Apartmanizacija, odnosno službeno kratkoročni najam nekretnina turistima, u cijeloj je Europi pod velikim povećalom, ali i pod sve većim ograničenjima. U Hrvatskoj je vlada bujanje apartmana pokušala ograničiti poreznim izmjenama, čime su izvan obuhvata ostale sve nekretnine koje spadaju u nekomercijalni smještaj koji je laniprvi put premašio onaj komercijalni.

U cijeloj Europi vlade se bore protiv ovog fenomena pa se tako, uz zakonski okvir koji je postavila Europska unija, dovijaju različitim načinima kako stvari staviti pod kontrolu.

Mjere sigurnosti

Među najnovijim primjerima je Cipar, jedna od poznatih mediteranskih turističkih zemalja. U ovoj otočnoj destinaciji u tijeku je borba vlasti da ograniči broj nekretnina za kratkoročni najam koje fizička osoba ili tvrtka mogu registrirati.

Prijedlog je stigao i pred tamošnjeg državnog odvjetnika koji ga je odbio, no rasprave o toj temi još uvijek traju. Prijedlog je bio dio nastojanja da se regulira brzorastuće tržište kratkoročnog najma, uključujući nekretnine oglašene na platformama poput Airbnb-a.

Državne su vlasti, naime, predložile da osoba ili tvrtka mogu registrirati samo dva apartmana ili kuće za odmor, s time da se time željelo i samu registraciju takvog najma uopće učiniti obveznom.

U ovom trenutku investitor može kupiti 10 do 12 stanova, pretvoriti ih u stanove za kratkoročni najam i konkurirati hotelima, a da ne mora zadovoljiti iste zahtjeve i uz puno niža davanja od hotela. To su, čini se, naveliko počeli koristiti investitori, i to mahom strani.

I grčke su vlasti početkom godine objavile nova pooštrena pravila za vlasnike apartmana koja će se, doduše, početi primjenjivati tek nakon glavne sezone, odnosno od listopada. Grci tako red u kratkoročni najam pokušavaju uvesti strožim pravilima o samoj sigurnosti i uređenju apartmana, kao i zamrzavanjem novih registracija.

Konkretno, država je najavila kako će nekretnine u kratkoročnom najmu morati zadovoljiti strože sigurnosne standarde te su obavezni imati odgovarajuću ventilaciju, klimatizaciju, detektore dima, aparate za gašenje požara, znakove za bijeg, potvrde o električnoj sigurnosti, kao i osiguranje od građanske odgovornosti i potvrde o deratizaciji.

Što se tiče zamrzavanja izdavanja novih rješenja za apartmane, jednogodišnje zamrzavanje je već na snazi u središnjim atenskim četvrtima. Povećavaju se i porezi na kratkoročni najam i hotele i to s 1,50 eura na 8 eura po danu i gostu tijekom špice sezone i s 0,5 na 2 eura izvan sezone.

Prema portalu Greek City Timesu, ova mjera ima za cilj suzbiti prekomjerni turizam u popularnim odredištima poput Mikonosa i Santorinija, nadopunjujući povećane poreze po posjetitelju s kruzera uvedene u prosincu.

Dodajmo i kako su se na nekim grčkim otocima okrenuli i zamrzavanju izdavanja građevinskih dozvola kako bi zaštitili najugroženije dijelove prostora.

Anti-Airbnb zakon

I u Francuskoj su od 1. siječnja na snazi popularno zvani »anti-Airbnb« zakoni koji pokrivaju promjene poreznih olakšica, obveznu dijagnozu energetske učinkovitosti i proširene ovlasti lokalnih samouprava oko definiranja kvota za turistički najam.

Iste te općine i gradovi moći će postaviti ograničenja do 90 dana koliko se glavno prebivalište može iznajmljivati ​​turistima, čime se smanjuje sadašnje ograničenje od 120 dana. To je već najavio Marseille.

Zanimljivo je, primjerice, kako u Francuskoj sada vlasnici apartmana u gradskim zonama u kojima je manjak nekretnina za stanovanje, moraju ishodovati energetske certifikate minimalno oznake F, a do 2028. između A i D.

A i Španjolci su već dosta toga napravili po pitanju ograničenja najma, posebno u velikim gradovima poput Barcelone. Sada, primjerice, vlada Balearskih otoka priprema sveobuhvatnu zabranu turističkog najma u svim stambenim zgradama u arhipelagu. Iako je u ovoj zemlji već bilo zahtjeva za odštetama zbog takvih i sličnih promjena propisa.

Bez zahtjeva za odštetu proći će vrlo izvjesno vlasti u irskom glavnom gradu koje su se uhvatile u koštac s očito sveprisutnim pretincima u kojima iznajmljivači turistima ostavljaju ključeve. Na marginama priče o borbi sa sveprisutnim rentanjem je i ova zanimljivost iz Dublina o borbi s poznatim »kutijicama« koje su vlasnici apartmana počeli postavljati i po javnoj imovini.

Međutim, od polovine travnja počinje im teći rok od šest mjeseci da uklone pretince sa svih stupova javne rasvjete, stalaka za bicikle i ostale gradske imovine. I neki drugi gradovi, posebice u Italiji i Francuskoj, također su poduzeli mjere za zabranu pretinaca. Grad Firenca je nedavno naredio uklanjanje pretinaca s objekata za najam, a u tom smjeru su krenuli i Rim, Venecija i Pariz.

Santorini zaslijepljen pohlepom

Kakve sve probleme može donijeti ilegalna gradnja, posvjedočili su na grčkom otoku Santoriniju. Tamošnje su vlasti objavile pojedinosti o desecima ilegalnih građevina za koje seizmolozi kažu da predstavljaju opasnost kod budućih potresa.

Među takvim objektima je i turistički smještaj i ilegalni bazeni. Kako prenosi Euronews, grčki seizmolog Akis Tselentis oglasio se na društvenim mrežama kako bi ukazao na »zločine u urbanizaciji« Santorinija.

– Ilegalne građevine grade se pred nosom vlasti koje održavaju otok. To se događa kad čovjeka zaslijepi pohlepa za profitom i ne vidi da živi u prostoru unutar kojeg su dva aktivna vulkana i seizmički rasjed, ukazao je ovaj seizmolog.