Radi se o neovisnom istraživanju međunarodne klimatske organizacije Clean Air Task Force (CATF) na više od 500 lokacija diljem svijeta, prvi put i u Hrvatskoj
povezane vijesti
Rezultati istraživanja o istjecanju metana na plinskoj i naftnoj infrastrukturi u Hrvatskoj pokazali su emisije u obliku istjecanja plina na čak 26 od 27 lokacija u Hrvatskoj, izvijestili su u petak iz Greenpeacea, dok iz Ine odgovaraju kako sve rade u skladu s važećom regulativom.
Radi se o neovisnom istraživanju koje je međunarodna klimatska organizacija Clean Air Task Force (CATF) provela na više od 500 lokacija diljem svijeta, a ove je godine po prvi puta provedeno i u Hrvatskoj priopćili su iz Greenpeacea.
Navode da je Théophile Humann-Guilleminot, “lovac na metan” iz CATF-a, obišao od 25. do 31. ožujka zajedno s Greenpeaceom 27 lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a koja su u vlasništvu ili pod upravljanjem INA-e, Plinacra i podzemnog skladišta plina Okoli.
Na čak 26 lokacija zabilježene su emisije metana u obliku ispuštanja, odnosno istjecanja plina, odzračivanja, kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi.
“Riječ je o zaprepašćujućih 96 posto istraženih lokacija, što je ujedno najveći postotak koji je CATF zabilježio u nekoj članici Europske unije”, naglašavaju iz Greenpeacea.
CATF: Kompanije rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene
Istraživanje snažno potvrđuje ono na što znanstvenici i istraživači upozoravaju već godinama – metan curi ili se ispušta duž cijelog lanca opskrbe naftom i plinom, poručio je Humann-Guilleminot. Od ogromnih plinskih polja u Teksasu do Plinacrovih plinovoda kompanije rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene u potrazi za kratkoročnim profitom, dodao je.
“Nažalost, od zemalja u kojima sam bio, Hrvatska je po rezultatima među tri najgore. Prizori plinova koji šikljaju iz otvorenih, zahrđalih spremnika na području Ivanić Grada, kao i curenje iz bušotina na lokaciji Okoli izuzetno su zabrinjavajući. Usred energetske krize, ovakva razina rasipanja pokazuje očito zanemarivanje i klime i hrvatskih građana”, naglasio je.
Kako pojašnjavaju iz ovih organizacija, metan je vrlo snažan staklenički plin koji ima potencijal globalnog zagrijavanja 84 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina te podsjećaju na Uredbu EU o metanu koja je stupila na snagu prošle godine, a koja je prvi obvezujući propis u svijetu usmjeren na emisije metana u sektoru energetike. Nadamo se da će nova regulativa dovesti do značajnih poboljšanja u ponašanju i praksama fosilne industrije, kazala je Eszter Matyas iz Greenpeacea u središnjoj i istočnoj Europi (CEE).
“Mogli smo pretpostaviti da će na pojedinim lokacijama mjerenja pokazati emisije metana, ali nismo mogli predvidjeti baš ovoliko šokantne rezultate”, poručila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
Stoga pozivaju Vladu RH da ozbiljno shvati provedbu novih propisa o metanu, a kao još dugoročno važnije ističu postupno ukidanje fosilnog plina do 2035. i zabranu plinskih i ostalih fosilnih projekata.
INA: Sve naše operacije su u skladu s važećom regulativom
Iz INA-e ističu kako su njihove operacije u skladu s važećom regulativom te da kompanija iz sigurnosnih razloga već godinama, i prije donošenja Uredbe na razini EU, aktivno i redovito radi na mjerenju, lociranju i kontroli propuštanja metana na postrojenjima.
“Do ovog trenutka pokriveno je više od 60.000 mjernih točaka. Mjerenja izvodi kompetentno i educirano osoblje uz pomoć propisane tehnologije, a uočena propuštanja se popravljaju unutar autonomnog održavanja samih postrojenja ili u suradnji s ovlaštenim tvrtkama”, naglasili su u odgovoru Hini.
Dodaju kako Uredba ima jasno propisane rokove koji se protežu sve do 2028. godine te da INA trenutno izrađuje program otkrivanja i sanacije istjecanja za sva svoja postrojenja.
Vezano uz lokacije koje se spominju u ovom istraživanju, iz INA-e poručuju kako ne mogu komentirati podatke “koji nisu dobiveni prema jasno propisanim pravilima”.
“INA je mjerenja na njima odradila sredinom ožujka 2025. i u tijeku su radovi na otklanjanju detektiranih propuštanja. Skrećemo pozornost da se u proizvodnji nafte i plina na navedenim lokacijama koriste atmosferski rezervoari koji imaju dišne ventile prema odobrenim rudarskim projektima te građevinskim i uporabnim dozvolama. Riječ je o sigurnosnom elementu za ispuštanje metana, a što je prepoznato i dopušteno propisom za spremnike za pohranu na atmosferskom tlaku u Uredbi”, ističu dodajući kako je za transparentnost u izvještavanju INA i više puta nagrađena.
