Prošle je godine u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 4.485 prijava sumnji na nuspojave lijekova, dvostruko manje nego u 2021. godini, kada je HALMED zaprimio čak 9.966 takvih prijava.

Do pada prijava došlo je zbog jenjavanja pandemije – tada je ukupni broj prijava sumnji na nuspojave značajno porastao kao rezultat brojnih prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Kako su se nuspojave na cjepiva lani bitno manje prijavljivale, smanjio se i ukupni broj prijava nuspojava na lijekove.

Utjecaj cjepiva

U 2022. godini zaprimljene su 673 prijave sumnji na nuspojave cjepiva, od toga 561 za cjepiva protiv bolesti COVID-19, dok je za ostala cjepiva zaprimljeno 112 prijava nuspojava.

Najviše se prijavljenih nuspojava – više od 1.700, odnosilo na citostatike, a oko 1.400 na lijekove za živčani sustav. Na trećem mjestu po učestalosti nuspojava bili su antibiotici, s nešto više od 1.000 prijavljenih nuspojava.

Među svim nuspojavama na lijekove, najčešće se prijavljivala pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip.

Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera i prolaze kroz nekoliko dana, bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, analgeticima i antipireticima.

Sumnje na ozbiljne nuspojave

Među 2.616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, 1.896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, 117 bilo je ugrožavajuće za život, a u 178 slučajeva radilo se o smrti kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.

U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku osnovnu bolest, primjerice zloćudnu ili nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, što otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave.

Od svih prijavljenih nuspojava, 82 posto pripisano je pretjeranom farmakološkom učinku lijeka, a a 15,8 posto pripisano je imunoalergijskoj reakciji.

Najveći udio prijava stigao je od liječnika, oko 64 posto, dok su pacijenti poslali oko 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto. Nuspojave lijekova češće su se prijavljivale za osobe ženskog spola (60 posto svih prijava) te za djecu, dok je udio nuspojava u radnoaktivnoj dobi pao u odnosu na 2021.

Svaka druga prijavljena nuspojava ulazila je u skupinu ozbiljnih nuspojava (njih 49 posto). Udio takvih prijava povećao se u odnosu na 2021. kad se tek 32 posto prijava odnosilo na ozbiljne nuspojave.

I ove nuspojave mogu biti teške

Iz HALMED-a poručuju kako i nuspojave koje se ne svrstavaju u kategoriju ozbiljnih nuspojava mogu biti teške, a u pojedinim slučajevima i negativno utjecati na obavljanje svakodnevnih aktivnosti te smanjiti kvalitetu života pacijenta.

I njihovim se prijavljivanjem stoga pridonosi boljem razumijevanju utjecaja nuspojava na kvalitetu života, kao i unaprjeđenju sigurnosti primjene lijekova.

HALMED je u 2022. godini od Instituta za medicinska istraživanja (IMI) zaprimio 1.318 prijava otrovanja lijekovima, a otprilike polovina tog broja, koja je sadržavala podatak o nuspojavi lijeka, uvrštena je u izvješće HALMED-a o nuspojavama u 2022. HALMED je i lani iz svake županije zaprimio barem jednu prijavu sumnje na nuspojavu.

Najviše prijava zaprimljeno je, kao i 2021. godine, s područja Grada Zagreba, ukupno 939, zatim iz Splitsko-dalmatinske županije (322 prijave), a na trećem mjestu je Primorsko-goranska županija s 214 prijava.