Izvješće

Hrvatima prošle godine najviše propisivali lijekove za smirenje i protiv tjeskobe

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija: Sergej Drechsler

Ilustracija: Sergej Drechsler

Liječnici su u pandemijskoj 2020. izdali čak dva milijuna uputnica i lijekova na recept manje nego 2019. godine, a svaki deseti propisani lijek u ambulantama obiteljske medicine bio je anksiolitik



Lani je u ambulantama obiteljskih liječnika pacijentima izdano ukupno 8,7 milijuna uputnica i 52,8 milijuna recepata. Svaki deseti propisani lijek bio je anksiolitik, lijek za smirenje, a upravo za te su lijekove liječnici napisali najviše recepata – 4,7 milijuna.


U pandemijskoj godini, gdje su se mnogi ustezali ići k liječniku u strahu od zaraze, a ambulante nisu bile na raspolaganju kao inače, obiteljski su liječnici zabilježili čak četiri milijuna pregleda manje nego u prosječnoj godini.


I uputnica za dijagnostičke pretrage i specijalističke preglede, kao i podignutih lijekova na recept, bilo je manje nego inače. Tako su liječnici izdali čak dva milijuna uputnica manje nego godinu ranije: u 2019. izdano ih je ukupno 11 milijuna.




Kad je riječ o receptima za lijekove, pad je bio gotovo identičan: u odnosu na 2019. godinu, kad je u Hrvatskoj izdano 54,9 milijuna recepata, lani ih je bilo za oko dva milijuna manje.


Dijagnostičke pretrage


Uvjerljivo prvo mjesto na listi najpropisivanijih lijekova u ambulantama diljem Hrvatske zauzeli su anksiolitici – lijekovi protiv tjeskobe ili lijekovi za smirenje središnjeg živčanog sustava, koji se i inače nalaze pri vrhu ljestvica po učestalosti propisivanja.


Lani su, međutim, zauzeli apsolutni primat među lijekovima na recept. Drugo mjesto uglavnom je pripalo lijekovima za povišeni tlak, a odmah za njima po učestalosti uzimanja lijekovi su za želučane tegobe.


Kako se navodi u izvješću HZJZ-a o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske medicine u 2020. godini, od ukupnog broja izdanih uputnica, svaka druga odnosila se na dijagnostičke pretrage, uključujući i one kontrolne, a 2,8 posto uputnica se odnosilo na upućivanje u hitne specijalističke ambulante.


Izdana su 4,3 milijuna uputnica za dijagnostičke pretrage, 1,3 milijuna uputnica za prvi specijalistički pregled, a 1,5 milijuna uputnica za kontrolni pregled.


Koliko je lani bio reduciran rad bolnica, pokazuje podatak da je za bolničko liječenje u 2020. godini izdano 198.000 uputnica, dok ih je godinu ranije izdano 272.000. I u dnevnim bolnicama liječilo se manje pacijenata – lani 188.000, a godinu ranije 222.000 uputnica izdano je za liječenje u dnevnoj bolnici.


Specijalistički pregledi


Najčešće su se uputnice izdavale u ordinacijama Šibensko-kninske županije, u prosjeku po jedna na svaka četiri kontakta s pacijentom, a najrjeđe u ordinacijama Koprivničko-križevačke županije gdje se na svakih šest kontakata izdala po jedna uputnica.


Najveći je udio uputnica na specijalističke preglede, bilo da se radi o prvom pregledu ili kontroli, u Osječko-baranjskoj županiji – 38 posto svih uputnica, a najmanji u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je tek svaka četvrta uputnica bila za specijalistički pregled.


Pacijenti se iz djelatnosti obiteljske medicine najčešće upućuju na dijagnostičke pretrage; tako se 21 posto uputnica odnosi na upućivanje u djelatnost medicinske mikrobiologije s parazitologijom i medicinske biokemije, a dodatnih 6,6 posto na upućivanje na radiološku dijagnostiku.


Hitne uputnice najviše su se pisale u Varaždinskoj (5,9 posto), Međimurskoj (4,6) i Zadarskoj županiji (4,4 posto), a u Primorsko-goranskoj primjenjivale su se nešto češće od državnog prosjeka, te ih je u ukupnom broju uputnica bilo oko 3,5 posto. Najrjeđe su se pak pisale u Požeško-slavonskoj županiji, Gradu Zagrebu i Karlovačkoj županiji, ispod 1,5 posto.