GENERACIJSKI PROJEKT

Od Pule do Zagreba za dva i pol sata: Novi tunel kroz Učku gradi se u tri smjene, dosad probijeno 700 metara

Marinko Glavan

Svakog dana domaći radnici, zaposleni kod francuskog Bouyguesa, probiju pet do deset metara stijene u srcu Učke. Gužve u Matuljima bit će mračna prošlost kad se dovrši puni profil autoceste koja povezuje Istru i Primorje.



RIJEKA – Do sad je probijeno više od 700 metara druge cijevi tunela Učka, potvrđuju iz Bina Istre, koncesionara Istarskog ipsilona, koji je potkraj prošle godine započeo projekt izgradnje 5,6 kilometara duge druge cijevi tunela koji povezuje Istru i Primorje. Ukupna vrijednost ovog projekta, koji uključuje i gradnju punog profila autoceste od čvora Vranja do ulaza u tunel je milijardu i pol kuna, a planirani rok za izvođenje radova je tri i pol godine, iako su iz Bina Istre do sad u više navrata najavljivali kako će učiniti sve da druga cijev bude puštena u promet i prije roka, slično kao i u slučaju radova na izgradnji punog profila autoceste na potezu od Pazina do čvora Vranja.


Probijeno je 460 metara nove tunelske cijevi s istarske, te 270 metara s kvarnerske strane, a prema planu gradnje predviđeno je bušenje između pet i deset metara tunela sa svake strane, ovisno o vrsti stijena kroz koje se probija cijev tunela. To znači da bi se, u prosjeku, dnevno probijalo do 20 metara tunela na dan, i to u ritmu 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, pri čemu će, u različitim fazama izgradnje, na gradilištu biti angažirano oko 500 radnika.


Probne eksplozije


– Za probijanje druge cijevi tunela Učka opredijelili smo se jednim dijelom za direktnu izvedbu, to jest izgradnju bez kooperanata, dok bi za pojedine građevinske radove i opremanje u tunelu Učka koristili podizvođače, odnosno hrvatske građevinske kompanije kao što je to bio slučaj na svim prethodnim fazama gradnje, gdje su hrvatske kompanije izvodile 95 posto radova.




Dobar dio radne snage potječe iz lokalnih sredina Istarske i Primorsko-goranske županije, ali imamo i radnika iz ostalih krajeva Hrvatske, ističu iz Bina Istre. Radove na probijanju tunela izvodi francuska tvrtka Bouygues TP, isti glavni izvođač radova kao i na dionicama od Pazina do tunela.



Na Istarskoj i Kvarnerskoj strani uspješno su, dodaju, odradili faze testnog razdoblja miniranja, koje su tehnički vrlo osjetljive jer se kroz probne eksplozije radi na preciznom podešavanju sustava kako bi se postigao najučinkovitiji proces proboja tunela. Trenutačno se provodi više dnevnih miniranja.


– Kako bi postigli ubrzani tempo gradnje, tunel se probija s obje strane istovremeno, a radovi traju u tri smjene, svih sedam dana u tjednu. Nakon probijanja tunelske cijevi, krenut će radovi na izgradnji betonske oplate tunela, kolničke konstrukcije, kao i sustava odvodnje. Naravno, slijedi i opsežan program opremanja najsuvremenijom tunelskom opremom za sigurno prometovanje cestovnim tunelima kao što su protupožarni sustavi, ventilacija, dinamična signalizacija, videosustav te komunikacijski sustavi.


Probijanje bi trebalo biti dovršeno do sredine 2023., dok opremanje, testiranje i puštanje u promet do polovine 2024. ako svi uvjeti gradnje budu realizirani, ističu iz Bina Istre.


Novi čvor Vranja


Radovi na izgradnji druge tunelske cijevi uključuju i izgradnju novog čvora Vranja, novog podvožnjaka te dvaju novih nadvožnjaka, kao i izgradnju prometne poveznice iznad portala obiju cijevi tunela Učka na istarskoj strani i triju novih cestarinskih prolaza. U sklopu projekta bit će izgrađena i nova zgrada za vatrogasnu postrojbu, na postojećoj platformi, s istarske strane tunela Učka.


