
Foto Davor Kovačević
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako ne spori da postoje sudski predmeti koji traju predugo, ali i naveo da smo prilično smanjili broj neriješenih predmeta jer smo ih prilikom ulaska u EU imali oko 800 tisuća a sada ih imamo na 420.000
povezane vijesti
ZAGREB – Podržavamo povećanje plaća i materijalnih prava pravosudnih dužnosnika isticali su u petak vladajući i oporba tijekom rasprave o izmjenama zakona o njihovoj plaći pri čemu je oporba upozoravala na lošu percepciju pravosuđa u javnosti te na dugotrajne i spore sudske procese.
Ključno za samu percepciju je povjerenje u pravosuđe koje treba doći jedino iz samoga pravosuđa. Kada budete brže, bolje i efikasnije rješavali predmete tada će ovaj minus percepcije doći do plusa, upozorio je Mostov Ivica Ledenko tijekom rasprave o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
I SDP-ov Mišel Jakšić upozorio je na lošu percepciju pravosuđa među građanima. “Činjenica je da građani hrvatskom pravosuđu ne vjeruju. Činjenica je i da kada procesi – gdje imamo spektakularna uhićenja čekaju deset godina da uopće počnu, tko normalan može u takvo pravosuđe vjerovati”, rekao je.
Habijan: Smanjen broj neriješenih predmeta
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako ne spori da postoje sudski predmeti koji traju predugo, ali i naveo da smo prilično smanjili broj neriješenih predmeta jer smo ih prilikom ulaska u EU imali oko 800 tisuća a sada ih imamo na 420.000.
Podsjetio je da je kada je stupio na sadašnju dužnost rekao da mu je prioritet, u dijelu koje se odnosi na pravosuđe, percepcija javnosti, medija i građana o pravosuđu. No, smatra da lošu percepciju o pravosuđu stvara i dio saborskih zastupnika koji o pravosuđu govore na vrlo negativan način. “Prioritet je u ovih tri i pol godine koliko je preostalo do kraja mandata tu percepciju koliko je moguće više promijeniti”, rekao je.
Naveo je i da na sudovima godišnje imamo priljev od 1 260.000 predmeta pri čemu se oko polovice njih tj. 557.000 odnosi na zemljišno-knjižne predmete.
Osvrćući se na primjedbe Marijane Puljak (Centar) kako bi broj sudaca po glavi stanovnika trebao biti puno manji rekao je da se njihov broj treba staviti u korelaciju s godišnjim priljevom sudskih predmeta koji je 1,26 milijuna godišnje pri čemu se oko polovice njih tj. 557.000 odnosi na zemljišno-knjižne predmete.
Upozorio je i na lošu dobnu strukturu sudaca kazavši da u ovom trenutku imamo samo 16 sudaca do 34 godine te gotovo njih 700 koji su između 60 i 70 godina.
Istaknuo je i da ćemo se stoga ubrzo suočiti s time da nećemo imati dovoljan broj sudaca te su stoga nakon dugog vremena raspisali natječaje za 178 mjesta za vježbenike u pravosudnim tijelima.
Predloženim izmjenama Zakona, koje se donose po hitnom postupku, osnovica za obračun njihove plaće povećava se i izjednačuje s osnovicom u državnim i javnim službama, koja je utvrđena u visini od 947,18 eura bruto. Taj bi zakon na snagu trebao stupiti 1. ožujka.
Izmjenama zakona se pravosudnim dužnosnicima, osim povećanja osnovice, osiguravaju i materijalna prava poput Uskrsnice, regresa, Božićnice, dara za djecu do 15. godine života te se uvodi i pravo na sistematski pregled.