Izbjegnuta politička kriza

HDZ i ljevica se dogovorili o deset sudaca Ustavnog suda. Teži dio slijedi iduće godine

Dražen Ciglenečki

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

HDZ-u je stalo da zadrži većinu u Ustavnom sudu. To neće biti lako jer Ustavni sud može raditi i bez te trojice



Pregovarači vladajuće koalicije i stranaka lijevo-liberalne opozicije postigli su jučer dogovor o deset sudaca Ustavnog suda i oni će gotovo sigurno, dvotrećinskom većinom, biti izabrani u petak. Usuglašena lista mora još proći nadležna stranačke tijela, odnosno koordinacije parlamentarne većine i oporbe, ali ne očekuje se da bi moglo doći do nekog zapleta.


Drama 2025.


Tjednima je trajala politička svađa o tome tko je odgovoran za to što sadašnjim ustavnim sucima produljeni mandat istječe 7. prosinca, a da novi još nisu izabrani, ali kada su dvije strane jučer stavile na stol listu sa širim izborom svojih kandidata, brzo je došlo do sporazuma o »pet vaših i pet naših«.


O imenima onih koji bi u idućih osam, a možda i 16 godina biti ustavni suci, nijedni nisu htjeli govoriti, uz objašnjenje da ih ipak prvo trebaju potvrditi oni u čije se ime pregovaralo, a sastanak je opet u srijedu. Isti dan će se i održati sjednica saborskog Odbora za Ustav, koji će formulirati prijedlog o kojem će zastupnici u četvrtak raspravljati, a potom u petak tajno glasovati. Tema koja je možda i najzanimljivija, izbor tri suca Ustavnog suda iduće godine, kada mandat završava i Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu, na jučerašnjem sastanku nije otvorena, a predsjednik Odbora za Ustav i HDZ-ov glavni pregovarač Ivan Malenica nada se da će biti u srijedu. Koliko god je u ovom procesu bilo političke nervoze i međusobnog optuživanja za opstrukciju, uvijek se nekako činilo da će on biti uspješno okončan i to ponajviše stoga što se sada bira paran broj ustavnih sudaca. Brzo su se HDZ i njegovi protivnici složili da će svaka strana imati pravo predložiti po pet diplomiranih pravnika s 15 godina staža u pravnoj struci koji su se prijavili na javni poziv i na kraju zapravo nije bilo stvarne drame. Ali, prilikom sljedećeg izbora, HDZ i oporba jako će se teško dogovoriti da opet popola podijele mjesta u Ustavnom sudu, a da jedno ostane upražnjeno. U tom bi, naime, slučaju omjer bio 6: 6, a za HDZ je ključno zadržati većinu u Ustavnom sudu. Koliko je ona važna, bilo je itekako vidljivo proteklih godina, posebno u vrijeme pandemije, kada je Ustavni sud redovito odlučivao u prilog Vlade.




– Ostajemo kod toga da dva od ta tri suca budu u korist većine. Razgovarali smo o tome na našem prvom sastanku, a vjerojatno ćemo i u srijedu, izjavio je jučer Malenica


Na sastanku koji spominje, oporba je odbila HDZ-ovcima dati jamstvo za »dva od tri«, a izvjesno je da se to sutra neće promijeniti. Oporba će primaran posao sada odraditi, ubacit će u Ustavi sud svojih pet ljudi i, što se nje tiče, 2025. se ne mora izabrati niti jedan sudac. Ustavni sud može bez problema funkcionirati s deset ustavnih sudaca jer bit će zadovoljeno pravilo prema kojem se odluke donose s najmanje sedam glasova. Isključivo će, dakle, HDZ biti pod pritiskom iduće godine. Kada su posljednji put, 2017., izabrana tri suca Ustavnog suda, svojevrstan je kompromis predstavljao Arlović, nekadašnji visoki dužnosnik SDP-a. On je prvi mandat ustavnog suca dobio na prijedlog SDP-a, ali ta se stranka ohladila u odnosu na njega kako se on približavao pozicijama HDZ-a.


Arlovićev poučak


Prije osam godina je, međutim, SDP pristao da Arlović opet uđe u Ustavni sud i to na inicijativu HDZ-a. Tako je HDZ 2017. u konačnici uspio u Ustavni sud ugurati »dva od tri« jer Šeparović je bio njegov kandidat. Nakon vrlo lošeg iskustva SDP-a s Arlovićem, HDZ će se sljedeće godine morati ozbiljno potruditi kako bi pronašao kandidata s reputacijom da je nezavisan, pa da socijaldemokratski zastupnici zaokruže njegovo ime na glasačkom listiću.


Kad je riječ o jučerašnjem krugu konzultacija, HDZ je svojim sugovornicima iz opozicije prezentirao 13 imena, od kojih su oni za dvojicu, Tunjicu Petraševića, dekana osječkog Pravnog fakulteta i Mladena Sučevića, odvjetnika iz Zagreba, tek tada saznali. Ostale je s tog popisa prije nekoliko dana objavio i naš list, to su Branko Brkić, Miroslav Šumanović, Rajko Mlinarić, Frane Staničić, Ante Galić, Dražen Bošnjaković, Mato Palić, Đuro Sessa, Mate Peroš, Ljiljana Stipišić i Davorin Lapaš. Novost je među oporbenim kandidatima bio Željko Matijašec iz Pravne službe Grada Zagreba, a od ranije su to bili Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Vedran Đulabić, Biljana Kostadinov, Alan Uzelac, Maša Marochini Zrinski, Alen Rajko, Sanja Bezbradica Jelavić i Vesna Alaburić. Bilo je ispočetka na sastanku, doznajemo, malo natezanje oko toga tko će prvi pokazati svoju listu, a zatim su u razgovoru s njih križani oni koji su nekom bili neprihvatljivi.


Ništa od crnog scenarija


– Približili smo se u stavovima, mislim da smo jako blizu toga da izaberemo 10 sudaca Ustavnog suda. Neće se dogoditi crni scenarij, ustavna kriza, ocijenio je ministar pravosuđa Ivan Malenica nakon sastanka. U sličnom je tonu govorio SDP-ovac Arsen Bauk.


– Prije neki dan stvorili su se uvjeti da se pregovori otvore, a sada su stvoreni uvjeti da ih se zatvori. Imat ćemo Ustavni sud. Napravili smo što nam je bila zadaća iz odgovornosti prema institucijama ove države i vjerujem da će sve biti završeno u srijedu, odnosno petak, optimističan je bio i Bauk.