Ulaganje od milijun eura u zdravstveni turizam u dugom roku, dakle u 20 do 30 godina, povećava investicije za 24,7 milijuna eura, a BDP za 20,5 milijuna eura. Pritom najznačajnije pozitivne učinke ostvaruje privatni uslužni sektor, i to posebno građevina, profesionalne usluge, poslovanje nekretninama te malo i srednje poduzetništvo.

Istaknula je to dr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o tome kakve učinke na gospodarstvo i razvoj ima upravo zdravstveni turizam. Naime, kako je kazala dr. sc. Vizek, ukupni učinak tih ulaganja odnosi se na sve sektorske i međusektorske učinke, ali i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Visoki potencijal

– U dugom roku ovaj tip ulaganja potiče i demografsku revitalizaciju i to zbog učinaka ovih ulaganja na povećanje životnog standarda stanovništva i na povećanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Zbog izrazito visokih multiplikativnih efekata, ulaganja u zdravstveni turizam mogu pokrenuti novi investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu, kazala je dr. sc. Vizek, izračunavši i kako će ulaganja od 61,7 milijuna eura, koliko je za investicije u zdravstveni turizam osigurano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kumulativno generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što je primjerice 9,8 posto ukupnih investicija iz 2021. godine i 356 milijuna eura novog BDP-a.

Zdravstveni turizam, dakle, ima visok potencijal za ulaganja i razvoj, a što se tiče ovog vida turizma, u njegovu je razvoju najdalje otišao upravo Kvarner.

Zdravstveno-turistički subjekti udruženi su u Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, udrugu osnovanu u studenom 2014. godine, koja danas ima 38 članica iz privatnog i javnog sektora, i to medicinskog i dentalnog, zdravstvene industrije, turističkog sektora, dakle, turističke zajednice, turističke agencije, hotelske grupacije, kao i znanstveno-nastavnog područja, odnosno sastavnice Sveučilišta u Rijeci. Članice Klastera imaju više od 9.500 zaposlenih.

Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera, kazao je kako su njegovim osnivanjem započele aktivnosti s ciljem povezivanja svih dionika u zdravstvenom turizmu i zdravstvenoj industriji regije upravo zbog kvalitetne pripreme, promocije, razvoja i unapređenja usluga i proizvoda.

– Istovremeno smo željeli iskoristiti prednosti naše regije, kao i velik broj visokokvalitetnog kadra unutar ustanova, te pozicionirati Kvarner i cijelu županiju kao destinaciju zdravlja i kvalitete života. Procjenjujemo da je u protekle četiri godine u našoj regiji zbog zdravstvenih usluga boravilo oko 250.000 gostiju.

Velika većina bili su strani gosti, u prvom redu zbog usluga u dentalnoj medicini, a zatim u području raznih segmenata rehabilitacije, te selektivnih oblika dijagnostičkih i terapijsko-operacijskih postupaka, kazao nam je doc. dr. sc. Mozetič.

Prednosti udruživanja

Pojašnjavajući koje su, ustvari, prednosti Kvarnera kao destinacije za razvoj zdravstvenog turizma, istaknuo je kako je jedan od razloga zbog kojeg je u kvarnerskoj regiji zdravstveni turizam prihvaćen kao jedan od značajnijih smjerova cjelokupnog gospodarskog razvoja, upravo tradicija vezana za zemljopisnu poziciju, što se često opisuje terminom »pozicijska mikroklimatska renta«.

– Prihvatili smo da međusobno udruživanje sudionika u zdravstvenom turizmu, a to su zdravstvo, zdravstvena industrija, turizam, znanost i edukacija, može svima donijeti veću vidljivost, kvalitetniju organiziranost, ekonomičniji pristup i dugoročnost investicije.

Istovremeno, svaka od članica dodatno razvija i koristi svoje komparativne prednosti. Većina ustanova dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva u kadar, opremu i prostore, kao i u promociju vlastitih usluga na emitivnim tržištima.

Vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom glavni su razlozi naše konkurentnosti, koja se kontinuirano prepoznaje.

To se nadopunjuje visokokvalitetnom i zdravom gastronomsko-nutricionističkom ponudom lokalnih namirnica, aktivnostima u prirodi, na moru, uz obalu i u brdskom dijelu regije. U ponudu su uključeni i medicinski wellness programi, te moderni i tradicijski kulturni sadržaji, dodao je predsjednik Klastera.

Govoreći o tome koliko su projekata članice prijavile na poziv Ministarstva turizma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i u kakvim je konkretno ulaganjima riječ, odnosno u kojem smjeru će se kvarnerska ponuda zdravstvenog turizma u idućim godinama razvijati, pojasnio je kako je putem NPOO-a u sektoru turizma i javni i privatni sektor imao priliku prijaviti infrastrukturne projekte na postojećim objektima, dio investicija u opremu te edukaciju kadrova.

– Naše članice koje su procijenile da putem ovog modela financiranja mogu realizirati svoje razvojne projekte prijavile su se na natječaj te očekuju njegove rezultate. U EU financijskoj »omotnici« za razdoblje do 2027. godine otvoreni su ili su u najavi za prijavu dodatni brojni i izdašni modeli financiranja.

Klaster je sa svojim članicama i partnerskim institucijama uključen u aktivnosti pripreme projektnih ideja i pronalaženja partnera za njihovu realizaciju kako bi pravovremeno pristupili prijavi, naveo je predsjednik Klastera, zaključivši kako upravo praćenje globalnih trendova u zdravstvenom turizmu, kao i potrebe za zdravstvenom zaštitom domicilnog stanovništva, uz ulaganja u kadrove, inovativnu opremu i prostore, ostaju misijom i vizijom razvoja Klastera u idućem razdoblju.

Zeleni i digitalni wellness

​Jedna od članica Klastera zdravstvenog turizma koja je prijavila projekt za sredstva iz NPOO-a je najveća opatijska zdravstvena ustanova, Thalassotherapia Opatija, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma. Ravnatelj ustanove prof. dr. sc. Viktor Peršić pojasnio je kako su u ovoj specijalnoj bolnici prijavili projekt obnove wellnessa.

– Projekt nosi naziv »Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene (zdravstvene ustanove) te prilagođavanje prostora i opremanje zgrade Thalasso Wellness centra u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma«.

Projektom je predviđena rekonstrukcija, prilagodba, opremanje i nadogradnja prostora Thalasso Wellness Centra u svrhu podizanja kvalitete usluge u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma. Cilj je iskoristiti cijelu površinu prostora na adekvatan način i u mjeri u kojoj bi najviše zadovoljila sve potrebe korisnika.

U sklopu projekta također je planirano i postavljanje fotonaponske elektrane na krovu Thalasso Wellness Centra za paralelni rad s primarnim izvorom napajanja. Projektom se planira i prelazak na energetski učinkovito poslovanje, razvoj cjelogodišnjeg turizma te umrežavanje dionika.

Cijeli projekt je »težak« 11.545.113,66 eura (85.974.291,43 kuna) s PDV-om, pojašnjava dr. Peršić, dodajući kako je projekt usklađen s relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj i EU razini kao što su Europski zeleni plan COM(2019), Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu, Plan razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2022. do 2027. godine, i to s prioritetom Pametne regije konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama, u okviru kojeg je poseban cilj gospodarskog rasta usmjeren na jačanje izvoza podizanjem produktivnosti i digitalnu transformaciju, a jedna od mjera je i podrška razvoju turizma visoke dodane vrijednosti.

– Projekt doista ide u smjeru zelenog i digitalnog. Naime, radi se, uz ostalo, o novim inovativnim rješenjima po pitanju energetike tako da mijenjamo i cijeli energetski sustav wellnessa. Riječ je o proizvodu koji služi zdravstvenom turizmu na jednoj višoj razini, pojasnio je prof. dr. sc. Peršić.

