Hrvatska narodna banka u 2020. očekuje pad BDP-a od 8,9 posto, a u 2021. rast od oko 5 posto, poručio je na jučer održanom online brifingu za novinare guverner HNB-a Boris Vujčić.

Rekao je da poslovni i potrošački optimizam u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju opet usporava, pogotovo za sektor usluga, i to otkada su, veli, najavili nove mjere, dok ostali sektori sada stagniraju tamo gdje su se ipak uspjeli oporaviti tijekom godine, a nakon snažog pada u lockdownu.

– Epidemiološke mjere usporile su sada opet ekonomsku aktivnost, stoga očekujemo u četvrtom tromjesečju oporavak slabijom dinamikom nego što je on bio u trećem, odnosno slabije nego u našim posljednjim projekcijama.

Znatno usporavanje oporavka moglo bi se nastaviti i početkom sljedeće godine, opisao je Vujčić. Snažnom padu BDP-a u 2020. najviše je pridonio velik pad izvoza te osobne potrošnje, no u 2021. HNB očekuje upravo suprotno – rast i potrošnje i izvoza. Porast će, veli Vujčić, i uvoz, ali sporije od izvoza.

Bolja sezona

Pretpostavlja se, rekao je, da će iduća turistička sezona biti znatno bolja od sezone 2020., ali ne na razini iz 2019., kao što se ne očekuje ni da će se razina BDP-a dići na razinu iz 2019., odnosno to bi se u moglo dogoditi tek u 2022.

U osnovnom scenariju HNB dakle očekuje da će tijekom 2021. pandemija biti razmjerno uspješno kontrolirana te bi uz primjenu učinkovitog cjepiva postupni oporavak gospodarske aktivnosti mogao započeti u drugom tromjesečju, dok bi godišnji rast BDP-a u 2021. mogao iznositi tih 4,9 do 5 posto, rečeno je.

No, u pesimističnom scenariju, a to bi bilo ako se epidemija ne bi stavila pod kontrolu u prvom kvartalu 2021., nego bi se neki oblici lockdowna morali nastaviti i dalje, BDP bi razinu iz 2019. dosegao tek 2023.

– Pretpostavka je ipak da će se epidemija staviti pod kontrolu, prvenstveno cijepljenjem te da će se ljudi početi kretati. Rizici za rast stoga su uravnoteženi, ne i negativni kao prije. Najveći rizik po ekonomski rast, odnosno oporavak jest da se cijepljenjem pandemija ne stavi pod kontrolu.

To bi dovelo do sporijeg rasta BDP-a, istaknuo je Vujčić. Detaljnije je pojasnio da HNB u svojem osnovnom scenariju ima da će epidemiološke mjere biti prisutne još u prvom mjesecu 2021., a u pesimističnom da će u nekom obliku trajati tijekom cijele prve polovice iduće godine. »Ovisit će sve o razvoju epidemiološke situacije«, ponovio je guverner.

Pad izvoza

Imali smo, kaže, »relativno blagi gubitak od 50 tisuća radnih mjesta, a tržište rada u 2021. očekuje blagi oporavak.« Očekuje se i ubrzanje inflacije prema 1 posto pod utjecajem rasta cijena energije.

U ovoj je godini snažan pad izvoza smanjio višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na samo 1,5 posto (ali je i dalje višak), dok će se u 2021. on opet povećati, a očekuje se i znatan priljev sredstava iz EU-a.

Zbog takvih kretanja u platnoj bilanci HNB i u 2021. očekuje aprecijacijske pritiske na tečaj kune. Vujčić je rekao da su turistička kretanja u 2020. bila na tragu optimističnih projekcija s proljeća, odnosno bolja od očekivanja.

Imali smo manji pad broja noćenja u odnosu na konkurente, dok je manji od očekivanja bio i pad potrošnje po karticama nerezidenata, oko 50 posto. Iako je višak likvidnosti u sustavu na povijesno najvišim razinama, na 45 milijardi kuna, monetarna politika ostaje ekspanzivna, pri čemu je kao takva, uz nekonvencionalne mjere, ove godine troškove financiranja održala na niskim razinama.

Država se kratkoročno zadužuje uz nula posto kamate ili neznatno iznad, a dugoročno ispod 1 posto. Potrošački krediti su na 6 posto kamate, a stambeni ispod 3 posto. Oko 36 milijardi kuna kredita je pod moratorijima, a ako bi 30 posto od toga postalo nenaplativo, udio loših kredita u ukupnima diže se na 8,4 posto.

Industrija i građevina već su se oporavili

Nakon snažne kontrakcije u 2020., u 2021. se očekuje oporavak europodručja, pa tako i Hrvatske. Mi smo imali snažan pad, ali onda i snažan oporavak. Industrijska proizvodnja se već vrlo brzo i dobro oporavila na razine od prije krize, čak i nešto više, kao i građevinarstvo, dok se trgovina na malo isto prilično dobro oporavila, ali nije dosegla prijekriznu razinu.

Najviše su, naravno, pogođene usluge, sve što traži kontakt i osjetljivo je na epidemiološke mjere. Sada opet oporavak usporava, opisao je guverner Boris Vujčić.