Vlada je u četvrtak dala suglasnost i državna jamstva za tri kredita Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta – HAC-u za dva kredita ukupnog iznosa 144 milijuna eura za refinanciranje kredita kod KfW IPEX-Bank i financiranje izgradnje autoceste A7, a HC-u za kredit od 703 milijuna kuna za financiranja projekata i plana poslovanja.

Vlada je tako HAC-u dala odobrenje i državno jamstvo za kredit u iznosu od 62,58 milijuna eura kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke (HPB), pri čemu će Zagrebačka banka i HPB dati kredti do 31,29 milijuna eura po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,15 postotnih bodova, dok će HBOR osigurati preostalih 236,5 milijuna kuna i to po fisknoj kamatnoj stopi od 1,8 posto godišnje. Ročnost kredita je 12 godina.

Tim će se novcem, kako je objasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, refinancirati postojeći kredit njemačke KfW IPEX-Bank koji je ugovoren 2011. godine, a čiji preostali dug po glavnici iznosi 62,57 milijuna eura.

HAC će pritom ostvariti dodatnu likvidnost od oko 35,8 milijun eura u razdoblju od lipnja 2021. do lipnja 2024. koje će se usmjeriti u izgradnju dionice autoceste A11 Lekenik – Sisak, najavio je Butković.

Vlada je HAC-u odobrila da se uz državno jamstvo zaduži kod HBOR-a i HPB-a u iznosu od 81,4 milijuna eura, a za financiranje izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva.

U tome HPB sudjeluje s kreditom do 40,7 milijuna eura, po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,03 postotna boda, a preostalih 305 milijuna kuna osigurat će HBOR po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,8 posto. Ročnost kredita je 13 godina s počekom nakon završenog razdoblja korištenja, koje traje četiri godine.

Tim će se kreditom osigurati novac za projekt izgradnje (prve faze) autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, sektor Križišće – Žuta Lokva, s uključenim HEP priključkom i izmještanjem instalacija, odnosno nastavlja se dio njezine izgradnje prema interregionalnom čvoru Žuta Lokva.

“Nastavkom izgradnje te autoceste na sektoru Križišće – Žuta Lokva preusmjerit će se promet vozila s državnih cesta na autocestu čime se povećava sigurnost svih sudionika prometa zbog rasterećenja i manje prometne opterećenosti lokalnih prometnica”, naglasio je Butković.

Inače, na ulazu u grad Rijeku autocesta A7 spaja se s autocestom A6 Bosiljevo – Rijeka, dok bi se na interregionalnom čvoru Žuta Lokva autocesta A7 spojila s autocestom A1 Zagreb – Boslijevo – Split – Dubrovnik, a time bi autocesta A7 bila sastavni dio Jadransko-jonskog autocestovnog koridora kroz Hrvatsku koji se proteže od Rupe preko Rijeke do Žute Lokve te preko Splita sve do Dubrovnika.

Vladinu suglasnost i državno jamstvo dobile su i Hrvatske ceste za kredit u iznosu od 703 milijuna kuna kod Erste&Steiermärkische Bank, HPB-a, OTP banke, Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke.

Kamatna stopa za taj kredit je iznos fiksne marže od 1,15 postotnih bodova uvećano za prinos na trezorske zapise ročnosti 182 dana. Krajnje dospijeće kredita je na 12. godišnjicu od dana sklapanja ugovora o kreditu, uz poček od tri godine.

S tih će se 703 milijuna kuna osigurati sredstva za financiranja projekata i plana poslovanja Hrvatskih cesta u ovoj godini, pri čemu se s iznosom od 300 milijuna kuna planiraju podmiriti obveze po revolving kreditu s HPB-om (koji dospjeva početkom lipnja), dok će se preostala 403,3 milijuna kuna podmiriti obveze po projektima koji su sadržani u Planu građenja i održavanja državnih cesta za 2021. godinu.

To su uz ostalo radovi na dionicama Vukmanički Cerovec – Mostanje, Beli Manastir – Farkaševac – Bjelovar, istočna obilaznica Novog Marofa, most Sava – Okučani – Gradiška, most i pristupne ceste preko rijeke Kupe u Pokuplju, nadvožnjak preko željezničke pruge u Križevcima, brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica, čvor Donja Zdenčina te most na rijeci Kupi kod Lasinje, pobrojao je ministar Butković.