Trka s vremenom, koju s još neugaslim velikim nadama vodi Milanovićeva vlada u čvrstoj suradnji sa Hrvatskom narodnom bankom, postigla je svoj glavni kratkoročni cilj: međunarodne agencije za ocjenu kreditnog rejtinga nisu oborile hrvatski status na najniži prag, ali su ostale pri procjeni da bi se to moglo dogoditi početkom iduće godine. Jer, očito je svima u toj verziji ovdašnje igre mačke i miša, da za izlazak iz krize, u koju je – prekomjernom potrošnjom, rasprodajom najkvalitetnije imovine i zapuštanjem industrijske proizvodnje, te prekomjernim zaduživanjem u inozemstvu – Hrvatska tonula od kraja 1993. do 2011. godine, treba najmanje deset godina bolnih rezova i radikalnih promjena u obrazovanju, radu, štednji, poduzetništvu i cjelokupnoj životnoj filozofiji mladih, na kojima teret izlaska iz krize i ostaje. 

    Stoga bi se s trenutačno visokom vjerojatnošću, do krajnjeg paradoksa, mogla podudariti kulminacija fiskalne i razvojne drame u Hrvatskoj i u raštimanoj Europskoj uniji, ili točnije – hrvatski put na drugo depresijsko, a EU-put na drugo recesijsko dno, s formalnim izgledima da Hrvatska već od 1. srpnja 2013. postane 28. članica Unije. U tom bi se slučaju s podjednakom vjerojatnošću moglo dogoditi i da Grčka izađe, a da Hrvatska uđe u EU, kao što bi se moglo dogoditi da Španjolska izađe, a da Hrvatska ostane u predvorju ili da se ništa od toga ne dogodi, osim prolongiranja izlaska Grčke i Španjolske iz Unije, kao i hrvatskog ulaska u tu istu, trusnu EU. 

   Prvi dno i ono poslije

Podsjetimo se, prvo je dno prva velika svjetska recesija u 21. stoljeću dotaknula tijekom 2009. godine, kada je u Americi bruto-proizvod smanjen 3,5 posto, a u Europskoj uniji oko četiri posto. Ali, već tijekom 2010. došlo je do gospodarskog oživljavanja širom Zapada, pa je američki BDP povećan čak tri posto, a onaj u Europskoj uniji za 1,7 posto. 

    Taj postrecesijski blagi polet na Zapadu je trajao i kroz prva dva tromjesečja 2011. godine, da bi od početka trećeg kvartala sve ponovno krenulo u novo kočenje ili čak u klizanje na drugo recesijsko dno. Istodobno je mala i prezadužena Hrvatska, koja više nema što značajnijeg prodati (osim elektroprivrede, željeznice, auto-cesta, nacionalnih parkova i prirodnih izvora), a ne može se značajnije dodatno zaduživati, krenula prema svojem drugom depresijskom dnu, na kojem joj je u prvom tromjesečju ove godine BDP bio manji čak osam posto nego u istom kvartalu 2008. 

    Prema najnovijim zbirnim podacima iz Eurostata i nacionalnih statističkih ureda, koje donosi londonski Economist, visoke stope rasta u svijetu u zadnjem su kvartalu 2011. ostvarile samo liderska Kina (koja je svoj BDP povećala čak 8,9 posto) i sve tigrastija Turska (plus 8,4 posto), za kojima slijede Argentina (plus 7,3 posto), Saudijska Arabija (plus 6,8 posto) i Vijetnam (plus 5,9 posto). Njima nasuprot, u teškoj su krizi Grčka (uz godišnji pad BDP-a za 7,5 posto), te Portugal i Slovenija (uz minus od 2,8 posto). 

    Kao rezultanta svih tih pluseva i minusa izdiže se svjetski proizvod, koji je lani povećan samo 2,5 posto, što je oživljavajuće dobro, ali upola manje od stopa rasta iz zlatnog razdoblja što je u međunarodnoj ekonomiji trajalo još od 1996. do 2008. 

   Drugo dno i ono poslije

Većina vodećih analitičkih izvora u Europskoj uniji, o čijem izlasku iz krize presudno ovise i državne i privatne financije u maloj, predeuropskoj Hrvatskoj, procjenjuju da će put na drugo dno i u eurozoni i u Uniji trajati kratko: taj put prema dolje počeo je u većini zemalja Unije u listopadu, a najvjerojatnije će se okončati do ljeta ove godine, s tim što će kriza u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Irskoj, Mađarskoj i njima sličnim zemljama učiniti svoje, pa će u konačnici ukupan Unijin proizvod tijekom 2012. najvjerojatnije biti bar pola postotka manji nego lani, uz proboj stope nezaposlenosti prema pragu od 12 posto. 

    U 27 članica Europske unije stopa nezaposlenosti porasla je u ožujku na rekordnih 10,5 posto. Najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Austriji, od 4,3 posto, i u Nizozemskoj, od 4,8 posto. Najvišu nezaposlenost bilježi Španjolska, od 23,9 posto, za kojom slijedi Grčka, sa stopom od 22 posto. Prema procjenama Eurostata, početkom ožujka je u Uniji bilo 24,5 milijuna nezaposlenih, od čega njih 17,2 milijuna u eurozoni. Prema ožujku lani, u EU je broj nezaposlenih uvećan za 1,9 milijuna osoba, dok je u eurozoni bio veći za njih 1,5 milijuna. Puno bolje – prema procjenama vodećih Unijinih instituta – neće biti ni na prijelazu u 2013. godinu, kada bi posljedice fiskalne i dužničke krize u Uniji mogle dosegnuti vrhunac.