Nizozemska je, od europskih zemalja, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, ali gledano i prema izvozu ostvarenom u odnosu prema broju stanovnika, najveći izvoznik hrane. Hrvatska je lani bila na začelju Europe, među zemljama s najmanje ostvarenim izvozom. Nažalost, ovo za hrvatski agrar nije nikakva novost, ali svaki puta kada se ti podaci javno obznane kao da pozivaju na otrežnjenje.

Potrošačko društvo

Goran Buturac sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ponovo je »pustio duha iz boce«, objavivši komentar o europskim izvoznicima hrane, uz upit gdje je Hrvatska.

– Hrvatska se, mjereno izvozom hrane po stanovniku, pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja. Izvozom hrane od 803 eura po stanovniku, Hrvatska značajno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe. Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta. Usprkos bogatim prirodnim resursima i tradiciji proizvodnje hrane, Hrvatska znatno više troši hrane nego što je proizvede, konstatira autor analize i dodaje kako se Hrvatska pretvorila u potrošačko društvo koje je zapostavilo vlastitu proizvodnju hrane.

Buturac se bavi podacima u razdoblju od 2005. do 2024. godine, a negativan saldo u međunarodnoj trgovini hranom prisutan je tijekom čitavog tog razdoblja. Štoviše, kako uvoz hrane raste brže od izvoza, taj saldo se pogoršava. Tako je 2005. godine trgovinski deficit iznosio 545 milijuna eura, a za prošlu godinu dosegnuo je 2,1 milijardu eura. Narastao je za četiri puta.

– Usprkos prirodnim resursima, izvrsnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede, upozorava autor.

Tranzit banana

U svome radu Buturac uspoređuje izvozne rezultate i pokazuje, uspoređujući ih s izvozom od 2005. sve do 2021. godine, kako je jedinična cijena izvoza hrane u prosjeku u tom razdoblju bila manja od jednog eura po kilogramu. U godinama 2022. i 2023. linija nominalnog izvoza je blago iznad linije realnog izvoza, što potvrđuje da je u te dvije godine jedinična cijena izvoza hrane bila u prosjeku nešto veća od jednog eura po kilogramu. Prosječna jedinična cijena izvoza hrane u 2022. godini iznosila je 1,02 eura po kilogramu, a u 2023. godini 1,03 eura po kilogramu. Prosječna jedinična cijena izvoza hrane Hrvatske se u 2024. godini ponovo spustila ispod jednog eura po kilogramu te je iznosila 0,99 eura po kilogramu.

Statistički podaci mogu se različito interpretirati, ponekad i do razine apsurda, pa se tako primjerice Hrvatska kao zemlja s velikim potencijalom ratarsko-stočarske proizvodnje zapravo prometnula u velikog izvoznika banana!?

– Ulaskom u Europsku uniju pojačan je tranzit roba kroz Hrvatsku. Dio toga tranzita zna završiti u izvozu, što se u konačnici također odražava na ukupnu vrijednost izvoza. To je dio registriranog izvoza robe, ali robe koja nije proizvedena u Hrvatskoj. Možda je najočitiji primjer izvoza banana. Izvoz ove voćarske kulture do ulaska Hrvatske u Europsku uniju je bio takoreći neznatan. Nakon ulaska u Europsku uniju on rapidno raste. Izvoz banana Hrvatske u 2012. godini iznosio je tek 20 tisuća eura, da bi 2024. godine dosegnuo vrijednost od pomalo nevjerojatnih 13,1 milijun eura, navodi Buturac.

Nove tehnologije

Ipak, na prvom mjestu domaćih izvoznih proizvoda su slatkiši. Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom su u 2024. godini sudjelovali s 10,3 posto u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Slijede kukuruz, 7,5 posto, kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, 6,8 posto te žive životinje, odnosno goveda, 5,3 posto.

Buturac u zaključku analize poziva da se u budućnosti što prije u domaćem agraru okrenemo novim tehnologijama.

– Nove tehnologije, između ostaloga, smanjuju troškove, povećavaju učinkovitost proizvodnih procesa, osiguravaju veću dodanu vrijednost i u konačnici olakšavaju plasman proizvoda na tržištu. Neka od zanimljivih inovacijskih rješenja u Europi su digitalne tržnice, muzni roboti u proizvodnji mlijeka, roboti »sweeper« koji beru papriku u staklenicima, »wineroboti« kao bespilotna prizemna vozila na solarni pogon koji mogu testirati spremnost grožđa za berbu, upotreba dronova i slično, opisuje Buturac.

Dodaje da ima sjajnih primjera digitalizacije i u Hrvatskoj, no njih je svakako nedovoljno i nisu rezultat sustavnih rješenja.

– Najrazvijenije agrarne strukture u svijetu, poput Nizozemske, Belgije i Danske, nalaze se upravo u Europskoj uniji čija je i Hrvatska članica. Ove zemlje mogu biti primjer Hrvatskoj kako se raznim rješenjima, od učinkovitog upravljanja javnim sektorom do svekolike primjene znanja, znanstvenih postignuća, dostupnosti kvalitetnih ljudskih resursa, radne etike, uvođenja i primjene visokosofisticiranih tehnoloških rješenja, mogu ostvariti neusporedivo bolji rezultati u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u odnosu na one koje Hrvatska uživa danas, poziva Buturac.

Najviše u Italiju

Analizirajući izvoz po zemljama, Hrvatska je prošle godine najviše hrane izvezla u Italiju – 19,3 posto ukupnog izvoza. Slijede Slovenija, 16,1 posto, Srbija, 11,1 posto, Bosna i Hercegovina, 10,3 posto i Njemačka, 8,1 posto. Hrvatska je kumulativno u tih pet izvoznih destinacija izvezla 64,9 posto ukupnog izvoza hrane.

– Ovako velika izvozna koncentracija može biti rizična, poglavito u uvjetima kriza i pojačanih nesigurnosti i neizvjesnosti na međunarodnim tržištima. Izvozna koncentracija je također izražena i u proizvodnoj strukturi. Od ukupno 178 analiziranih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na razini četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, prvih deset proizvoda, mjereno veličinom realizirane vrijednosti izvoza, sudjeluje s čak 53,1 posto u ukupnom izvozu hrane Hrvatske, upozorava Buturac.

Traktori bez vozača

Nizozemska je još 1990-ih godina pokrenula program digitalizacije poljoprivrede pod sloganom »dva puta više hrane uz dvostruko manje utrošenih sredstava«. Upotrebom traktora bez vozača, dronova, pametnih staklenika i drugih tehnoloških dostignuća, danas ova zemlja ima jednu od najrazvijenijih poljoprivrednih proizvodnji u svijetu.