Realni BDP u prvih devet mjeseci ove godine bio je za 8,3 posto niži nego u istom razdoblju lani, a intenzitet gospodarskog oporavka usporio se na kraju tećeg i početku četvrtog tromjesečja, ističe u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, usvojio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020. godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

“Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima, u trećem se tromjesečju očekuje rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje, nakon snažnog smanjenja ostvarenog u drugom tromjesečju, uzrokovanog pandemijom koronavirusa i restriktivnim mjerama uvedenima za njezino suzbijanje. Na osnovi ocjene za treće tromjesečje i podataka za prvu polovinu godine, realni BDP u prvih devet mjeseci 2020. bio je za 8,3 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine”, navode iz središnje banke.

No, ističu i kako je, prema visokofrekventnim pokazateljima, intenzitet oporavka usporio na kraju trećega i početku četvrtog tromjesečja. “Krajem listopada epidemiološka se situacija zamjetno pogoršala, što bi moglo negativno utjecati na kretanja u četvrtom tromjesečju”, kažu u HNB-u.

Navode i kako se tijekom rujna nastavio rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih. “Iako su tekuća kretanja na tržištu rada povoljna, broj zaposlenih i nezaposlenih i nadalje je zamjetno nepovoljniji u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije”, ističu iz središnje banke.

Podsjećaju i kako se ukupna godišnja inflacija potrošačkih cijena neznatno povećala, s minus 0,1 posto u kolovozu na nula posto u rujnu. Nasuprot tome, temeljna se inflacija smanjila s 1,2 posto na 0,7 posto pod utjecajem smanjenja godišnje stope promjene cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, odjeće i obuće te ugostiteljskih usluga i smještaja.

Iz središnje banke ističu i kako je visok stupanj ekspanzivnosti monetarne politike zadržan i tijekom listopada te su slobodna novčana sredstva banaka dosegnula dosad najvišu zabilježenu razinu, čemu je uz smanjenje gotovog novca u optjecaju pridonijelo i smanjenje kunskog depozita države kod HNB-a.

Godišnji rast ukupnih plasmana banaka u rujnu se ubrzao na 3,7 posto, pri čemu se zbog učinka baznog razdoblja ubrzao rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se godišnji rast plasmana stanovništvu blago usporio.

“Nakon znatnog manjka proračuna opće države od 13,2 milijardi kuna u prvoj polovini godine, mjesečni podaci Ministarstva financija upućuju na povoljnija proračunska kretanja u trećem tromjesečju. Relativni pokazatelj duga opće države na kraju srpnja iznosio je 82,5 posto BDP-a ili za 9,7 postotnih bodova više nego na kraju 2019., što ponajprije odražava znatno povećanje potreba za financiranjem manjka proračuna”, navodi se u priopćenju HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici donio i odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga kovanog novca s motivima optjecajnoga kovanog novca od jedne kune, u novoj seriji prigodnoga kovanog novca Zlatna kuna.

Savjet se također suglasio s izdavanjem prigodnoga srebrnoga kovanog novca u povodu 200. obljetnice osnivanja Arheološkog muzeja u Splitu, najstarije muzejske institucije u Republici Hrvatskoj.

Savjet HNB-a se suglasio s prijedlogom Nadzornog odbora Raiffeisen stambene štedionice da Tomislav Matić bude predsjednik njezine Uprave, zaključuje se u priopćenju središnje banke.