Rotor, kružni tok ili kružno raskrižje svim vozačima je poznato prometno rješenje. Riječ je o prometnom pravilu u kojem se promet odvija kružno u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, piše revija HAK. Kružni tok je označen vertikalnom prometnom signalizacijom, tj. prometnim znakom izričite naredbe: “kružni tok kretanja”, a može imati jedan ili više prometnih  trakova. Vozila koja ulaze u kružni tok moraju ustupiti prednost vozilima koja su već u kružnom toku, što u vidu sigurnosti podrazumijeva: pravovremeno smanjiti brzinu kretanja, po potrebi zaustaviti se i fazu uključivanja izvesti bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim vozilima.

Kružni tokovi grade se u cilju povećanja sigurnosti prometa. Kako bi se smanjio broj mogućih točaka doticanja vozila kod nepreglednih i nepravilnih raskrižja, kod istih su smanjeni rizik od sudara vozila i povećana protočnost prometa. No iako većina prometnih stručnjaka kružni tok često navodi kao najbolje prometno rješenje, brojni se vozači u njemu često ne snalaze pa dolazi do nesreća.

Nekoliko je pogrešaka u kružnom toku. Tako se najčešći prometni prekršaji događaju prije samog ulaska vozila u kružni tok. Primjerice, vozač koji ulazi u kružni tok provjerava lijevu stranu, kreće, ali zatim naglo zaustavlja vozilo jer nije siguran u nesmetan ulazak i moguće oduzimanje prednosti vozilu koje se već nalazi u kružnom toku. Naglo koči i time izaziva nalet vozila koje dolazi iza jer je osoba iz tog vozila već spremna za ulazak u kružni tok, a pogled i pažnja usmjereni su ulijevo.

Nadalje, česti su i sudari zbog loše procjene. Naime, prilikom ulaska u kružni tok vozač mora dobro procijeniti brzinu vozila u kružnom toku, njihov položaj, mogućnosti svojeg vozila, ali i, ono što je najvažnije, vlastite vozačke vještine.

Uz to, događaju se i nesreće zbog nepoznavanja prometnih propisa i sigurnosnih pravila. Treba znati da vozila koja zadržavaju smjer i svoj prometni trak imaju prednost, a vozila koja su u srednjem traku i izlaze iz kružnog toka mogu zbuniti vozače. Vozači iz srednjeg traka često smatraju da zbog isprekidanog traka prema izlazu mogu izaći s prednošću prolaska. No u krivu su i često se zna dogoditi da nalete na auto u desnom traku koji se nastavio kretati. Uvijek treba pratiti svoj trak i biti koncentriran na izlaske, ali i na druga vozila unutar kružnog toka.

No stavimo sad na stranu vozače i ljudski faktor. Kakvo je uistinu stanje što se tiče kružnog toka kao prometnog rješenja. Ima li primjera u Hrvatskoj i svijetu koji su nakon uvođenja pokazali da klasični kružni tokovi nisu dobra rješenja?

– Nažalost, takvih primjera ima dosta, kružna raskrižja u načelu nisu dobra rješenja na mjestima gdje postoji mnogo lijevih skretanja ili na raskrižjima na kojima je jedan prometni tok značajno dominantan u odnosu na druge tokove. Najbolji primjer za to su možda kružni tokovi izgrađeni na državnoj cesti D101 na otoku Krku, kao i kružni tok na D8 iza krčkog mosta. Na tim mjestima u vršnim opterećenjima dolazi do snažnog pada propusne moći križanja upravo radi neprikladnosti odabranih prometnih rješenja distribuciji prometnih tokova na tim križanjima. Načelno, kružni tokovi nisu dobra rješenja na mjestima gdje se očekuje puno pješaka, primjer za to je kružni tok ispred ulaza u Arenu Zagreb, koji u trenucima održavanja nekih događanja u sportskoj dvorani bude potpuno blokiran pješacima i predstavlja apsolutno neprimjereno rješenje – govori za Reviju HAK doc. dr. sc. Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, ali i član Europskog instituta za procjenu cesta u Ljubljani (EIRA-EuroRAP).

Na pitanje ima li još kakvih prometnih rješenja koja su se na prvu činila kao odlična, ali onda se ipak pokazalo da bi bila druga rješenja bolja, Ševrović navodi kako je teško odgovoriti na to pitanje jer oko takvih stvari uglavnom ne postoji konsenzus unutar struke.

– Primjerice, prilikom rekonstrukcije rotora u Remetincu prometna struka zagovarala je potpuno drugačije, jeftinije rješenje s kružnim tokom u razini uz eventualnu izgradnju tzv. Jarunskog mosta – navodi Ševrović.