Tema vladavine prava i više je nego aktualna, posebice s obzirom na to da je u rujnu prošle godine prvi put objavljeno Izvješće o vladavini prava na razini Europske unije, a njegov je cilj proširiti postojeći paket instrumenata EU-a preventivnim segmentom, te tako pokrenuti raspravu o vladavini prava na razini Europske unije, što u krajnjoj liniji osvješćuje važnost vladavine prava i stvaranje kulture vladavine prava na razini cijele Europske unije.

To izvješće trebalo bi služiti kao indikator uspješnosti te pokazati potencijalno bolja rješenja državama članicama u borbi s vlastitim nedostacima. Također, na primjeru drugih zemalja iz tog izvješća može se vidjeti kako se vladavina prava može dodatno ojačati uz poštovanje nacionalnih sustava i tradicija.

Unatoč tome što mnoge države članice imaju visoke standarde vladavine prava, Europska unije se još uvijek suočava s velikim izazovima u tome području.

Temeljna vrijednost

O tome je bilo riječi i na nedavnom online seminaru za medije “Rule of Law” u Fažani, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj na kojem se govorilo o vladavini prava kao jednoj od temeljnih vrijednosti na kojima počiva Europska unija.

Brojnim govornicima i raznim podtemama potaknula se otvorena rasprava o politikama Europske unije vezanim za vladavinu prava, kao i inicijative Europske komisije u tome području te njihovoj primjeni u svim državama članicama Europske unije.

Vladavina prava jedna je od vrijednosti na kojima se temelji Europska unija i svojevrstan je preduvjet za zaštitu svih drugih vrijednosti Europske unije, uključujući ona temeljna prava i demokraciju.

Poštovanje vladavine prava važno je za funkcioniranje Europske unije, a njezina srž je učinkovita sudska zaštita koja prije svega zahtijeva neovisnost te kvalitetu i učinkovitost pravosudnih sustava država članica.

Drugim riječima, vladavina prava podrazumijeva i činjenicu da se države članice i njihove vlade drže zakona i u skladu s njime donose sve odluke te činjenicu da svi građani mogu propitkivati njihov rad.

Također, vladavinom prava su obuhvaćene borba protiv korupcije kojom se nastoji spriječiti pogodovanje na nečiju štetu, i zaštita slobode medija čime se osigurava objektivnost i istinitost u informiranju građana o djelovanju vlade svake od država članica.

U online izlaganju, europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders komentirao je prvo izvješće u kojem se stanje s pravosuđem u svakoj državi analiziralo prema nekoliko kriterija te se u tom pogledu osvrnuo na poziciju i stanje hrvatskoga pravosuđa.

Kako je istaknuo, zakonski okvir u borbi protiv korupcije jest uspostavljen, no najveći je problem i dalje korupcija na lokalnoj razini. Taj se problem, napomenuo je, može spriječiti regulativom koja bi spriječila sukob interesa između državnih i lokalnih dužnosnika, kao i rješavanjem problema utjecaja lokalnih dužnosnika na tvrtke koja su u vlasništvu lokalne vlasti.

Iako postoje određena područja u kojima je postignut napredak u posljednjih nekoliko godina, još uvijek ima prostora za napredak i poboljšanje kod svih članica, pa tako i Hrvatske.

U tom pogledu, Hrvatska bi kao najmlađa članica Europske unije mogla puno naučiti o pravosudnim reformama od ostalih, starijih članica. Kako je dalje kazao, Hrvatska polako napreduje u digitalnoj komunikaciji između pravosudnih tijela, no konkretnije poboljšanje digitalizacije pravosudnog sustava više je nego nužno.

​(Ne)ovisna struka

​Također, sporost hrvatskog pravosuđa čimbenik je velike razlike između Hrvatske i ostalih zemalja članica Europske unije, a uz to, velik problem je i činjenica da od svih članica Europske unije upravo hrvatski građani najmanje vjeruju u pravosudni sistem.

