ZAGREB – Građani širom Hrvatske sve se više žale na rast cijena zbog kojeg moraju dublje posegnuti u džep da bi osigurali životne namirnice. Poskupljenja su posljednjih mjeseci najočitija na tržnicama, nakon što su mraz i ostale vremenske nepogode smanjili prinose voća i povrća. Zbog toga su prodavači za prve sezonske plodove poput jagoda i trešanja proljetos tražili znatno više novca nego lani.
Međutim, unatoč dolasku ljeta i obilnijoj ponudi voća i povrća cijene su za mnoge građane ostale previsoke jer za najskromniji posjet tržnici moraju pripremiti barem stotinjak kuna. Ono što je građanima manje poznato jest da su razlike u cijenama na tržnicama u zemlji drastične. Najjeftinije prolaze stanovnici gradova panonske Hrvatske, a najgore mještani u turističkim središtima na jadranskoj obali.

Voće i povrće najskuplje je u Rovinju. Na živopisnoj tržnici koja se ubraja u desetak najvećih turističkih atrakcija Rovinja cijene su barem dvostruko više nego na tržnicama u unutrašnjosti zemlje. Prema podacima koje redovito prikuplja Ministarstvo poljoprivrede, rovinjska tržnica u tome drži rekord u Hrvatskoj. Riječka i zagrebačka tržnica imaju prosječne cijene, a manje od prosjeka u pravilu su u nizinskoj Hrvatskoj – na potezu od Osijeka do Pakraca, Bjelovara i Koprivnice, te od Siska i Karlovca do Čakovca i Varaždina.

Najprivlačnije odredište

Primjerice, u tjednu koji je završio 18. srpnja bijelo grožđe prodavalo se na hrvatskim tržnicama za 27,5 kuna po kilogramu u prosjeku, a u Rovinju je bilo dvostruko skuplje – 55 kuna, kao da je suvenir. Dok se na tržnicama u Zagrebu i Varaždinu prodavalo po prosječnoj cijeni u državi, a u Rijeci malo jeftinije – za 25,5 kuna, u Splitu je za njega trebalo izdvojiti 30 kuna. Najjeftinije bijelo grožđe moglo se nabaviti u Karlovcu, gdje je prije dva tjedna vrijedilo 20 kuna, što je neznatno više od cijene u hrvatskim prodavaonicama, koja je iznosila prosječnih 19,2 kune.

Po rekordnim cijenama u Rovinju su se prodavale marelice i breskve, za 40 kuna po kilogramu. One su također dvostruko skuplje od prosjeka u zemlji, a četiri puta više nego u Bjelovaru, gdje je cijena breskvi, primjerice, pala na 10 kuna. U Karlovcu breskva na tržnici vrijedila je 14 kuna, u Zagrebu 17, Splitu 18,2, u Rijeci 19,5 kuna.

Paprene cijene na rovinjskoj tržnici, prema svemu sudeći, rezultat su činjenice da je taj grad postao jedno od najprivlačnijih turističkih odredišta u zemlji, pa su i cjenici prilagođeni strancima s dubljim džepovima, a ne domaćim ljudima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Rovinj je skuplji čak i od Dubrovnika, gdje cijene bresaka i marelica na tržnicama iznose 30 kuna po kilogramu.

Plitki džepovi

Očito, stanovnici Rovinja, Dubrovnika i ostalih turističkih meka, kao i njihovi gosti s plitkim džepovima, moraju voće i povrće potražiti na jeftinijim mjestima, prorijediti njihovo kupovanje ili donijeti sa sobom. Zanimljivo je da se visoke cijene na rovinjskoj tržnici nisu bitno promijenile od onih iz ljeta prošle godine, a da su na istim razinama bile i u godini prije pandemije.

Cijena rajčice sredinom srpnja iznosila je na hrvatskim tržnicama 14,7 kuna u prosjeku, za koliko se prodavala i u Rijeci. U slavonskim gradovima njezina je cijena pala, s time da se najjeftinije prodaje na tržnici u Pakracu, za 10,5 kuna. To je neznatno jeftinije nego u hrvatskim prodavaonicama i trgovačkim centrima gdje se rajčica istodobno mogla nabaviti po prosječnoj cijeni od 10,7 kuna.
Zeleni kupus se ubraja u najjeftinije povrće s obzirom na to da u hrvatskim trgovinama vrijedi prosječnih 5,4 kune, a na tržnicama 8,7 kuna po kilogramu. Tu rovinjska tržnica ne odudara od Rijeke, Zagreba ili Zadra, jer se u svim tim gradovima prodavao za prosječnih devet kuna. Međutim, na tržnicama u Puli i Sisku zeleni kupus se mogao nabaviti za pet kuna, za razliku od Dubrovnika u kojem su prodavači za kilogram tražili čak 20 kuna.

Neki mediji izvješćuju da su cijene hrane u Hrvatskoj počele jako rasti, pozivajući se pritom na činjenicu da je litra domaćeg suncokretova ulja u trgovinama poskupjela s 10 na 15 kuna. Stručnjaci zaista očekuju da će neke osnovne namirnice ove jeseni i zime poskupjeti, zbog naglog rasta cijena uljarica i žitarica na svjetskom tržištu – čemu su kumovale pandemija i loše žetve u svijetu. Međutim, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) zasad ne uočavaju veća poskupljenja. Primjerice, potrošačke cijene (inflacija) u Hrvatskoj u lipnju su bile dva posto veće nego u istom mjesecu prošle godine, ponajprije zbog skoka cijena goriva za 20 posto u 12 mjeseci.

Međutim, DZS tvrdi da hrana u prosjeku nije poskupjela, osim u restoranima, jer su njezine lipanjske cijene u trgovinama ostale na istoj razini kao i prije godinu dana. Istina je da su poskupjeli kruh i žitarice, mlijeko, sir, jaja, šećer, džem, slatkiši i da je cijena ulja i masti skočila najviše, čak 6,4 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Međutim, pojeftinili su meso, riba i povrće te neki drugi prehrambeni proizvodi, prema DZS-u.