Državno sudbeno vijeće danas će Uredu predsjednika dostaviti prijave Radovana Dobronića, Marina Mrčele, Šime Savića i Lane Petö Kujundžić na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.

Nakon toga će Ured predsjednika zatražiti o njima mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a zatim će predsjednik Zoran Milanović, kao što je najavio, predložiti Saboru da za predsjednika Vrhovnog suda izabere suca Trgovačkog suda Dobronića. Očekuje se da će zastupnici o tome glasovati na izvanrednoj sjednici Sabora početkom rujna.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković već je ranije koalicijske partnere izvijestio da će vjerojatno sazvati izvanrednu sjednicu, kako bi se malo skratilo dvomjesečni godišnji odmor zastupnicima i donijela odluka o predsjedniku Vrhovnog suda.

Političke stranke, dakle, nemaju još puno vremena za zauzimanje stava o Dobroniću. Najvažnije je, naravno, što će o Dobroniću reći HDZ. Ako ga zastupnici te stranke podrže, on će sigurno postati predsjednik Vrhovnog suda. U suprotnom, Dobronić neće dobiti potrebnih najmanje 76 glasova.

HDZ se još nije izjasnio o njegovoj kandidaturi, ali ono što su dosad izjavili vodeći ljudi stranke daje naslutiti da Dobronić neće dobiti njihov glas. Razlog je to što su Andrej Plenković, Gordan Jandroković i Branko Bačić proteklih dana sugerirali da će pozicija HDZ-a ovisiti o mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe.

Istina, premijer, predsjednik Sabora i šef Kluba zastupnika HDZ-a ustvrdili su da nemaju unaprijed ništa protiv Dobronića, ali sva su trojica isticala da čekaju mišljenje spomenutih tijela.

Dva tijela

»Vidjet ćemo što će o Dobroniću kazati nadležni saborski Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda pa ćemo nakon toga donositi odluke«, rekao je predsjednik Vlade. Jandroković je upozorio da treba saslušati ova dva tijela, a Bačić je izjavio da je HDZ spreman uvažiti »mišljenje struke«, u koju on, osim članova Vrhovnog suda, ubraja i saborski odbor u kojem se nalaze političari i većinu imaju zastupnici vladajuće koalicije.

Trenutačno ništa ne upućuje na to da bi Opća sjednica Vrhovnog suda mogla dati zeleno svjetlo Dobroniću. Poznato je stajalište sudaca Vrhovnog suda da bi im predsjednik trebao biti netko od njih, pa su zato dali negativno mišljenje o svim prijavljenima na drugi javni poziv, uključujući i Šimu Savića i Lanu Petö Kujundžić, koji su i u njemu sudjelovali.

Podrazumijeva se da će njih dvoje i ovaj put dobiti negativno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda. Budući da će mišljenje o Mrčeli, zamjeniku predsjednika Vrhovnog suda, nesumnjivo biti pozitivno, može se pretpostaviti da o Dobroniću neće.

Tim više što se jedan sudac Vrhovnog suda Damir Kos već negativno očitovao o Milanovićevu kandidatu, a on sigurno nije usamljen u stavu da Dobroniću prepreku predstavlja stegovni postupak koji DSV vodi protiv njega od listopada prošle godine.

»Sada saznajemo da se radi o osobi protiv koje je predsjednik suda na kojem je sudac pokrenuo stegovni postupak zbog nepostizanja propisane norme (koja vrijedi za sve suce) za više od 20 posto. Utvrdi li se stegovno djelo pred DSV-om, to je zakonska zapreka za napredovanje suca, a kada bi Sabor prihvatio već sada istaknuti prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda, morao bi ga imenovati i sucem Vrhovnog suda (koji je dvije stepenice viša razina od ove u kojem je kolega sada sudac).

Shizofreno!!! Baš mi ništa nije jasno, osim da se od sudbene vlasti radi ružna karikatura«, napisao je Kos prije nekoliko dana na svom Facebook profilu. Dobroniću u prilog ne ide ni sama činjenica da je Milanovićev kandidat, s obzirom na to da predsjednik Republike nerijetko vrlo kritički govori o sucima Vrhovnog suda.

Dobar izbor

Mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda nije obvezujućeg karaktera, Sabor može izabrati i predsjednika Vrhovnog suda o kojem bi ono bilo negativno. To se dosad, međutim, nikad nije dogodilo, o svim predsjednicima Vrhovnog suda prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda bilo je pozitivno.

Stoga bi HDZ imao određeno uporište u slučaju da će inzistirati da Dobronić ne može biti predsjednik Vrhovnog suda uz negativno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda, koje se čini izvjesnim. Plenković je imao potporu koalicijskih partnera u odbijanju Milanovićeve prve kandidatkinje Zlate Đurđević.

Za nju je iz parlamentarne većine glasovala samo zastupnica reformista Natalija Martinčević. Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, čija stranka ima dva saborska zastupnika, rekao nam je jučer da bi Dobronić bio dobar izbor.

– Prošlog je puta problem bila procedura, ali sada je ona u potpunosti poštovana. Imamo tri suca kandidata koji su dobri. Vrijedi to i za Dobronića, kojeg mnogi hvale. Najbolje bi bilo da se predsjednik i premijer sjednu i dogovore se kako bismo dobili predsjednika Vrhovnog suda i izašli iz ove pat pozicije, poručuje Hrebak.