Sudovi su riješili 98 tisuća predmeta više, rekao je ministar u Hrvatskom saboru kojem je predstavio izmjene Zakona o parničnom postupku kojima se taj postupak želi ubrzati, pojednostaviti i modernizirati.
povezane vijesti
ZAGREB – Ministar pravosuđa Ivan Malenica izvijestio je u četvrtak da je na hrvatskim sudovima lani zaprimljeno 1,3 milijuna predmeta, 158 tisuća više nego 2020. godine, te potvrdio kako smo po broju predmeta na sto tisuća stanovnika u samom vrhu zemalja EU.
Sudovi su riješili 98 tisuća predmeta više, rekao je ministar u Hrvatskom saboru kojem je predstavio izmjene Zakona o parničnom postupku kojima se taj postupak želi ubrzati, pojednostaviti i modernizirati.
Predložene izmjene dio su paketa promjena na kojima radimo kako bi naše pravosuđe bilo učinkovito, a građani riješili svoje sporove u što kraćem roku, istaknuo je Malenica.
Naglasio je kako se izmjenama uvode precizni rokovi za završetak postupka – tri godine za prvostupanjske, godinu za drugostupanjske (žalbene) postupke. Kod sporova male vrijednosti propisuje se rok od godinu dana u prvom stupnju i šest mjeseci za žalbeni postupak.
Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta – moralo bi se održati u roku od tri mjeseca, a glavna rasprava najkasnije u roku od šest mjeseci.
Obvezno tonsko snimanje ročišta
Uvodi se obvezno tonsko snimanje ročišta, zapisnici će se voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetima na ročištu, što bi trebalo skratiti trajanje samog ročišta, posebice tijekom davanja izjava.
Zastupnici načelno ne spore dobru namjeru predloženog zakona, a suverenist Željko Sačič istaknuo je da se radi o “iskoraku u svakom pogledu”.
Ante Kujundžić (Most) zapitao se pak hoće li se planirano postići s obzirom da su sudski postupci u najvećoj mjeri opterećeni postupcima za naknadu štete i predmetima utvrđivanja vlasništva. Kronični problem našeg pravosuđa definitivno nisu suci, jer jedan sudac u Hrvatskoj godišnje riješi oko 300 predmeta, u Finskoj samo 66, kazao je zastupnik.
Samo petero zastupnika u Sabornici
Dalija Orešković (Centar) ocijenila je da je predloženi zakon samo tehnički propis koji ni na koji način ne zadire u arhitekturu pravosuđa. Ključnima drži tri koraka, među njima jaču kontrolu nad radom sudaca te kontrolu nad transparentnošću sudskih odluka koju provode sami građani.
S obzirom da je Sabor o izmjenama Zakona o parničnom postupku raspravljao u isto vrijeme dok su njegovi odbori saslušavali troje kandidata za nove članove Vlade, u Sabornici je, kako su izbrojali sami zastupnici, bilo njih samo petero.
