Nova godina donijela je i nove pozicije u rejtinzima stranaka i političara. RTL donosi prvi ovogodišnji CRO Demoskop.

Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka?

Rejting stranaka

Ima kažnjenih, ali i onih koji su profitirali. Da su danas izbori i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad (bili na 27,1 posto u prosincu). SDP je i dalje daleko iza, stabilizirali su se na gotovo 17 posto (16,1 u prosincu). No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći (siječanj 13,3 posto – prosinac 14,2 posto), a za vrat mu je zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa za referendum protiv COVID potvrda i Nacionalnog stožera stiže na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4 postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se rijetko događa.

Ostale su stranke ispod 5 posto podrške, Domovinski pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4 posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6 posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5 posto).

Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj 1,1 posto – prosinac 1,0 posto), te Radnička fronta (siječanj  1 posto – prosinac 0,4 posto), svi u blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima koji žele provesti nepopularne reforme.

Najpozitivniji političar

A evo i nove ljestvice popularnosti. Vodeći na listi najpozitivnijih je i dalje predsjednik Republike Zoran Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i retorikom te potporom petine ispitanika (siječanj 20,2 posto – prosinac 19,8 posto). Za razliku od njega premijer Andrej Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu s gotovo 15 posto (u prosincu 15,2 posto). Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalažanja u upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih s nešto više od 7 posto (prosinac 6,1 posto).

Ostali su političari daleko ispod, ministar financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto (siječanj 2,4 posto – prosinac 3,2 posto), a čelnik najveće oporbene stranke Peđa Grbin je ispod 2 posto (prosinac 1,0 posto). U ovom je društvu, na krilima referendumske inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak Raspudić (siječanj 1,6 posto – prosinac 1,7 posto) i Božo Petrov (siječanj 1,3 posto – prosinac 0,8 posto).

Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto – prosinac 0,2 posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivog doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1 posto – prosinac 0,5 posto).  Više od četvrtine ispitanika smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj prestižnoj listi.

Najnegativniji političari

Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković kojemu negativni trend raste (siječanj 28,6 posto – prosinac 26,1 posto), za razliku od predsjednika Milanovića kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec pada (siječanj 18,7 posto – prosinac 22,4 posto). I stižemo do najvećeg iznenađenja novogodišnjeg Crodemoskopa: ministra graditeljstva Darka Horvata ispitanici su kaznili s trećim mjestom najnegativnijih (siječanj 5,3 posto – prosinac 0,5 posto), što i nije čudno s obzirom na ritam obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje su mnogi proveli u kontejnerima.

U top deset negativaca još su Gordan Jandroković (siječanj 3,7 – prosinac 2,3 posto), Miro Bulj (siječanj 3,2 posto – prosinac 2,2 posto), Milorad Pupovac (siječanj 2,1 posto – prosinac 2,9 posto), te Vili Beroš (siječanj 1,9 posto – prosinac 1,2 posto).

S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto – prosinac 3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto – prosinac 1,1 posto) i SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto – prosinac 1,4 posto).

Da su građani nastavnici, hrvatske bi institucije i dalje bile osrednji učenici. Prosječna ocjena Pantovčaku je i dalje čvrsta trojka (prosinac 2,95 – siječanj 3,01), a Vladi i Hrvatskom saboru ispitanici poručuju: Sjedi dva! (Vlada u prosincu imala ocjenu prosinac 2,32, a Sabor 2,12).

Kao najvažnije teme kojima smo ispratili prošlu godinu izdvojili ste eskalaciju pandemije i prosvjede, godišnjicu potresa i probleme s obnovom, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Tek 17,8 posto građana smatra da država ide u dobrom smjeru (16,2 posto u prosincu), a čak 74 posto, odnosno tri četvrtine, da smo na pogrešnom kursu (73,4 posto u prosincu).