Novo lice »Smiljke«

I u Thalassotherapiji Crikvenica, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Primorsko-goranske županije, ustanovi specijaliziranoj za liječenje i rehabilitaciju organa za disanje i kretanje, žele lječilišnu i wellness ponudu podići na višu razinu kroz projekt koji su kandidirali za novac iz NPOO-a.

Riječ je o projektu nazvanom »Ulaganje u modernizaciju smještajnih kapaciteta Thalassotherapije Crikvenica u cilju razvoja lječilišnog i wellness turizma«, čija je ukupna vrijednost oko šest milijuna eura.

Planira se uložiti oko milijun eura vlastitog novca, a partner u realizaciji predloženog projekta bit će Primorsko-goranska županija. Nataša Manestar, ravnateljica Thallasotherapije Crikvenica, pojašnjava kako se predloženim projektom planira rekonstrukcija smještajnog objekta »Smiljka« te izgradnja vanjskog grijanog bazena, kao i adaptacija unutarnjeg terapeutskog bazena.

Time će bolnica prvi put imati kategorizirano turističko naselje lječilišne vrste sa 4 zvjezdice. Naime, rekonstrukcija objekta »Smiljka« ne podrazumijeva povećanje broj soba, već će se broj kreveta sa sadašnjih 63 smanjiti na 33, uz povećanje kvalitete.

– Unatoč izvrsnoj lokaciji, objekt se vrlo teško popunjava zbog dotrajalosti interijera, nedostatka kupaonica i klimatizacije u svakoj sobi, što su danas minimalni zahtjevi za boravak klijenata. Dodatni problem predstavlja činjenica da individualni smještaj u objektu nije moguć zbog dijeljenja sanitarija.

U perspektivi bi ovaj objekt na tri etaže bio planiran s ukupno 18 smještajnih jedinica, u suterenu je predviđeno uređenje spa i wellness centra, dok je na vanjskoj površini planirana gradnja grijanog terapeutskog bazena.

Bazen je projektiran u potpunosti ukopan, nepravilnog razvedenog oblika s tri zone dubine vode. Predviđena je i ugradnja hidromasažnih mlaznica, mlaznica za protustrujno plivanje te slapova. Bazen bi se mogao koristiti tijekom cijele godine.

Smanjenjem kapaciteta doći će do manjeg vršnog opterećenja u ljetnim mjesecima, što smanjuje internu vršnu opterećenost resursa ustanove u ljetnim mjesecima te smanjuje opterećenost turističkih resursa destinacije u vršnoj ljetnoj sezoni.

Također će se omogućiti funkcioniranje objekta »Smiljka« tijekom cijele godine, dodala je ravnateljica crikveničke Thalassotherapije. Okućnica »Smiljke« bi se preuredila tako da će se s jugozapadne strane oko bazena formirati betonirano popločeno sunčalište, s jugoistočne strane betonirani popločeni pješački prilaz do stubišta koje vodi do razine prizemlja sa sjeveroistočne strane.

Sa sjeveroistočne i sjeverozapadne strane izvest će se betonirana popločena stubišta i rampe za osobe s posebnim potrebama za pristup s glavne interne prometnice do razine prizemlja.

Na jugoistočnom dijelu zone zahvata, kao i na kaskadama na preostalim dijelovima, predviđene su zelene površine uređene niskim i visokim raslinjem s formiranom šetnicom. Uz objekt »Smiljka«, projektom je planirana i adaptacija terapeutskog bazena s morskom vodom.

U cilju poticanja energetske tranzicije projekt uvodi nekoliko sustava za smanjenje potrošnje energije, kao što su energetski prihvatljivija fasada, vanjska stolarija i ravni krov, koji će se izvesti od materijala koji daju adekvatnu toplinsku zaštitu.

Sustav grijanja i hlađenja projektiran je kao autonoman sustav dizalica topline s unutarnjim jedinicama smještenim na mjestima najveće učinkovitosti, a u planu je i ugradnja fotonaponskog sustava.

