Photo: Marin Tironi/PIXSELL
'Posljedica' je to činjenice da su na snagu stupile odredbe izmijenjenog Zakona o zemljišnim knjigama, koje je Hrvatski sabor izglasovao u listopadu prošle godine
povezane vijesti
- Počinju preventivni i besplatni sistematski pregledi u svim županijama, evo tko će sve biti pozvan
- Hrvatska je kuriozitet u kategoriji “super bogatih”, oni ovdje imaju samo tri posto ukupnog bogatstva
- Građani će moći trgovati državnim vrijednosnicama na burzi. Obveznicu najisplativije držati do kraja dospijeća
ZAGREB – Svi prijedlozi zemljišno-knjižnom sudu od petka se mogu podnositi isključivo elektronički, putem javnih bilježnika ili odvjetnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava (OSS uređena zemlja).
‘Posljedica’ je to činjenice da su na snagu stupile odredbe izmijenjenog Zakona o zemljišnim knjigama, koje je Hrvatski sabor izglasovao u listopadu prošle godine.
Za građane to pak znači da od danas svoje prijedloge zemljišno-knjižnim sudovima više ne mogu podnositi osobno, u papirnatom obliku, već samo elektronički, preko odvjetnika ili javnih bilježnika.
Za dio građana, to je velika promjena, pa je Hina prije četiri dana pitala Ministarstvo pravosuđa, koje je spomenuti zakon predložilo, je li poduzelo neke korake da građane upozna s tim novinama, no do petka nije dobila odgovor na taj upit.
Odgovor nije dobila ni na pitanje je li se kod uvođenja spomenute novine vodilo računa o građanima koji žive u ruralnim područjima i kojima su odvjetnici i javni bilježnici manje dostupni nego onima koji žive u gradovima, a često se radi i o građanima koji nemaju javni prijevoz do mjesta u kojima rade odvjetnici i javni bilježnici.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić kod predstavljanja zakonskim izmjena u Saboru je naglasio da će ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika biti manji u odnosu na dosadašnje troškove, no dio medija imao je drugačiju računicu.
„Javnobilježnička naknada je 80 kuna + PDV, što bi u ukupnosti bilo 225 kuna. To je do sada bilo 250 kuna“, rekao je u listopadu Salapić.
Mediji, međutim, pišu kako će građanin, koji je do danas za predaju ovjerenog brisovnog očitovanja plaćao 50 kuna, od danas plaćati 125 kuna tj. 16, 60 eura nagrada javnom bilježniku, plus PDV, plus sudska pristojba).
Hina je pitala Ministarstvo je li ta računica točna, no odgovor nije dobila.
Salapić je u spomenutoj prigodi naglasio i da se zakonom propisuje obvezatnost javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkoga akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koji je temelj za uknjižbu prava vlasništva ili drugo stvarno pravo u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis, osim ako se stranka tome izričito protivi. „Ako stranka želi da to za nju učini odvjetnik, onda će to učiniti odvjetnik“, rekao je državni tajnik.
