Plenkovićev savjetnik

Granić o ulasku Finske i Švedske u NATO: Blokada nema smisla. Pravite od sebe incidentnu državu

Portal Novi list

Foto: arhiva

Foto: arhiva

Finska i Švedska su dvije države koji su temelji demokracije u svijetu. Kad su one odlučile da će zatražiti prijem u NATO, onda to treba najsnažnije podržati, ističe Mate Granić.



Posebni savjetnik premijera Plenkovića za vanjsku politiku Mate Granić bio je gost Dnevnika N1 i komentirao posjet premijera Ukrajini.


Granić kaže da je posjet Plenkovića Kijevu snažna, hrabra i odlučna državnička gesta na vrlo simboličan dan – Dan Europe.


O sigurnosnim stvarima Granić nije mogao govoriti, ali je rekao da vjeruje da će premijer sigurno vratiti u Hrvatsku.




Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kaže da je to najbrutalnija agresija nakon Drugog svjetskog rata na jednu suverena državu.


“Ta agresija je promijenila svjetski poredak. Cilj je bio razjediniti Europsku uniju i nije uspjelo. Europska unija nije nikad bila više ujedinjena. NATO je nikad više ujedinjen. I Finska i Švedska žele biti članice. Dodatna stvar – Hrvatska je jedna od prvih država koja je snažno osudila rusku agresiju, stala na stranu Ukrajine, dala političku, diplomatsku i ostalu podršku.


U stalnim smo komunikacijama s Ukrajinom i predsjednik Vlade je odabrao simbolički trenutak kada posjetiti Ukrajinu”, rekao je.


Granić kaže da je posjet bio vrlo uspješan i dodao da je ukrajinsko vodstvo izuzetno dobro primilo državnički posjet predsjednika Vlade Plenkovića.


Komentirao je i informaciju da se hrvatska veleposlanica u Ukrajini nakon više tjedana iz Lavova opet vratila u Kijev, a među veleposlanicima je koji su se najduže zadržali u Kijevu.


“To su sve simbolični činovi kojima pokazujemo koliko nam je stalo do Ukrajine, ukrajinskog naroda i podrške Ukrajini. Ovdje se radi o Europi, radi se o tome da se brane temelji ljudske civilizacije. Dužnost je sviju da pomognu najbolje što to mogu”, rekao je.


Upitan je li na sastanku bilo govora o Milanovićevim izjavama oko primanja Finske i Švedske u NATO, odgovara:


“Jasno da to propitkivanje nečega što je civiliziranom svijetu, Europi i Americi jasno nije dobro. Vlada predsjednika Plenkovića oko toga ima najčvršće stavove. Finska i Švedska su dvije države koji su temelji demokracije u svijetu.


Kad su one odlučile da će zatražiti prijem u NATO, onda to treba najsnažnije podržati jer to jača NATO i jača demokraciju u svijetu. Problem konstitutivnosti Hrvata je veliki problem.


Tu formulaciju konstitutivnosti naroda sam ja pregovarao za vrijeme vašingtonskih pregovora. Tada je definirano da je BiH država triju konstitutivnih naroda. Ona je prihvaćena u tom obliku u Daytonu”.


Što se tiče pregovora o izmjenama izbornog zakona u BiH, Granić kaže da treba biti uporan i odlučan.


“U svakom slučaju, treba biti uporan, odlučan. Istina je da veliki broj država unutar EU ne razumije ništa problem u BiH. Upravo zato diplomacija postoji da se objasni i da ono što traže Hrvati je dogovoreno i potpisano.


U tome treba biti uporan i odlučan maksimalno, ništa se neće postići ako se dvije države koje su prve po demokraciji u svijetu blokira.


Onda pravite od sebe incidentnu državu i nećete sigurno dobiti nikakvu podršku. Vjerujem da će se ponovno obnoviti pregovori oko promjene izbornog zakona”, smatra Mate Granić za N1.