Kako sada stvari stoje, potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić mogao bi ostati i jedini kandidat za predsjednika te stranke, nakon što se aktualni Peđa Grbin odlučio ne više natjecati na tu funkciju nakon izbornog poraza u travnju.

Iako je rok za ponošenje kandidatura u SDP-u dosta dug, te do 19. kolovoza još ima jako puno vremena da se pojave druge kandidature, u ovom je trenutku izvjesno da kandidatkinja neće biti Mirela Ahmetović, a ni Tonino Picula, iako je na izborima za Europski parlament ostvario odličan rezultat i ušao s ogromnim brojem preferencijalnih glasova. On svojim suradnicima poručuje da se spreman kandidirati samo za Predsjedništvo (a model izbora je takav da se potpredsjednici biraju tek iz Predsjedništva po broju glasova, pa nema izravne kandidature za tu funkciju u SDP-u), jednako kao i Mirela Ahmetović. Ona se izravno obratila Glavnom odboru prošlog tjedna, rekavši kako je prošli put, kad je bila kandidat za šefa stranke 2020. godine, jasno shvatila poruku članstva da stepenice ne treba preskakati. Poručila je da ju je u četiri godine, koliko je bila politička tajnica stranke, vodila poniznost prema članstvu te je upoznala rad stranke iznutra, a sad smatra da je vrijeme da preuzme i funkciju koja je izborna, te se kandidira za Predsjedništvo u nadi da će osvojiti dovoljno glasova da postane i potpredsjednica.

Svađe i sukobi

Postoje, međutim, još dva imena koja su zasad u optjecaju jer je riječ o ljudima koji sigurno ozbiljno razmišljaju o tome da se kandidiraju, mada finalnu odluku još nisu donijeli, a to su koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Ni jedan ni drugi još ne odbacuju mogućnost kandidature, te će do 19. kolovoza provjeriti kako stoje među biračima u članstvu stranke i odlučiti tada. Manja je šansa da to bude Jakšić jer je on otpočetka kandidaturu dogovarao s Hajdašem Dončićem, s kojim dijeli bazu na sjeveru Hrvatske pa je svjestan da matematika ne radi u njegovu korist sad kad je Hajdaš već izašao s kandidaturom. No, Jakšić se pokazao jako dobrim šefom saborskog Odbora za pravosuđe u prošlom mandatu te je postao nacionalno etabliran, a to je problem koji ima drugi potencijalni kandidat, Mišo Krstičević, koji sigurno još nema nacionalnu prepoznatljivost, mada predstavlja mlađu, uspješnu generaciju lokalnih čelnika u stranci. Uz njega bi mogli biti brojni mladi gradonačelnici, tzv. neretvanska skupina, ali i »ženska kvota« u stranci jer ga podržavaju i Mirela Ahmetović, i Sabina Glasovac, smatrajući kako uspješni mlađi liječnik, rođen 1987. godine, ujedno i gradonačelnik u drugom mandatu, ima sve reference za osvježavanje stranke koja je već godinama umorna od međusobnih svađa i sukoba, i koja stranku može pozicionirati natrag na čvrstu ljevicu, bez natruha populizma.

Za razliku od Hajdaša Dončića, koji je i dalje Milanovićev kadar, jer je bio članom njegove vlade kao ministar prometa, a i danas su vrlo bliski, Krstičevića bi se (kao i Jakšića) moglo smatrati kandidatom koji bi SDP mogao emancipirati od utjecaja predsjednika Zorana Milanovića. Sam Krstičević spreman je, čini se, i preseliti iz Ploča, odnosno Splita gdje radi, u Zagreb jer je sada dobio i saborski mandat.

Distanca od Milanovića

Nemali je broj onih u stranci koji misle da je Milanovićeva kandidatura na travanjskim izborima, uz odluku Ustavnog suda da mu na kraju onemogući da bude na listi, zapravo naštetila SDP-u, iako je na kraju rezultat sigurno bio bolji nego bi bio bez njega, s obzirom na to da je SDP po anketama imao oko 13 do 15 posto, a nakon Milanovićeve intervencije SDP je ipak ostao druga stranka u državi. No, anketa koja je provedena za SDP uoči nove Milanovićeve kandidature za Pantovčak, koju je objavio 26. lipnja, govori kako u općoj populaciji skoro pola ispitanika smatra da se on više uopće ne bi trebao kandidirati, s obzirom na izjave da više ne želi biti predsjednik Republike. Ta je anketa snažno odjeknula i unutar same stranke, stoga nikako nije isključeno da se na unutarstranačkim izborima koji se održavaju 14. rujna ove godine nađe i netko od kandidata koji će promovirati politiku ograđivanja SDP-a od Milanovića.

Da ima onih koji žele distancu od Milanovića, pokazuje i činjenica da je na sjednici Glavnog odbora u subotu čak i predsjednica tog tijela Marija Lugarić bila suzdržana kod glasanja za potporu novoj Milanovićevoj kandidaturi. Ona je godinama bila bliska suradnica Tonina Picule u njegovu uredu, pa je to vjerojatno glavni razlog takvog njenog stava, no ukupno su svega dva člana Glavnog odbora bila protiv i dva suzdržana u odluci o kandidaturi Zorana Milanovića tako da je ostala u debeloj manjini.

Inače, SDP-ova izborna pravila propisuju kako se u Glavni odbor stranke bira 10 predstavnika iz Primorsko-goranske županije, a najveći broj članova daje Grad Zagreb, čak 18 od 103. Svi ostali imaju manji broj članova toga središnjeg tijela koje se također bira 14. rujna.

Grbin bi mogao u USUD

Dosadašnji predsjednik SDP-a Peđa Grbin mogao bi uskoro završiti u Ustavnom sudu, u čemu će mu opet pomoći Milanović na način da su uredi predsjednika i premijera krenuli u proces boljeg međusobnog dogovaranja oko popune mjesta u nizu institucija – dogovorili su se oko SOA-e, a uskoro se dvije stranke moraju dogovoriti i oko Ustavnog suda za koji im treba dvotrećinska većina, odnosno konsenzus. Čini se da je Milanović spreman popustiti oko nekih drugih kadrovskih pitanja HDZ-u, samo kako bi Grbin dobio podršku za Ustavni sud.