Ministarstvo i Grad Zagreb dogovorili su komunikaciju i postupke koji bi trebali ubrzati ispunjavanje i kompletiranje zahtjeva za obnovu, a iz Grada Zagreba će se u Fond za obnovu, u cilju jačanja kapaciteta, premjestiti 20-ak zaposlenika, neki su od naglasaka radnog sastanka održanog u četvrtak na temu obnove nakon potresa.

U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na radnom sastanku na temu obnove zgrada oštećenih potresom sudjelovali su resorni ministar Darko Horvat, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.

Horvat je nakon sastanka izjavio da je bilo riječi o problemima koji u ovom trenutku priječe da se obnova prvenstveno Zagreba “dogodi jednom malo većom dinamikom”.

To između ostalog uključuje i eventualnu “rekonstrukciju” podzakonskog i zakonskog okvira, povećanje administrativnih kapaciteta Fonda za obnovu, kao i pitanja službi grada Zagreba koje na odaslane zaključke i upite Ministarstva moraju generirati određene vjerodostojne informacije, prije svega imovinsko-pravne i prostorno-planske prirode.

Tako je najavljen i sastanak za ponedjeljak, koji bi, prema riječima Tomaševića, trebao pridonijeti boljoj komunikaciji između Grada Zagreba, posebice gradskog ureda za katastar, onog za prostorno uređenje i graditeljstvo te za imovinsko-pravne odnose, te Ministarstva.

To bi trebalo doprinijeti bržoj kontroli zahtjeva od strane Ministarstva, čime će se brže dolaziti i do odluka o obnovi, koje se tada “spuštaju” Fondu za obnovu, izjavio je Tomašević.

Dodatno je pojasnio da se moraju bolje umrežiti postojeći podaci između Grada Zagreba, Ministarstva i Fonda za obnovu, kako bi Grad Zagreb znao koji oštećeni objekti u njihovoj bazi nisu predali zahtjev za obnovu, da se provjeri zašto je tome tako te da se naposljetku brže upogone mobilni timovi.

To bi trebalo dovesti i do većeg broja zahtjeva za obnovu, kao i njihove veće kvalitete, pa tako i do bržih odluka Ministarstva, upućivanja na Fond i same realizacije, istaknuo je Tomašević, između ostalog apostrofirajući i da je u proteklih 10-ak dana, od posljednjeg sastanka u Ministarstvu, odrađen brzi statički pregled oko 400 objekata, tako da ih je za analizu preostalo još oko 130, koji bi trebali biti riješeni u idućih 10-ak dana.

Rekao da će Grad Zagreb učiniti sve što je moguće po pitanju kapacitiranja Fonda u pogledu zaposlenika, kako bi se ojačali njegovi kapaciteti, dok se od ravnatelja Fonda Vanđelića konkretno moglo čuti da će 20-ak ljudi zaposlenih u Gradu Zagrebu prijeći u Fond.

Nekoliko lokacija za zbrinjavanje građevinskog otpada

Na sastanku je između ostalog bilo riječi i o problemu privremene pohrane, to jest skladištenja stvari iz objekata građana koji će se obnavljati, kao i o zbrinjavanju građevinskog otpada nastalog od posljedica potresa.

Tomašević je izvijestio da se razmatra nekoliko lokacija za zbrinjavanje tog otpada, a za nekoliko njih je i predana dokumentacija kako bi se dobile potrebne dozvole za njegovu privremenu obradu.

Naime, kako je pojasnio zagrebački gradonačelnik, otpad, kojeg je na godišnjoj razini četiri puta više no proteklih godina, reciklirat će se te potom koristiti za sanaciju određenih parcela i neke vrste gradnje.

Bit će potrebno nekoliko lokacija, pri čemu će neke biti na državnom, a neke na gradskom zemljištu. “Sve po tom pitanju će se razriješiti u idućih tjedan-dva”, otkrio je Tomašević. Rekao je i da ne trenutno ne razmatraju rješenja kojima bi se za zbrinjavanje otpada angažirale privatne tvrtke

Horvat: Ovo nije pitanje čistog zidanja ili krpanja rupa

Odgovarajući na pitanja novinara o problemu prespore obnove budući su srušene tek tri kuće stradale u potresu, ministar Horvat je ispravio novinarku, rekavši da su srušene tek dvije, a treća je u fazi rušenja. Kazao je i da Ministarstvo od svoje odgovornosti ne bježi, no i apostrofirao kako ono nije jedino koje mora prikupiti svu potrebnu dokumentaciju da bi se odluka generirala.

Za predaju kompletiranog zahtjeva, ustvrdio je, potrebno je puno posla i verifikatora, u smislu rješavanja i imovinsko-pravnih i prostorno-planskih pitanja, kako bi naposljetku došlo do odluke o pravu na obnovu.

“Ovo nije pitanje čistog zidanja ili krpanja rupa koje je prouzročio potres”, poručio je Horvat.

Pojasnio je da je riječ o obnovi koja je konstrukcijska ili cjelovita, u proces je za istim stolom uključeno desetak dionika, te je potrebno njihovo kvalitetno umrežavanje koje bi ubrzalo dinamiku u kompletiranju određenog zahtjeva za obnovu.

Kada su u pitanju cijene izvođenja građevinskih radova, Horvat je rekao da ranije određeni limiti predstavljaju “kamen spoticanja”, pa će se zajedno s Građevinskim fakultetom napraviti drugačiji modalitet za ugovaranje prije svega onih jednostavnih radova.

“To će uvelike dati slobodne ruke i Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje u provedbi natječaja”, izjavio je Horvat.

Vanđelić: pristiglo još šest odluka za rušenje objekata

Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić izvijestio je da je Fond u ponedjeljak zaprimio još šest odluka Ministarstva o rušenju objekata, čime ih je ukupno devet.

Nije želio odgovoriti na pitanje je li mu bivša gradska pročelnica Mirka Jozić rekla da bi zbrinjavanje građevinskog otpada trebalo prepustiti privatnim tvrtkama. Tek je otkrio da ga je izvijestila da je Jakuševec “zatrpan” i da trenutno nema drugih opcija za zbrinjavanje.

Složio se da je procedura za podnošenje zahtjeva za obnovu jako komplicirana, no i apostrofirao da je riječ o ogromnim iznosima novca, pa da ni drugi nisu napravili “puno bolje od nas”, pri čemu se pozvao na literaturu o obnovi nakon potresa u Japanu, SAD-u i Turskoj.