– Uspješna realizacija predloženog projekta pridonijet će snažnom jačanju konkurentnosti ustanove Thalassotherapia Crikvenica, ali i oporavku i povećanju otpornosti turističkog sektora Crikvenice i Primorsko-goranske županije.

Projektnim ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju te unapređenjem javne turističke infrastrukture planira se potaknuti održivi razvoj turizma tijekom cijele godine, povećati raznovrsnost turističke ponude te potaknuti gospodarski oporavak i zapošljavanje lokalnog stanovništva, što će pozitivno utjecati na smanjenje regionalnih neujednačenosti te demografsku revitalizaciju, kazala je Manestar, dodajući kako će partner u realizaciji predloženog projekta biti Primorsko-goranska županija, a uspostavljena je i suradnja s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice, kao i Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera.

Održivi turizam za Lošinj

I Lječilište Veli Lošinj prijavilo je projekt kroz koji žele modernizirati poslovanje u smjeru održivosti. Prema riječima Renate Žugić, ravnateljice Lječilišta Veli Lošinj, predviđenom rekonstrukcijom i opremanjem objekta Park IV, izgradnjom fotonaponske elektrane na objektu Centar zdravlja Magnolija, nabavom električnih vozila, uvođenjem certifikata ECOLABEL, ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, implementacijom energetskog menadžmenta te digitalizacijom i robotizacijom poslovanja osigurat će se zelena i digitalna tranzicija ove ustanove.

– Isto tako, umrežavanjem na lokalnoj razini, promocijom zdravstvenog turizma te edukacijama kojima će se unaprijediti ljudski kapaciteti, stvorit ćemo preduvjete za produženje turističke sezone na cijelu godinu i smanjiti prekomjerni turizam.

Provedbom projekta potiče se razvoj zdravstvenog turizma kao važnog održivog oblika turizma za destinaciju Malog Lošinja i Kvarnera, pojasnila je ravnateljica velološinjskog lječilišta.

Glavni cilj projekta je digitalna i zelena tranzicija Lječilišnog centra Veli Lošinj uz smanjenje prekomjernog turizma u destinacijama Veli i Mali Lošinj, dok se kroz projekt planira ostvariti i niz specifičnih ciljeva kao što su energetska i konstrukcijska obnova objekta Park IV s ciljem smanjenja emisije CO2 i smanjenja smještajnog kapaciteta uz podizanje kategorije smještaja na 4 zvjezdice, potom izgradnja fotonaponske elektrane na objektu Centar zdravlja Magnolija, kao i ishođenje certifikata ECOLABEL, ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015 s ciljem unapređenja poslovanja.

Uz ostalo se planira nabava tri električna vozila, implementacija Strategije digitalne tranzicije ustanove, robotizacija dijela radnog procesa u restoranu, unapređenje kapaciteta zdravstveno-turističkih dionika u razvijanju i promociji zdravstvenog turizma destinacije, ali i povezivanje zdravstveno-turističke ponude Lječilišnog centra Veli Lošinj s turističkom ponudom lokalnih poduzetnika. Svakako valja dodati da projekt znači i zapošljavanje četiri nova djelatnika.

– Lječilište Veli Lošinj će kroz ovaj projekt inkorporirati u svoje radne procese nova tehnološka rješenja i digitalizirati svoje poslovanje kako bi osiguralo konkurentnost i održivi razvoj. Provedbom planiranih aktivnosti razvit će se novi turistički proizvod primarno orijentiran na mjesece izvan glavne turističke sezone.

Kroz sve projektne aktivnosti ulagat će se i dodatni napori s ciljem uključivanja ranjivih skupina na tržište rada, posebno onih obrazovanih, čime se sprečava gubitak njihovih kompetencija te smanjuje izloženost riziku od siromaštva.

Projektne aktivnosti koje doprinose razvoju zdravstvenog turizma stvorit će najmanje četiri nova radna mjesta u samoj ustanovi, ali će u destinaciji generirati zapošljavanje i samozapošljavanje i potaknuti održiv rast, pojasnila je Renata Žugić.

