Zakon o lobiranju, na koji je Hrvatska čekala dugi niz godina, na snagu je stupio 1. listopada. Njime se prvi put uređuje odnos između lobista i lobiranih osoba, a Registar lobista najvažnija je novina.

Njegovo ustrojstvo i vođenje zadaća je Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a najprije su morali donijeti Pravilnik o njegovu vođenju.

Da bi se netko u Hrvatskoj bavio lobiranjem, od sada je obvezan upisati se u taj Registar, a prije prihvaćanja kontakta s lobistom lobirana će osoba morati provjeriti je li u Registru i kakav mu je status.

Nakon završetka procedure koja se odnosi na njegovo puštanje u javno savjetovanje, Pravilnik je 24. listopada stupio na snagu.

Njime se propisuje način vođenja Registra lobista, tehničke i organizacijske mjere zaštite, sadržaj obrazaca za upis, za promjenu podatka i brisanje iz Registra, popis dokumentacije koja se prilaže zahtjevima, detaljniji način njihovog podnošenja, sadržaj obrasca izvještaja lobista te sadržaj pomoćnih evidencija.

Privremeni Registar lobista

Registar je u elektroničkom obliku i javno je dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva pod stavkom “lobiranje”. Trenutno je riječ o privremenom Registru, koji bi trebao zaživjeti ovih dana, jer još nije gotovo cjelovito programsko rješenje.

“Uspostava elektroničkog Registra lobista dio je projekta čiji nismo nositelji mi nego Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i ne znamo kada će to biti, da li početkom iduće godine ili nešto kasnije. Zato sada vodimo privremeni Registar koristeći postojeće informatičke alate, a on će biti transponiran u cjeloviti, trajni Registar, koji će biti ustrojen kao platforma”, pojašnjava predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić Ileković.

Registar će biti javan i svatko će, na lako pretraživ način, moći vidjeti ime i prezime fizičke osobe koja se bavi lobiranjem, naziv i sjedište pravne osobe lobista, njegove kontaktne podatke, područja djelovanja i interesa, status aktivnosti, da li je brisan iz Registra ili ima izrečene mjere zbog nepoštivanja odredaba Zakona.

Područja djelovanja i interesa lobisti odabiru kroz ponuđena područja u izborniku. Neka od područja interesa su bankarske i financijske usluge, carina, energija, javno zdravlje, granice i sigurnost, klimatska politika, istraživanje i inovacije, kultura i mediji, migracije i azil, mladi, trgovina, promet, vanjski odnosi…

Status aktivnosti lobista može biti ‘aktivan’, ‘brisan’ i ‘izrečena mjera zabrane obavljanja lobiranja na određeno vrijeme’. Uz status ‘brisan’ upisuju se datumi brisanja te izvršnosti rješenja o brisanju. Uz status ‘zabrane obavljanja lobiranja na određeno vrijeme’ upisuje se razdoblje trajanja izrečene mjere.

Zaprimljeno 18 zahtjeva 

Povjerenstvo je već i sve potrebne obrasce za lobiste, njih sedam, objavilo uz Pravilnik.

Sva dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za upis, propisuje Povjerenstvo, mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a strana fizička ili pravna osoba dostavlja potrebnu dokumentaciju izdanu od nadležnog tijela iz matične države članice ili od nadležnog tijela iz treće zemlje uz službeni prijevod na hrvatskom jeziku.

Na zahtjev Povjerenstva osoba je dužna na uvid predočiti izvornik priložene dokumentacije.

Do sada je Povjerenstvo, otkriva Jozić Ileković, zaprimilo 18 zahtjeva za upis u Registar.

Dokaz da osoba nije pravomoćno osuđena

Uz zahtjev za upis, fizička osoba prilaže presliku osobne iskaznice za domaće fizičke osobe, odnosno presliku putne isprave za strane fizičke osobe, izvadak iz odgovarajućeg poslovnog registra ako fizička osoba obavlja registriranu djelatnost.

Također mora predočiti dokaz da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv službene dužnosti, kaznena djela protiv gospodarstva i kazneno djelo iz članka 339. (podmićivanje zastupnika) Kaznenog zakona te kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, odnosno da nije pravomoćno osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci za ostala kaznena djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Pravna osoba prilaže izvadak iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra za određeni oblik pravne osobe, dokaz o zaposlenoj ili na drugi način angažiranoj fizičkoj osobi koja će obavljati djelatnost lobiranja u ime pravne osobe, presliku osobne iskaznice odnosno putne isprave za osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe koja podnosi zahtjev za upis, te dokaz da pravna osoba nije pravomoćno osuđena za spomenuta kaznena djela.

U slučaju neke promjene, lobist upisan u Registar u roku od 30 dana od dana nastanka promjene je Povjerenstvu dužan podnijeti zahtjev za promjenu podataka upisanih u Registar.

“Nakon što podnesu zahtjev za upis, mi moramo provjeriti je li taj zahtjev kompletan ili nešto nedostaje, od Ministarstva pravosuđa moramo tražiti i podatke o neosuđivanosti i kad utvrdimo da su stečeni uvjeti za upis, upisujemo ga”, kaže predsjednica Povjerenstva.

Kritike zbog izvještavanja o sastancima

Lobisti će jednom godišnje, do 31. ožujka, Povjerenstvu morati podnositi izvještaje o lobističkim aktivnostima u prethodnoj godini. Morat će izvijestiti s kime su se sastajali, što je bio dnevni red sastanka i cilj lobiranja, tko su bile lobirane osobe, koji su materijali pruženi lobiranoj osobi.

No, te informacije ipak neće biti javno dostupne i javnost neće znati s kime su se i oko čega sastajali, što je izazvalo najviše kritika na novi Zakon.

Stručnjaci su kritizirali i što nije ista obveza podnošenja izvješća, s druge strane, propisana i za lobirane osobe, a pod tim pojmom se podrazumijevaju dužnosnici izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući i one na lokalnoj i regionalnoj razini, savjetnici i posebni savjetnici u ministarstvima, pročelnici u regionalnoj i lokalnoj samoupravi te određene osobe u tijelima s javnim ovlastima.

Za razliku od Hrvatske, u institucijama Europske unije i jedna i druga strana moraju objaviti informacije o sastancima u Registar transparentnosti, a upravo se zbog toga HDZ-ova kandidatkinja za još jedan mandat potpredsjednice Europske komisije Dubravka Šuica našla ovih dana u fokusu stranih medija. Nekoliko dana prije saslušanja u Europskom parlamentu otkriveno je da nije prijavila sve sastanke s lobistima.

Prema tvrdnjama njemačkog tjednika Der Spiegel, za vrijeme prethodnog petogodišnjeg mandata Šuica nije u službeni Registar prijavila barem 19 sastanka s lobističkim organizacijama i tvrtkama, čime je, ističu, potencijalno prekršila kodeks ponašanja koji vrijedi za članove Europske komisije. Petero zastupnika Zelenih u EU parlamentu tražilo je da ju se kazni.

“U propustu potpredsjednice Komisije Dubravke Šuice da ne prijavi susrete koje je imala s lobistima nije bilo namjere da ih skriva i vrlo je brzo ispravljen”, izjavila je u petak glasnogovornica Komisije Jördis Ferroli.

Zbog nove zadaće, Povjerenstvo ustrojava i novu Službu za lobiranje, zbog čega je donijelo i novi Pravilnik o svojem unutarnjem ustrojstvu.