ZAGREB – Iz Kluba zastupnika HDZ poručili su u utorak kako je Nacionalni plan oporavka i otpornosti razvojan dokument koji se temelji na potrebnim reformama te da mu je cilj ukupan gospodarski razvoj Hrvatske.

Predsjednik Kluba  Branko Bačić na konferenciji za novinare u Saboru kazao je da je riječ o vrlo važnom dokumentu, dokumentu koji je razvojan i koji se temelji na potrebnim reformama.

Hrvatska je, istaknuo je, tim dokumentom u odnosu na visinu BDP-a dobila najviše sredstva od svih članica EU-a. „I to jedan od pokazatelja da se Hrvatska voli djelima umjesto riječima”, ustvrdio je  Bačić.

Naglasio je pritom da nema striktne razlike između sredstva koja idu prema realnom sektoru i javih ulaganja jer i jedna i druga moraju biti u interakciji u cilju razvoja gospodarstva Hrvatske.

Zastupnik HDZ-a Marko Pavić pojasnio je da se Nacionalni plan oporavka i otpornosti odnosi na četvrtinu sredstava od ukupno 24,5 milijardi eura koje je Hrvatska ispregovarala s EU za sljedećih 10 godina, a što je dva puta više sredstava nego je Hrvatska imala do sada.

„Oporbi kao da je žao što smo dobili ta sredstva i govore da će to možda biti i štetno za hrvatsko gospodarstvo, no to nije tako”, kazao je Pavić odbacivši tezu oporbe da nije predviđeno dovoljno sredstava za privatni sektor.

Hrvatska je u vrhu EU zemlja po izdvajanju za privatni sektor, direktnih je gotovo trećina a preko polovine je indirektnih putem javnih nabava, istaknuo je Pavić.

Primjerice direktna izdvajanja za privatni sektor u Španjolskoj, Portugalu i Estoniji su na 30 posto, Litvi na 10 do 20 posto, a Njemačkoj na 0 posto, naveo je.

Programom oporavka, nabrojao je Pavić, financirati će se nove škole, vrtići, domovi za starije, projekti smanjenja CO2 u prometnom sektoru kao što je projekt Rimac, biorafinerija na Banovini, hladnjače za poljoprivrednike, istraživanje i razvoj, digitalna transformacija Porezne uprava i program vaučera za obrazovanje građana.

Pavić: Vlada je otvorena za sugestije

„Danas se domoljublje pored svega što simbolizira državnost radi na način da osigurate sredstva u Bruxellesu, da se izborite za naš interes, da osigurate stabilnost radnih mjesta, kreditni rejting, socijalnu inkluziju i borbu protiv siromaštva, a Vlada Andreja Plenkovića je pokazala da zna dobiti sredstva i da ima kreativnost i zna ta sredstva iskoristiti”, ustvrdio je Pavić.

O Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Sabor će raspravljati u srijedu, a Pavić kaže Vlada je otvorena za sve sugestije i konstruktivne prijedloge oporbe.

Vezano za isplatu Covid dodatka umirovljenicima Bačić je odbacio tvrdnju da je riječ o predizbornom potezu. „Svaku mjeru može se promatrati predizborno neovisno o tome kada se ona donosi…Covid dodatak se dogodio sada kada je Vlada sa svojim partnerima to dogovorila ”, kazao je.

Bačić je komentirao i inicijativu za oštrije kažnjavanje korištenja ustaških obilježja ponovivši stav HDZ-a da se zalažu za sveobuhvatno uređenje korištenja svih simbola totalitarnih režima.

„Braniti korištenje smo jednih simbola totalitarnih režima otvaraju se nove ideološke rasprave i svađe koje ničemu ne pridonose i jedino je moguće  da se tome pristupi da imamo jednak otklon i prema i prema jednim i drugim nedemokratskim totalitarnim režimima”, rekao je.

Korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ treba odvojiti u svim prilikama osim u onim kada pripadnici postrojbi obilježavaju određene događaje kada su stradali njihovi suborci, dodao je.

Benčić kaže da nije gotovo

Potpredsjednica Kluba zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić poručila je u utorak da premijer Andrej Plenković „laže da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) gotov“, uz ocjenu da je riječ o neambicioznom i nekompetentnom programu, koji reciklira stare reforme i projekte.

„Saborski zastupnici nisu dobili punu, gotovo verziju NPOO-a nego samo nešto što se zove ‘informacija o sažetku’, i to zato što cijelog teksta još nema“, izjavila je Benčić novinarima u Saboru.

NPOO se još radi, pa kada premijer kaže da je dokument gotov i da su poslali sažetak jer nam nije bio ni dužan poslati cjelokupan dokument na uvid, poručujem mu – “reci iskreno da nije gotov” jer znam da stručnjaci još uvijek dorađuju taj dokument. Premijer javnosti laže da je dokument gotov, rekla je Benčić.

O reformskim procesima odlučuje Hrvatski sabor kao zakonodavac, međutim, saborski zastupnici nisu mogli dobiti detaljni uvid u to kako se planiraju reformski procesi na kojima se temelji NPOO, upozorila je.

Dokument je “zelen” samo po činjenici da reciklira prastare reforme i projekte koji se po različitim nacionalnim programima i startegijama povlače već 20 godina.

Primjerice, po stoti put pod reformom pravosuđa i investicijama piše da će investirati u objavu i pretraživanje sudske prakse.

“Prve novce za to smo dobili iz pretpristupnih programa, što znači da je taj projekt već nekoliko puta dobivao novce. Imamo li normalan pretraživač sudskih odluka, nemamo, napravljeno je nešto što nije adekvatno”, kaže Benčić.

Nema poveznica između investicija

Program je, dodala je, krajnje neambiciozan i u gospodarskom dijelu jer ponavlja iste vrste intervencija. Mi smo dali prijedloge koje industrije trebaju ići u zelenu transformaciju i koje moraju mijenjati način proizvodnje, a neke čak i proizvode jer njihovi proizvodi više neće biti na tržištu, poput proizvoda od plastike.

U programu nema nikakvih poveznica između investicija u inovacije i investicija u gospodarstvo i komercijalizaciju tih proizvoda i stavljanje na tržište, što je prvo trebalo napraviti. Trebamo inovacije u novim materijalima, primjerice, za građevinu, u IT-u i zelenoj energetici, a takve poveznice NPOO-u nema, ističe.

„Razina neambicioznosti i nekompetentnosti ovog programa je krajnje zabrinjavajuća, a još više razina kvalitete kojom je to napravljeno. Niti će s ovim NPOO-om biti oporavka nit ćemo povećati otpornost našeg gospodarstva i našeg društva ni na klimatske promjene ni na druge izazove 21. stoljeća“, kazala je.

Kada je riječ o covid-dodatku za umirovljenike, Benčić je kazala da se u vrijeme financijske krize koja nerazmjerno pogađa siromašnije dijelove društva uvijek treba kompenzirati određenim socijalnim transferima, zato što to ima utjecaj na povećanje kvalitete njihovog života u krizi, a ima i pozitivan utjecaj na potrošnju i iniciranje ponovnog ekonomskog ciklusa.

Međutim, naglasila je, ovaj covid-dodatak komotno možemo nazvati izbornica jer imamo božićnice, uskrsnice, a sada i izbornice.