Dodala je i kako je vizija Lječilišta Veli Lošinj omogućiti zeleniji, sigurniji i turizam kroz primjenu inovativnih sigurnih, odgovornih i uključivih rješenja unapređujući iskustvo njihovih korisnika i štiteći ugled brenda starog 130 godina.

Ulaganjima u proizvode poput zdravstvenog turizma, na Lošinju žele lokalnom stanovništvu osigurati pristup zdravstvenoj infrastrukturi i brojnim sadržajima, što će također pozitivno utjecati na kvalitetu života. Vrijednost projekta je nešto više od 2,6 milijuna eura, od čega se očekuju bespovratna sredstva u visini od oko 2,5 milijuna eura, a u ostatak bi se uložila vlastita sredstva.

Jedini proizvod koji može zaista produžiti sezonu

Na pitanje kako vidi važnost ulaganja u zdravstveni turizam s obzirom na trendove na turističkom tržištu, ravnatelj opatijske Thallassotherapije dr. Viktor Peršić naglasio je kako se u regiji oduvijek petina ukupnog turističkog proizvoda odnosila na zdravstveni turistički proizvod.

Istaknuo je i kako ostale zdravstvene ustanove sve više idu prema međunarodnim ugovorima koji u pravom smislu riječi znače dolaske gostiju, odnosno pacijenata iz drugih zemalja, koji onda u destinaciji ostaju duže, konzumiraju i ostale proizvode i usluge u destinaciji i slično.

– Perspektive su doista velike i čini mi se da ulazak Hrvatske u Schengen zonu u tom smislu otvara novu dimenziju. Trenutno je pitanje konzultacija oko proizvoda koji se definiraju za budućnost, s obzirom na to da nakon otvaranja šengenske granice ima dosta ideja o otvaranju svojevrsnog zdravstveno-turističkog objekta, što je dobro.

Vezano za pitanje što donosi sutra, rekao bih da je zdravstveni turizam zaista jedini proizvod koji može uistinu produžiti sezonu. Kod nas na Opatijskoj rivijeri se ipak događaju promjene, sezona se produljila, naravno da je razlog tome mozaik faktora, od kojih je ponuda zdravstvenog turizma sigurno jedan od najvažnijih, komentira ravnatelj Thallassotherapije Opatija.

Crikvenički odgovori na tri ključna izazova

– Ustanova je kroz strateško promišljanje dugoročnog razvoja svog poslovanja identificirala nekoliko ključnih izazova koji mogu utjecati na razvoj zdravstvenog turizma. Prvi problem odnosi se na činjenicu da postojeći smještajni objekti »Smiljka« ne udovoljavaju standardima kvalitetnog hotelskog smještaja, i općenito nije u mogućnosti primiti goste tijekom cijele godine, čime se narušava konkurentnost te nismo u mogućnosti prihvatiti goste koji zahtijevaju višu razinu kvalitete te smještaj izvan ljetne sezone.

Drugi problem odnosi se na nisku energetsku učinkovitost objekata, što uzrokuje visoke troškove održavanja te značajno smanjuje prostor za investiranje u kvalitetu sadržaja. Štoviše, problem je time izraženiji s obzirom da se od izgradnje objekta »Smiljka« u njega nije značajnije ulagalo.

Treći problem odnosi se na dugogodišnji izostanak investicija u terapeutski bazen s morskom vodom koji se zagrijava na ekološki neprihvatljivo lož-ulje. Sva tri problema prožima pitanje vremenske održivosti i cijene takvog načina poslovanja, zbog čega je neophodno i vrijedno uložiti EU sredstva u podizanje ekološke prihvatljivosti i dugoročne »zelene« održivosti naše ustanove, pojasnila je Nataša Manestar, ravnateljica Thallasotherapije Crikvenica.

