Hrvatska je u lipnju ostvarila najsnažniji pad prometa u maloprodaji u nešto više od dvije godine, od – 2,7 posto u odnosu na svibanj, čime je nadmašila sve članice EU-a i eurozone, objavio je Eurostat, a riječ je o najvećem padu potrošnje u Hrvatskoj od travnja 2022. Istodobno je industrijska proizvodnja ostvarila snažan pad od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju da takav pad industrijske proizvodnje Hrvatska nije zabilježila još od pandemijskog lockdowna, i to je već sedmi mjesec zaredom kako se bilježi pad industrije, uz napomenu da je pad u lipnju bio oštriji nego mjesec prije kada je iznosio 3,3 posto. U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva.

Robni izvoz

Iako potrošnja raste već 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, primjetno je njezino usporavanje jer je u svibnju rasla stopom od visokih 8,4 posto, a u lipnju 5,5 posto, pri čemu je usporavanje rasta prometa u maloprodaji vidljivo i na kvartalnoj razini, i to s 8,6 posto u prvom tromjesječju na 7,5 posto u drugom.

– Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine, smatraju u udruzi poslodavaca i dodaju da će se pad industrijske proizvodnje odraziti na robni izvoz, ali i na ukupni BDP.

– Kako su se indeksi poslovne klime za Njemačku i naših glavnih izvoznih tržišta dodatno pogoršali u lipnju i srpnju, očekivana stopa realnog rasta BDP-a od 3 posto potencijalno može biti i niža, ocjenjuju u HUP-u te pozivaju da se politika mora fokusirati na konkurentnost i na mjere koje jačaju otpornost gospodarstva, odnosno da energetska politika, porezno rasterećenje rada, naročito srednjih i visokih plaća, te daljnja deregulacija poslovanja moraju biti prioritet u odnosu na politike jačanja osobne potrošnje.

U HUP-u stoga podržavaju inicijativu ministra financija Marka Primorca da se pravovremenim rebalansom ograniče proračunski rashodi i stabiliziraju državne financije. Smatraju da je važno održati projicirani deficit opće države na razini od 2,6 posto BDP-a, jer zbog pada proizvodnje i izvoza, a i usporavanja potrošnje, imamo potencijalne negativne rizike za rast u ovoj godini.

Kreditni rejting

– Hrvatska je bila jedna od rijetkih članica na istoku EU-a koja proteklih godina nije bila u proceduri prekomjernog deficita i vrlo je važno očuvati tu poziciju i održati investicijski kreditni rejting. Rebalans je potrebno napraviti na vrijeme s obzirom na to da vanjski utjecaji mogu usporiti rast BDP-a što može oslabiti i punjenje proračuna u drugoj polovini godine, upozoravaju poslodavci.

Budući da Hrvatska već 15 godina bilježi investicije niže od prosjeka EU-a, u HUP-u predlažu da se kod rebalansa trebaju zadržati investicijski planovi kako bi se novac iz EU fondova i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti iskoristio, a planirane investicije realizirale, jer bi rezanje rashoda na investicijama također imalo negativan utjecaj na buduće stope rasta BDP-a i na produktivnost zemlje.

Poslodavci također smatraju da plaće u idućim godinama ne bi smjele rasti iznad nominalne stope rasta BDP-a, štoviše, bilo bi poželjno da stagniraju neko vrijeme, odnosno da »bilo kakav rast bude selektivan i temeljen na radnom učinku«. HUP, naime, zamjera Vladi što je podigla masu plaća u javnom i državnom sektoru na 13 posto BDP-a »koje nije bilo povezano s efikasnošću ni rezultatima«. Stoga HUP poziva na mjere za podizanje efikasnosti kroz smanjenje birokracije i optimiziranje veličine javnog sektora, što uključuje i relativno smanjenje mase plaća u BDP-u u idućim godinama.

– To je uostalom i jedna od preporuka Europske komisije. Zaposlenici moraju biti dobro plaćeni, ali ukupna masa plaća mora biti niža mjereno udjelom u BDP-u, navode u HUP-u.

Najveći pad ostvaren u trgovinama hrane

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao, dok je prodaja na benzinskim postajama neznatno porasla, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u.

Najsnažniji rast prometa u trgovinama zabilježila je Rumunjska, za 1,8 posto. Slijede Bugarska i Danska gdje je uvećan za 1,4 odnosno za jedan posto, objavio je Eurostat koji nije raspolagao podacima za Češku i Grčku. U odnosu na lipanj prošle godine najveći pad prometa ostvarila je Belgija, za 7,3 posto. Slijede Estonija i Austrija gdje je potrošnja smanjena za 4,1 odnosno za 3,9 posto.