Kako je predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora Mišel Jakšić pojasnio, uzmemo li u obzir 1990-e godine ili pak 2000-e, jasno je kako je sustav pravosuđa visoko politiziran, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine nismo napravili potreban pomak k transparentnosti, stoga je danas sudstvo neovisna struka koja djeluje sama za sebe.

Moguće je, kaže, da nas takvo stanje dovede do “prave” reforme pravosuđa, a ona je prijeko potrebna jer mladi odlaze iz zemlje zbog sumnje u sam sustav. Jedno od rješenja vidi u suzbijanju korupcije i nepotizma, u praćenju napretka pojedinih djelatnika u pravosuđu i u njihovim sigurnosnim provjerama.

Također, utjecaj lošeg pravosuđa vidi i na primjeru stanja s medijima danas, pa je tako odnos politike prema medijima pod pokroviteljstvom pravosuđa gori nego prije desetak godina.

Da stanje u hrvatskom pravosuđu vezano za korupciju nije dobro, pokazuju i statistike predavanja dvaju znanstvenih istraživača sa Sveučilišta u Lisabonu, Luisa de Souse i Susane Coroado, koji su govorili o korupciji i javnoj etici.

Hrvatska je, kako su pojasnili, prva po percepciji korupcije u Europskoj uniji, a građani Hrvatske šesti su po tome koliko korupcija utječe na njihov svakodnevni život. Isto tako, Hrvatska je četvrta po visokom pragu tolerancija na korupciju, ostavljajući iza sebe samo Češku, Latviju i Mađarsku, što su prilično zabrinjavajući podaci koji dolaze izvana.

Dijelu problema u hrvatskom pravosuđu doskočit će novoosnovani Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), neovisno tijelo Europske unije koje je nedavno započelo s radom, a bit će odgovorno za istragu, kažnjavanje, progon i podizanje optužnice za kaznena djela koja čine financijsku štetu Europskoj uniji.

Također, provodit će se istraga i za sva druga s njima neodvojivo povezana djela čiji je rezultat također šteta na teret Europske unije, s nadležnošću za sva kaznena djela počinjena u periodu od 20. studenog 2017. godine te za one slučajeve u kojima je istraga dovršena i podignuta je optužnica na teritoriju neke od država članica Europske unije.

U radu toga tijela sudjelovat će dvadeset i dvije države članice, izuzevši Dansku, Irsku, Mađarsku, Poljsku i Švedsku.

Tijelo je organizirano na centraliziranoj razini, koju čini glavna tužiteljica s dvoje zamjenika i dvadeset i dvoje tužitelja, među kojima je i bivša šefica USKOK-a Tamara Laptoš, i decentraliziranoj razini, koju čine delegirani tužitelji iz država članica.

Samo tijelo će po potrebi surađivati i s drugim tijelima i agencijama Europske unije koji izravno ne sudjeluju u radu EPPO-a, a pokušat će stati na kraj PDV prijevarama koje stvaraju godišnji gubitak od čak šezdeset milijardi eura te ostalim prijevarama koje stvaraju gubitak od petsto milijuna eura.

Oporavak (i) pravosuđa

U izlaganju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPPO) za razdoblje od 2021. do 2026. godine, dokumenta čiji je plan ključan za osiguravanje implementacije strukturalnih reformi i ulaganja s ciljem jačanja ekonomije i pravosuđa, na online seminaru “Rule of Law” ministar pravosuđa dr. sc. Ivan Malenica istaknuo je kako je reforma zakonodavstva prilikom ulaska Hrvatske u EU bila jedan od osnovnih i najvažnijih kriterija za ulazak, no ona se svakako nastavlja.