Rekordno do punog profila Ipsilona

Ove su godine u promet već puštene dionice Istarskog ipsilona, u punom profilu, od Cerovlja do Lupoglava, te dalje do čvora Vranja, i to tri mjeseca prije ugovorenog roka. Riječ je o dionicama ukupne duljine 28 kilometara, čijom izgradnjom u punom profilu je okončana 2B1 faza izgradnje punog profila autoceste na potezu od Pazina do tunela Učka. I ovdje je, zbog zahtjevnog terena, bila riječ o složenom projektu, na kojemu su bile angažirane praktički isključivo domaće građevinske tvrtke, koje su s više od tisuću angažiranih radnika te više od 400 građevinskih strojeva posao uspjele odraditi prije zadanog roka.

Paralelno s izvođenjem radova u tunelu, u tijeku je i projektiranje izgradnje punog profila autoceste, na dionici od tunela Učka do Matulja, na čemu u Bina Istri, poručuju, intenzivno rade, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Po završetku projektiranja ove, zbog konfiguracije terena, ali i blizine objekata na nekim dijelovima, iznimno zahtjevne dionice, bit će pokrenut postupak otkupa zemljišta za gradnju dodatna dva kolnička traka autoceste.


– Prioritet je na radovima dupliranja dionice tunel Učka – Matulji kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner prema Rijeci. Ovaj zahvat je ponajprije opravdan većom sigurnosti korisnika i boljom protočnosti na kvarnerskoj strani Ipsilona.


Foto Mateo Levak


Konkretan početak radova na izgradnji dionice tunel Učka-Matulji predviđen je unutar dvije godine, ukoliko se realiziraju tehnički i financijski preduvjeti te ishode brojna odobrenja od strane EU-a te institucija Republike Hrvatske, dok će izgradnja trajati oko 36 mjeseci. Prije samog početka radova preostaje nam dobiti neophodna odobrenja Koncedenta, te konačno zatvoriti financijsku konstrukciju, kao i pripremiti potrebnu dokumentaciju za dobivanje pozitivne ocjene od strane Europske komisije, poručuju iz Bina Istre.


Ekološki standard


Posebno naglašavaju da će izgradnja dionice tunel Učka – Matulji dovesti do niza ključnih koristi za građane i korisnike Istarskog ipsilona, a u sklopu radova planirana je i izgradnja novog odmorišta, s pratećim sadržajima.


– Prvenstveno, bitno je povećanje razine sigurnosti dionice, naime sada bilježimo dvije do tri prometne nezgode s teškim posljedicama godišnje. Pored toga valja istaknuti i veću protočnost prometa, a time i skraćenje vremena putovanja. Tko god se vozi ljeti prema Rijeci ili Zagrebu, dobro mu je poznata gužva koja se stvara na semaforima u Matuljima.


Nije zanemariv ni doprinos u unapređenje zaštite okoliša. Na toj dionici postojeći sustav odvodnje nije adekvatan, što za vrijeme jakih kiša uzrokuje poplave na zemljištu uz autocestu, pa i u području stambenih naselja. U sklopu nove dionice bit će izgrađen zatvoreni sustav odvodnje kao viši standard zaštite okoliša, te će biti riješena problematika povremenog poplavljivanja okolnog zemljišta na tom području.


Danas na dionici Matulji – Učka sve štetne tvari iz vozila uglavnom završavaju u prirodi, dok će se sutra, izgradnjom novog zatvorenog sustava odvodnje, sve otpadne vode skupljati te pročišćavati prije puštanja u prirodu.


Moćni bukobrani


Osim toga, na toj dionici predviđeno je postavljanje bukobrana, neposredno uz trasu, u zoni Veprinac i Matulji, i to u dužini od oko pet kilometara, uz postojeći i planirani novi kolnik autoceste. Također, bit će uložena i sredstva u hortikulturu kako bi se nova trasa i odmorište što bolje uklopili u prirodu. Dobiveni su posebni uvjeti nadležnih ministarstava, nadležnih tijela, Parka prirode Učka, Istarske i Primorsko-goranske županije.


Izgradnja će omogućiti dizanje hrvatskog BDP-a, a puni profil autoceste povećanje turističkih rezultata budući da 90 posto turista dolazi u Istru vozilom, ističu iz Bina Istre.
Ovaj pravac dodatno će, zaključuju, biti valoriziran kada se spoji s dionicom koju planira izgraditi HAC, a koja bi povezivala autocestu A6 Rijeka-Zagreb te A7 s A8 (Matulji – Kanfanar) u koncesiji Bina-Istre. Na taj način će Pula biti autocestom povezana sa Zagrebom, a putovanje od Pule do Zagreba će tada trajati 2 i pol sata.