Osnovni scenarij Hrvatske narodne banke predviđa oporavak ekonomije, odnosno rast BDP-a veći od 6 posto u ovoj godini, a tome će pridonijeti i osobna potrošnja, i državne investicije, ali i izvoz, budući da Hrvatska u ovom trenutku bilježi najviši rast robnog izvoza među usporedivim zemljama, istaknuo je jučer guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji riječkog Ekonomskog fakulteta o digitalnoj ekonomiji, koja je održana u Opatiji. Isto tako, naglasio je, očekuje se razina turističkih prihoda na 70 posto onih iz 2019.

– Nadamo se da je najgore iza nas, no još uvijek smo u neizvjesnim i zahtjevnim vremenima, kazao je.

Na pitanje pribojava li se ipak i »četvrtog vala«, odnosno ponavljanja lanjskog scenarija kada je sezona također dobro krenula, da bi onda bila naprasno prekinuta »crvenim listama«, Vujčić je rekao da »taj rizik nažalost uvijek postoji, ako dođe neki novi soj virusa koji je zarazan i ako se dovoljno ljudi ne cijepi, da se proširi ponovo zaraza i da zbog toga dođe, bilo kod nas, bilo u emitivnim zemljama, do problema zbog kojih bi ovakve prognoze turističke sezone bile ugrožene«.

– Međutim, to nije ono što očekujemo kao osnovni scenarij. Dakle, osnovni scenarij je ovaj koji smo rekli, rast veći od 6 posto, ali uz taj epidemiološki rizik koji ne možemo zanemariti i koji je još uvijek tu s nama, kazao je. Na pitanje, pak, bi li ekonomija »preživjela« i još jedan lockdown, odgovorio je potvrdno.

Banke digitalizirane

– Da dakle dođe do sličnog scenarija kao lani, »preživjeli« bismo, naravno, još jedan lockdown.

Onda bi stopa rasta bila nešto niža, problemi prvenstveno u sektoru prijevoza, hotelijerstva, usluga i hrane, bili bi veći, odnosno produljeni, ali da, naravno da bismo to mogli preživjeti, i zbog toga jer smo vidjeli da su ovi ostali sektori, i građevinarstvo, i industrija, i ICT sektor, već na razinama od prije 2019., ističe guverner.

Inače, konferencija riječkog Ekonomskog fakulteta Economics of Digital Transformation (EDT) 2021 »Economics and Business of the post COVID-19 World« bavila se digitalnom transformacijom u ekonomiji, a guverner Vujčić na tu je temu rekao da Hrvatska slijedi svjetske trendove.

Štoviše, veli, u nekim područjima banke u Hrvatskoj vodeće su i u svojim grupama po razvoju digitalnih solucija za poslovanje. O ulaganju u kriptovalute je kazao da se »očito radi o tome da ljudi žele brzo zaraditi«.

– Kriptovalute nisu novac, ni po Zakonu o tržištu novca, ni po Zakonu o platnom prometu. One nemaju svojstva novca, u smislu mjere vrijednosti, ne služe kao sredstvo štednje – jer zašto bi netko štedio tamo gdje mu štednja nije osigurana, a ne koriste se ni za kupovinu.

Očito se radi prvenstveno o špekulativnom ulaganju: kad kupite »kladite se« da će vrijednosti toga porasti, što može i ne mora biti istina. Svatko sam mora ocijeniti hoće li u to ulagati, zaključio je Vujčić. Kaže i da je utjecaj kriptovaluta na monetarnu politku i transakcije u stvarnom svijetu – minimalan.

Mirovinci profitabilni

Što se pak tiče tečaja kune, nedavna intervencija središnje banke bila je konačno u suprotnom pravcu od onog iz vremena krize, odnosno HNB je kunu morao braniti od jačanja.

– To znači da ipak idemo prema jednoj boljoj sezoni. Vraćamo se dakle na onu tradicionalnu hrvatsku priču aprecijacijskih pritisaka tijekom ljetne sezone, kazao je Vujčić. Potvrdio je i da kamatne stope nastavljaju padati, odnosno u ovom trenutku, u kratkom roku, kaže, »ne vidi se naznaka rasta kamatnih stopa, no vidjet ćemo što će biti za godinu dana«.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, sudjelovao je na panel diskusiji u sklopu konferencije, pri čemu je govorio o kretanjima na financijskim tržištima i oporavku.

Kaže da fondovi povećavaju izloženost prema vlasničkoj imovini, a povećavaju orijentaciju i na inozemna tržišta, gdje je veća likvidnost i možda veći prinosi. S tim u vezi, veli, rastu i rizici.

Što se tiče mirovinskih fondova, istaknuo je da je njihova profitabilnost relativno stabilna, a vidi se, kaže, i poboljšanje ove godine, zbog rasta tržišta dionica. Očekujemo stoga da će ove godine profitabilnost i povrati mirovinaca biti veći nego lani, ističe Žigman.

Integrirani u Europsku uniju

Rast robnog izvoza je, kaže guverner Vujčić, jako dobar znak, da se dalje integriramo u europsko tržište i međunarodne lance dodanih vrijednosti, što onda vuče i oporavak ostalih sektora.

– Strukturno, ekonomija se popravlja, i to možemo zahvaliti i posljedicama ulaska u EU i daljnje integriranje u to tržište.

Što se tiče državnih investicija, očekujemo da će nastaviti rasti, prvenstveno zbog apsorpcije fondova EU-a, iako bi 2022. i 2023. trebali doći na vrh ciklusa apsorpcije prije nove sedmoljetne sheme.

No, kako sada dolazi i Next Generation fond, on bi trebao pomoći da »izravna« taj ciklus. Unatoč pojačanoj potražnji od strane države, neće doći do istiskivanja privatnog sektora. Tip investicija s EU-fondovima osigurava posao i privatnom sektoru, naglasio je.