Nakon planiranih ulaganja ustanova će raspolagati kvalitetnim smještajnim kapacitetima koje će namijeniti za smještaj kako hrvatskim državljanima koji dolaze na rehabilitaciju uz uputnicu HZZO-a i doplaćuju za smještaj, obiteljima čija djeca dolaze na respiratornu rehabilitaciju uz uputnicu HZZO-a, gdje roditelji doplaćuju za svoj boravak, tako i hrvatskim državljanima koji su zainteresirani za lječilišne, spa i preventivne programe temeljene na pozitivnim učincima klimatskog i talasoterapijskog liječenja.

Na Lošinj žele privući i više domaćih gostiju

Zdravstvena turistička ponuda Lječilišta Veli Lošinj trebala bi značajnije potaknuti i jačanje segmenta domaćih turista koji je u odnosu na ostale europske zemlje u Hrvatskoj vrlo mali.

– Povećanje udjela domaćih turista u ukupnim dolascima i noćenjima određene destinacije pridonosi otpornosti na krizne situacije i smanjuje odljev nacionalnih financijskih sredstava u druge države, dodala je ravnateljica velološinjskog lječilišta.

Također, u cilju osvješćivanja negativnih međuodnosa klime i turizma provest će se educiranje i informiranje djelatnika Lječilišta Veli Lošinj, poslovnih partnera ustanove te šire javnosti, uključujući i zainteresirane korisnike zdravstvenih i turističkih usluga ustanove.

Tako će se podizati svijest te potaknuti i ostale dionike da razviju inovativne usluge koje podržavaju održivost, potiču potražnju turista ili omogućavaju učinkovitije poslovanje i donošenje poslovnih odluka.

Formalnim i neformalnim edukacijama i aktivnostima podizat će se svijest svih lokalnih dionika o važnosti održivog turizma u svim njegovim aspektima, naglašava ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. Vrijednost projekta je nešto više od 2,6 milijuna eura, od čega se očekuju bespovratna sredstva u visini od oko 2,5 milijuna eura, a ostatak bi se uložila vlastita sredstva.

Širenje tržišta i izvan europskih okvira

Kvarnerski sektor zdravstvenog turizma je primarno okrenut zemljama u okruženju, odnosno na onih tradicionalnih 500 kilometara, odnosno pet sati od destinacije, s obzirom na to da u tom radijusu boravi 76 milijuna ljudi, od kojih je 14 milijuna starije od 60 godina. Međutim, Klaster promidžbu usmjerava i prema Skandinaviji, Britaniji te čitavoj Njemačkoj.

– Istraživanja, naime, pokazuju da za sada 10 posto stanovnika EU-a koristi zdravstvene usluge izvan matične države. Govorimo, dakle, o oko 50 milijuna ljudi, a onih koji bi to željeli je 53 posto, odnosno čak oko 250 milijuna. Što je pokazatelj da tržišta ne manjka, pojasnio je doc. dr. sc. Mozetič.

Dodao je kako je, što se promidžbe tiče, Klaster početkom prošle godine imao uspješnu prezentaciju u okviru nacionalne promocije zdravstvenog turizma na Svjetskoj izložbi EXPO u Dubaiu.

Također, u lipnju je Klaster potpisao ugovor o suradnji s Udruženjem hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-Association of Croatian American Professionals) te će ove godine krenuti i konkretne projektne aktivnosti u području zdravstvenog turizma i zdravstvene industrije u kojima će Kvarner biti pilot-projekt za čitavu Hrvatsku.

Nastavlja se i komunikacija prema Indiji, Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Marinko Rade: Svako ulaganje u zdravstveni turizam dobra investicija

Brojna ulaganja provode i u Bolnici za ortopediju i rehabilitaciju »Prim. dr. Matin Horvat« u Rovinju, a koja je također članica Klastera, no ondje se nisu prijavili za sredstva iz NPOO-a.

Naime, kako je pojasnio ravnatelj ove rovinjske zdravstvene ustanove dr. sc. Marinko Rade, svi njihovi projekti su već djelomično ili u potpunosti prijavljeni na druge natječaje pa se nije željelo riskirati ulaskom u dvostruko financiranje.

