Ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna još jednom naglasio da je MORH potpuno spreman prihvatiti prve ročnike koji bi trebali stići na odsluženje obveznog vojnog roka koji se ponovo uvodi nakon 17 godina. Zakonski tekst koji regulira ovu problematiku uskoro bi se trebao naći na Vladi koja bi ga potom uputila u javnu raspravu i potom na usvajanje u Sabor.

– Mi smo kao Oružane snage i Ministarstvo obrane potpuno spremni za primjenu temeljnog vojnog osposobljavanja. U ovom trenutku čeka se naravno samo Zakon koji treba uskoro biti u e-savjetovanju i usvojen u Saboru. I nakon toga počinje konkretna primjena temeljnog vojnog osposobljavanja. Knin je jedna od tri lokacije u kojoj će se provoditi temeljno vojno osposobljavanje, uz Slunj i Požegu. Prvi ročnici bi trebali doći, ako bude sve u rokovima kako je dogovoreno i kako se planira kroz saborsku proceduru, početkom rujna ili listopada. Nadamo se da će do 15. srpnja ove godine, do kada traje proljetno zasjedanje Sabora, biti sve gotovo što se tiče usvajanja zakona, rekao je Anušić.

Široka potpora

A što se tiče Sabora i odnosa u njemu, postoji široka, ali samo načelna podrška vojnom roku, a velika će se rasprava voditi oko detalja. Za očekivati je da će vladajuća koalicija – koju osim HDZ-a i DP-a kao glavnog koalicijskog partnera čine i HNS, HSU, HSLS, HKD i nekoliko neovisnih zastupnika i zastupnica, svoja stajališta usuglasiti kroz redovite tjedne sastanke. Zasad nitko od članica koalicije nije iznio nikakvu načelnu zamjerku na samu ideju da je u ovoj sigurnosnoj situaciji uvođenje vojnog roka neophodno i korisno.

Što se tiče saborske oporbe, stvar je malo kompliciranija. Najjača oporbena stranka SDP krajem prošle godine zauzela je stajalište da je načelno za uvođenje vojnog roka, odnosno kako oni inzistiraju, vojne obuke. Međutim, stranka Možemo! protiv je uvođenja vojnog roka i sklonija je jačanju profesionalne vojske i dobrovoljnog služenja vojnog roka, a tek ako bi se to pokazalo nedovoljnim, mogla bi dopustiti razmišljanje o tome da se uvede i vojna obuka.

SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk u izjavi našem listu potvrdio je da je njegova stranka načelno za neki oblik vojne obuke.

– SDP podržava uvođenje obavezne vojne obuke. Očekujemo da Vlada da konkretan prijedlog. Naravno, treba na odgovarajući način riješiti pitanje onih osoba koje izraze prigovor savjesti. I to mora biti temeljeno na strateškim dokumentima koji bi se trebali usvojiti u dogovoru s predsjednikom Republike, rekao je Bauk. Strateški dokumenti o kojima Bauk govori su Obrambena strategija, Dugoročni plan razvoja obrane, te izmjene Zakona o obrani. Ti su dokumenti pripremljeni u MORH-u i predani Vladi. Kako se zadnjih dana neslužbeno moglo doznati, Vlada i MORH rade na ažuriranju ovih dokumenata, a to je potrebno zbog velikih geopolitičkih promjena nakon što je američki predsjednik Donald Trump radikalno promijenio neke odnose u svijetu, posebno one koji se odnose na buduću vojnu prisutnost Sjedinjenih Država na teritoriju Europe.

Otvoreno je pitanje i načina na koji se Sjedinjene Države ubuduće namjeravaju angažirati u ratu u Ukrajini. Nakon što se ovi dokumenti potpuno dovrše, oni će biti poslani Uredu predsjednika Republike. Uvođenje vojnog roka bit će tema sljedećeg sastanka Vijeća za obranu koje se nije sastalo čak četiri godine zbog stalnih sukoba na liniji Pantovčak – Markov trg.

Norveški model

Međutim, nakon uvjerljive pobjede Milanovića u drugom krugu predsjedničkih izbore početkom ove godine, ali i zbog sve veće napetosti na međunarodnoj sceni, odnosi Vlade i Milanovića znatno su se poboljšali. Tako da je izvjesno da će se uskoro konačno održati i sjednica Vijeća za obranu.

