Unazad tri godine, od 2020. naovamo, moglo bi se reći da je u poslovnom smislu stalno neko izvanredno stanje, prvo je bila pandemija, pa oporavak »na staklenim nogama«, da bi početkom ove godine izbio rat u Ukrajini, kojem naše gospodarstvo nije u značajnoj mjeri izloženo, no ipak osjeća posljedice kao mala i otvorena ekonomija.

Zbog rasta cijena Vlada je donijela određene mjere pomoći za sve sektore, pa i poduzeća, a uz sve to cijelo se društvo i gospodarstvo priprema na skoro uvođenje eura.

Dio poduzeća u našoj županiji, a koja nisu iz turističkog sektora (koji je u uzletu i kojem se uvelike duguje gotovo rekordni rast u odnosu na ostatak EU-a), već realnog, proizvodnog, unatoč svim izazovima odlično posluje.

Među njima je i Drvna industrija Klana, veliki proizvođač i izvoznik, koji je u krizi čak uspio stvoriti nove prilike, proširiti i unaprijediti poslovanje.

Direktor DI Klane Miladin Marković potvrdio je da su unazad dvije godine napravili zaokret, prema proizvodnji dizajnerskog i namještaja više dodane vrijednost, pri čemu su koristili usluge domaćih dizajnera.

Drugo, trude se postati energetski neovisna kompanija, pa vrijedno rade na projektima koji će im to omogućiti.

Marković ističe da potražnja za kvalitetnim proizvodima postoji, bez obzira na krizu, te u tom kontekstu posla naravno uvijek ima.

DI Klana, kao što je poznato, proizvodi namještaj, najviše stolice, a gotovo sve što proizvedu ide u izvoz.

Nikakvu krizu dakle nisu osjetili, štoviše, u ovoj će godini poslovni prihodi premašiti lanjske za 26 posto, a poslovni će rezultat biti i bolji.

To duguju naravno već uhodanim procesima proizvodnje, stabilnim tržištima i poslovnim partnerima, ali i inoviranju koje su poduzeli u zadnje dvije godine. Krenuli su dakle u pravcu dizajnerske proizvodnje više dodane vrijednosti.

Domaći dizajn

Intencija je, kaže Marković, da udio takvog namještaja u ponudi bude sve veći jer je veća i cijena po jedinici proizvoda.

Marković navodi da dio repromaterijala uvoze iz Kine, ekokožu i neke vrste štofova pri čemu su u jednoj fazi iznimno skočile cijene transporta, da bi se negdje od ljeta i dobavni lanci i cijene ponovo počeli stabilizirati.

Ulazni troškovi tako su im sada i nešto manji, a prodaja pretežito na europska tržišta i dalje raste. Četiri ključna tržišta su Njemačka, Italija, Velika Britanija i Francuska, na njih izvoze 90 posto proizvodnje, dok se nešto manje izvozi i u SAD, ali i na bliža tržišta, u Austriju, Češku itd.

– Radimo solidno, bez ikakvih zastoja, a mogu istaknuti da smo posebno radili na razvoju novih proizvoda, povećavši ulaganje u ljude, poslovne procese, tehnologiju, dizajn, marketing.

Razvili smo novi brend, »Follium«, posebnu liniju stolica, puno više klase od onih koje sada proizvodimo. Liniju potpisuje dizajnerski studio Neisako.

Uz to, razvili smo i potpuno novu liniju namještaja za opremu hotela, koju smo nazvali »Trian«, a koje je dizajnirala mlada riječka dizajnerica Ivna Mavrinac.

Upravo sam se vratio iz Njemačke i mogu reći da je odaziv kupaca iznimno dobar, ističe Marković.

Što se tiče mjera Vlade za pomoć tvrtkama da prebrode rast cijena energije, vele da ih te mjere nisu baš dotakle, iz razloga što su ovo ljeto, kad su uočili da cijene baš počinju »divljati«, s Hepom potpisali ugovor na tri godine o isporuci električne energije po cijeni koja je niža od one koju je Vlada limitirala.

Solarna elektrana

– Od te Vladine mjere dakle nećemo baš profitirati, kao što ne vidim ni neke druge posebne oblike pomoći, osim što bih kao pozitivno i pogođeno izdvojio mogućnost neoporezivog primitka do 5.000 kuna, ističe Marković.

Veli da uvođenje eura pozdravlja, jer bar neće biti tečajnih razlika, a i do sada su većinu toga preračunavali u euro.

Ono što je iznimno zanimljivo u ovo doba energetske krize, tvrtka priprema projekte i aplicirat će na Nacionalni program oporavka i otpornosti za izgradnju elektrane na biootpad.

Marković napominje da već imaju jednu solarnu elektranu od 500 kilovata koja zadovoljava njihove trenutne potrebe na razini od 20 posto.

Znači, izgradnjom te kogeneracije i prozvodnjom električne energije iz drvenog ostatka, te izgradnjom još jedne solarne elektrane, kroz pet godina trebali bismo postati energetski potpuno neovisna kompanija, zaključuje Marković.