Plan za daljnju reformu u tome dokumentu je, napominje, usmjeren na efikasnost pravosuđa, borbu protiv korupcije te digitalizaciju javnoga sektora i pravosuđa. Prema planu, učinkovitije pravosuđe postignut će se smanjivanjem broja neriješenih slučajeva, i to smanjivanjem dugotrajnosti procesa slučajeva, smanjivanjem slučajeva starijih od sedam godina i smanjivanjem zastarjelih slučajeva.

Uz to treba provesti program optimizacije poslovnih procesa i uvesti programe cjeloživotnog učenja pravosudnih djelatnika. Ostale korake za reformiranje pravosuđa treba poduzeti kod građanskih i kriminalnih procesa, digitalizacije administracije pravosudnog sustava te uvođenjem novog regulativnog okvira za sudske stručnjake i tumače.

Kao važan korak u reformi pravosuđa spomenuo je i borbu protiv korupcije i njezinu prevenciju kroz digitalizaciju, transparentnost i koordinaciju. Kako je zaključio, postizanjem učinkovitosti pravosuđa povećat će se i povjerenje građana u sustav koje je trenutno vrlo nisko.

Da je digitalizacija u pravosuđu nužna i jedan od oblika borbe protiv korupcije smatra i predsjednik Udruženja portugalskih sudaca Manuel Ramos Soares koji je napomenuo kako digitalizacija nedvojbeno utječe na sudstvo, a povezana je s transparentnošću koja je najbolje oružje i prevencija protiv korupcije, stoga sudstvo i pravosuđe moraju biti otvoreni i dostupni svima.

“Rasklimani” stupovi

Govoreći o slobodi medija i pluralizmu, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova na samome početku istaknula je kako su slobodni mediji temelj i stupovi demokratskoga društva, no situacija s medijima se u Europi pogoršava.

Istraživanja pokazuju da je u većini država članica evidentno jačanje pritiska na neovisne medije iz političke i ekonomske sfere te nasilje protiv novinara, istaknula je Jurova. Kako je dalje napomenula, u Europskoj uniji raste broj tužbi protiv novinara, a poseban su problem SLAAP, Strategic Lawsuit Against Public Participation, tužbe kojima je cilj cenzuriranje medija, odnosno novinara te njihovo ušutkavanje pokretanjem velikog broja postupaka protiv njih.

Jedan od slučajeva koji je navela kao primjer SLAAP tužbe je slučaj ubijene malteške istraživačke novinarke Daphne Cruane Galizie koja je imala čak četrdeset i sedam takvih tužbi s kojima se njezina obitelj, nažalost, još uvijek bori.

Što se tiče situacije s tužbama protiv novinara u Hrvatskoj, rekla je kako anketa Hrvatskog novinarskog društva u travnju ove godine pokazala da je trenutačno aktivno 924 tužbi protiv medija općenito i protiv novinara, uz potražnje za određene štete u iznosu od gotovo 78,5 milijuna kuna. Upravo zato HND traži dekriminalizaciju uvrede i klevete, kako je pojasnila.

– Pravosuđe u Europskoj uniji sve se više zloupotrebljava protiv slobode govora, što je također problem, istaknula je Jurova nadodajući da bi trebala postojati određena pravila koja bi sucima omogućila da odbace određen slučaj, ako procijene da je riječ o SLAAP tužbi, no isto tako, naglasila je i kako ne treba ukidati samu mogućnost tužbe.

Što se tiče slobode medija, Didier Reynders ​napomenuo je kako je Europska komisija svjesna da se taj problem povećava u određenim državama članicama, jer su u porastu česte tužbe protiv novinara, prijetnje fizičkim napadima i “cyberbullying”.

Štoviše, Agencija za elektroničke medije jest transparentna u svojem djelovanju, no nije potpuno oslobođena političkog utjecaja zbog postupka imenovanja.

Europska komisija prati situaciju u Hrvatskoj i u svim zemljama članicama, a s obzirom na implementaciju potrebnih promjena, i efikasnost sustava, njihovo vijeće može odlučiti i o prestanku financiranja neke od država članica Europske unije.