– Mislim da bi bilo jako dobro da se tako nešto napravi, a posebno u situaciji u kojoj ministar obrane spominje neposrednu ratnu opasnost. Onaj tko poznaje Ustav trebao bi znati da neposredna ratna opasnost podrazumijeva i ulogu vrhovnog zapovjednika koji u tom trenutku preuzima sve ovlasti, rekao je ovog tjedna i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić. SDP-ovom načelno pozitivnom stavu za uvođenje vojnog roka sigurno je pridonijela i činjenica da je Milanovićev omiljeni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga bio admiral Robert Hranj.

SDP je službenu potporu vojnoj obuci izglasao na sjednici Predsjedništva stranke krajem prošle godine. O tome su odgovarajući mejlovi poslani svim saborskim zastupnicima ove stranke. Međutim, za svoju podršku SDP postavlja i određene uvjete, te daje određene prijedloge. SDP se zauzima za uvođenje takozvanog norveškog modela pa predlaže izmjene najmanje dva zakona; Zakona o obrani i Zakona o civilnoj službi, a ključno je da se razmotri norveški model koji je poznat pod nazivom »conscription light« ili »vojna obuka za one koji to žele«. To je specifičan oblik vojnog služenja koji je obavezan, ali u praksi selektivan. Odnosno, iako je vojna obuka formalno obavezna, kroz niz selekcijskih krugova odabiru se samo najspremniji i najmotiviraniji. Takva vojna obuka u Norveškoj traje između šest i 14 mjeseci, a najčešće 12. Cilj je i rodna ravnopravnost, odnosno da barem 35 posto polaznika budu žene. SDP smatra da je potrebno jačati vojnu pričuvu. Zauzima se i za dužu društvenu raspravu kako bi se gradila svijest o važnosti takve obuke za oba spola.

Međutim, na sljedećoj sjednici Predsjedništva ispostavilo se da ima i protivnih glasova. Naime, protiv odluke o podršci vojnom roku glasao je predsjednik Foruma mladih Lovro Lukavečki, predsjednica Foruma žena Sandra Krpan i potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac. Iako su na kraju glasale za, rezerve prema uvođenju vojne obuke izrazile su i Kristina Ikić Baniček te Jasminka Auguštin Pentek.

Profesionalna vojska

Možemo! je prije nekoliko tjedana u Saboru organizirao okrugli stol na kojem je izraženo protivljenje ideji obveznog vojnog roka.

– Ja sam šokirana da smo mi jedina stranka koja ovo dovodi u pitanje u cijelom parlamentu. I nadam se da ako otvorimo jaču javnu raspravu, da će ipak postojati drugi politički akteri koji isto misle, što bi nama bilo jako važno. Akteri koji će onda ovaj model dovesti u pitanje i sagledati možda i druge mogućnosti. To je nama jako važno jer nije ta usamljenost dobra situacija, ali do nje je došlo zbog opće banalizacije politike gdje se stvari gledaju na način da kada se 60 posto izjasni za vojni rok, onda ćemo i mi biti za vojni rok. Jer je to politički oportuno bez da se sagledavaju posljedice toga. Potrebno je ipak malo dublje raspraviti ovu stvar, rekla je tada supredsjedateljica Možemo! Sandra Benčić. Dodala je da je Hrvatska izabrala put profesionalne vojske i uz to dobrovoljni vojni rok.

– Umjesto da jačamo ta dva sustava, evo mi idemo otvoriti treći. To je neefikasno, to je iracionalno i teško mi je shvatiti kako idemo sada na treće dok nismo probali poboljšati stanje u ova dva. Poznato je da nemamo neograničene vojne resurse i da nismo napravili sve da bi ova dva sustava ojačali. Njih treba ojačati i kad tu napravimo neki rezultat, onda možemo krenuti u nešto dodatno, rekla je Benčić. Most i Hrvatski suverenisti načelno podržavaju uvođenje obveznog vojnog roka, ali će izaći i s nekim svojim prijedlozima.

Realna očekivanja
ili puste nade

Ministar Ivan Anušić je ovog tjedna rekao da će troškovi vojnog roka biti 20 milijuna eura godišnje. Obuka će trajati osam tjedana, a nakon toga tko želi, moći će aplicirati za djelatnu vojnu službu. Ostali će biti raspoređeni u pričuvu. Odgovarajući zakon trebao bi se donijeti do 15. srpnja. Godišnje se očekuje između četiri i pet tisuća ročnika, rekao je Anušić. Svaka generacija koštat će četiri milijuna eura, predviđeno ih je pet godišnje. Svake godine punoljetno postaje između 18 i 19 tisuća mladića.