ZAGREB – Hrvatska će ipak prekrajati izborne jedinice ili će se ovisno o broju birača mijenjati broj saborskih zastupnika po izbornim jedinicama ako one ostanu u sadašnjim granicama. Prema aktualnim pravilima, u deset se izbornih jedinica bira po 14 zastupnika, a nedavno objavljeni popis stanovništva pokazao je da su razlike u ukupnom broju stanovnika, pa time i birača, dodatno povećane, pa se još više nego dosad odstupa od pravila po kojem se broj birača među izbornim jedinicama smije razlikovati najviše pet posto.

Da će se promjene dogoditi i da bi se stanje trebalo urediti već do sljedećih parlamentarnih izbora, potvrdio nam je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i član saborskog odbora za Ustav i poslovnik Branko Bačić.

Aktualiziran problem

On kaže da se neće dugo čekati s prijedlogom, a rješenje će se tražiti u promjeni granica izbornih jedinica ili u tome da se iz svake jedinice bira broj zastupnika koji će biti proporcionalan broju birača.

– U kratkom roku ćemo ponuditi rješenje, ono može biti promjena izbornih jedinica tako da razlika u broju birača ne bude veća od pet posto, kako je to propisano zakonom, kao i to da zadržimo postojeće izborne jedinice, ali da se uspostavi jasan model po kojem bi se prije svakih izbora određivalo koliko se zastupnika bira u jedinici proporcionalno broju birača u pojedinoj izbornoj jedinici, kazao nam je Bačić.

On je siguran da će za sljedeće parlamentarne izbore Hrvatska imati na snazi jedno od ta dva rješenja. Sljedeći redovni izbori za zastupnike u Saboru trebali bi se održati 2024. godine, ali ni oni održani u srpnju 2020. godine nisu bili uz pravilo po kojem broj birača po izbornim jedinicama treba odstupati najviše pet posto. U resornom Ministarstvu uprave koje smo pitali zašto se dosad nije učinilo ništa po ovom pitanju te hoće li oni predložiti promjene, znatno su suzdržaniji.

– Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva, kućanstava i stanova. Po objavi službenih podataka, odnosno konačnog popisa stanovništva, pristupit će se i analizi podataka koji se tiču izbornog sustava, poručuju iz ministarstva uprave.

Iako je popis stanovništva aktualizirao taj problem, on je prisutan na nekoliko posljednjih parlamentarnih izbora. Još je 2010. godine Ustavni sud Hrvatskom saboru uputio izvješće o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti, odnosno o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama. No, Sabor nije postupio po tom izvješću, jer nije obvezujuće, a nijedna Vlada dosad nije predložila izmjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji je donesen 1999. godine.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao nam je da očekuje da Sabor konačno postupi po tom izvješću, jer popis stanovništva upućuje na to da su se u međuvremenu razlike u broju birača po izbornim jedinicama dodatno povećale, umjesto da su sanirane.

Značajne razlike

Popis stanovništva pokazao je, naime, puno veći pad broja stanovnika u slavonskim jedinicama, nego primjerice onima u koje ulaze dijelovi Zagreba ili dalmatinske županije. No, razlike su bile značajne i za troje redovitih izbora i jedne izvanredne koji su se održali nakon izvješća Ustavnog suda i na njih su, i bez popisa stanovništva, ukazivali popisi birača. Tako je primjerice nakon zatvaranja Registra birača prije izbora 2020. godine, popis pokazivao da četvrta izborna jedinica ima 317.759 birača, dok je najviše birača bilo u devetoj izbornoj jedinici koja je imala 414.280 birača.

To znači da je u četvrtoj izbornoj jedinici na popisu bio 96.521 birač manje, odnosno njih 30 posto manje nego u devetoj. No, u obje jedinice biralo se 14 zastupnika, kao i u sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba. Prema popisu birača u toj je izbornoj jedinici prije prošlih parlamentarnih izbora bilo više od 410 tisuća birača i bila je druga po broju birača od deset izbornih jedinica na koje je Hrvatska podijeljena, što znači da je i u toj jedinici bilo barem za četvrtinu više birača nego u četvrtoj izbornoj jedinici.

Odnos birača, sugerira popis stanovništva, dodatno se pogoršao. Za koju god se opciju odlučili u parlamentarnoj većini, prekrajanje jedinica ili izbor različitog broja zastupnika po sadašnjim izbornim jedinicama, ovisno o broju birača, rezultat će biti veći broj zastupnika iz Dalmacije i manji broj zastupnika iz Slavonije.

Da će biti promjena, kako bi se poštovalo pravilo o odstupanju broja birača do pet posto po izbornim jedinicama, znalo se i prije sadašnjeg popisa. SDP-ovac Arsen Bauk koji je također član odbora za Ustav i poslovnik, a bio je i ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, ističe da su i u to vrijeme projekcije pokazivale da bi SDP i HDZ izgubili po jednog zastupnika u Slavoniji i dobili po jednog zastupnika u Dalmaciji, pa se zapravo u stranačkom rasporedu, kad je volja birača u pitanju, ne bi ništa promijenilo.

Na pitanje zašto se ipak u to vrijeme uz ostala izborana pravila koja su se mijenjala nije promijenio i zakon o izbornim jedinicama, Bauk odgovara da je prošao prijedlog o uvođenju preferencijalnih glasova, ali da političke volje za izmjenu izbornih jedinica nije bilo ni u vladajućoj stranci tadašnje koalicije, ali ni među ostalim strankama.

Tako je, čini se, od kraja 2015. godine, kada na vlast dolazi HDZ-ova koalicija koju će očito rezultati popisa birača prisiliti na akciju, iako to nije učinilo izvješće Ustavnog suda.