No, istaknuo je kako je svako ulaganje u zdravstveni turizam jako dobra investicija.

– Zdravstveni turizam je zapravo jedini dio zdravstva koji nismo u potpunosti razvili i iskoristili te samim time ima najveći potencijal rasta. To je nedovoljno razvijen dio, a znamo i iz povijesti, kao i iskustava drugih zemalja, da on nosi puno, i što se tiče prihodovnog dijela, ali i intelektualnog kapitala.

Stoga nema razloga u ovaj dio ponude ne investirati. Što se tiče efekata na turizam, svjesni smo da je destinacija bez odgovarajuće zdravstvene skrbi nesigurna destinacija. A sigurnost je, pogotovo u posljednjim godinama, jedan od najvažnijih motiva dolaska gostiju u destinaciju.

Hotel s pet zvjezdica gubi na svojoj atraktivnosti ako znate da, ukoliko vam se što desi, neće imati tko zdravstveno skrbiti o vama. Samim time mi podižemo sigurnost, a time i atraktivnost destinacije. Stoga pohvaljujem Ministarstvo turizma što se išlo u tom smjeru, kazao je dr. sc. Rade.

Jedan od projekata koji su upravo ovoga tjedna završili u rovinjskoj bolnici je prvi gradski i lječilišni bazenski kompleks vrijedan 68 milijuna kuna koji je u cijelosti osigurao Grad Rovinj-Rovigno. Kompleks je izgrađen na mjestu nekadašnje zgrade bazena rovinjske bolnice koja je u cijelosti uklonjena i na tom je prostoru izgrađena zamjenska.

Građevinu čini gradski (veliki) bazen sa slatkom vodom, lječilišni bazen s morskom vodom, prostori za vježbanje i terapije, garderobe, sanitarni čvorovi te ostali sadržaji za korisnike bolnice i vanjske korisnike.

Radi različitog sastava bazenske vode (slatka i morska) bilo je potrebno podići dvije zasebne strojarnice. Strojarnice su projektirane najsuvremenijim pristupom uz posebnu pažnju na korištenje obnovljivih izvora energije. Tako se za grijanje i hlađenje vode i prostorija koriste toplinske pumpe uz kogeneraciju struja-prirodni plin, te integraciju sa solarnim panelima za grijanje vode.

Osim što će taj kompleks pomoći proširivanju usluga Specijalne bolnice, osigurat će i adekvatan prostor za treninge plivača i vaterpolista. Prvi je to bazen takve vrste u Hrvatskoj i među nekoliko u cijeloj Europi, s pomičnim dnom na tri staze u inoxu te alarmnim sustavom koji nadzire plivače kako bi se spriječilo utapanje.

– Integracija novog bazenskog kompleksa s jedinom medicinsko-terapijskom plažom u Republici Hrvatskoj omogućuje korištenje ljekovitost morske vode tijekom cijele godine, što nas sada diferencira od svih drugih ustanova Republike Hrvatske. Imamo jedinstvenu priču, naglasio je na otvorenju kompleksa ravnatelj rovinjske bolnice.

Istarske toplice traže ulagače

Zanimljiv projekt razvoja imaju i Istarske toplice, međutim, jedine toplice na Jadranu nisu se prijavile za sredstva. Prema riječima vlasnika Mirka Klimana, Istarske toplice nisu bile prihvatljive za prijavu s obzirom da posluju s gubitkom.

– Imamo projekt gotov 100 posto, potrošili smo znatan novac za projekt, ali s obzirom na to da se ne možemo prijaviti kao »gubitaši«, ništa od toga za sada, kazao je Kliman te dodao kako je riječ o projektu Quality of live 55+, odnosno aparthotelu za malo starije osobe koje traže duže stanovanje s vrlo visokom kvalitetom zdravog življenja.

– Nažalost ništa od toga zasad, budući da su nam pandemija korone i visoke cijene energenata i namirnica uništile ekonomiju. Sada smo stoga u fazi da tražimo ulagače, poručio je vlasnik Istarskih toplica.