaposlenika, a dio poslova određenih direkcija praktički seli u Frankfurt, kao i primjerice, dio pričuva HNB-a. Već sada guverner ima zabranu govoriti sedam dana prije sjednica banke u Frankfurtu (tzv. tiho razdoblje). Pitali smo koliko je sada točno zaposlenih u HNB-u te hoće li se njihov broj u dogledno vrijeme mijenjati, a moguće i smanjivati, sukladno promjenama zadaća i posla. No, iako nestaje domaća valuta, monetarni suverenitet, funkcija tiskanja novca te mogućnosti samostalnog kreiranja monetarne politike, u HNB-u tvrde da će im se obim posla još i – povećati. Otkrivaju i da je trenutno u HNB-u točno 733 zaposlenih.

Gomila dužnosti

– Ulaskom u eurozonu obujam rada HNB-a se povećava, što je zanimljivo, tako da tu ne možemo govoriti o smanjivanju broja radnika, dapače (trenutno HNB ima 733 zaposlenika). Sve što se prenosi na Europsku središnju banku je odluka o monetarnoj politici koja se donosi na zajedničkom sastanku svih guvernera eurozone u Frankfurtu, na sastanku Upravnog vijeća ECB-a. Sve ostalo ostaje u nacionalnim središnjim bankama, dakle HNB nastavlja provoditi monetarnu politiku. Ono što se dogovori u Frankfurtu mi provodimo na hrvatskom tržištu s domaćim bankama, nastavljamo raditi superviziju, nastavljamo voditi u Hrvatskoj platni promet, što je veliki posao. HNB naime osigurava sustav velikih međubankarskih plaćanja, distribuciju i povlačenje gotovine. Nastavljamo voditi kompletnu statistiku gdje nam se povećavaju zahtjevi te sanaciju banaka i zaštitu potrošača, ističu u HNB-u.

Dakle, iz odgovora središnje banke jasno je da ne misle smanjivati broj zaposlenika, nego, štoviše, verojatno još i povećavati. Daju i dodatne argumente u pogledu opravdanja rastućeg broja zaposlenih, odnosno podatke za sektor na razini eurozone, prema kojima ispada da je riječ o uistinu visokoinstitucionaliziranom i osobljem vrlo »nabijenom« sustavu.

Odbori i pododbori

– Danom uvođenja eura, HNB će postati dio Eurosustava, koji čine ECB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. Krajem 2021. taj je sustav imao gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3,5 tisuća radilo u Europskoj središnjoj banci, dok je preostalih 43,5 tisuće zaposlenih radilo u središnjim bankama 19 članica europodručja. Iz toga je očito da je Eurostav po svojoj naravi izuzetno decentraliziran, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi. Za nas u HNB-u ulazak u europodručje znači da će zaposlenici HNB-a potpuno ravnopravno sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. Guverner HNB-a će od dana uvođenja eura postati punopravni član Upravnog vijeća ECB-a, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike, opisuju u HNB-u. Osim što će, nastavljaju, »aktivno i ravnopravno drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike, HNB će tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između HNB-a i hrvatskih banaka«.

– HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru. U tome je i velika razlika u odnosu na trenutno stanje; hrvatska središnja banka u okviru kredita za likvidnost danas može plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama, premda je već sada glavnina obaveza banaka u euru. Kao i dosad, HNB će samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava, tumače u HNB-u.

Proizvodnja statistike

Kažu i da zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzeo ECB.

– Kod manje značajnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi ECB u skladu sa zajedničkim procedurama. HNB će i nakon uvođenja eura suštinski ostati jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali će ECB svoje nadzorne odluke u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u izravno nadležan umjesto HNB-a, kao što je sada slučaj, izravno upućivati kreditnim institucijama. Također, nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, ostao je u okviru nacionalnih ovlasti, tumače u HNB-u, iz kojeg su poslali još obimniji odgovor. Nadalje, navode da će »i nakon ulaska u europodručje, HNB biti nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdavat će novčanice i kovanice eura te osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava«.

– Također će biti zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. HNB će nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenijeti na ECB, zbog toga će sudjelovati u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, HNB će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama preostalim nakon uplate odgovarajućeg iznosa pričuva u kapital ECB-a, te će višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske. Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, zaključuje HNB.