Ne očekujemo bankarsku krizu u eurozoni, niti ikakvo njeno “prelijevanje” kod nas, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u sklopu Susreta guvernera regije, koji je danas održan na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

– Problemi koje smo vidjeli u dvije banke, pri čemu je jedna bila globalna sistemska banka Credit Suisse, a druga manje važna, ali opet značajna u SAD-u, nisu karakteristika cijelog bankovnog sustava.

Recimo, u Silicon Valley banci, 54 posto ukupne aktive bilo je u državnim obveznicama, što je vrlo nekarakteristično za banke općenito.

Credit Suisse je pak niz godina imao raznih problema koji su kulminirali. Dakle, njihovi slučajevi ne znače da imamo sistemski problem u bankovnom sustavu, tako da ni na koji način ne očekujemo bankovnu nestabilnost koja bi mogla proizaći iz nekog sistemskog rizika, rekao je Vujčić novinarima.

U krajnjoj liniji, dodao je, “tržišta su se u potpunosti smirila i više nemamo nervozu kakvu smo imali”.

– Hrvatski štediše apsolutno mogu biti sigurni, ne samo zbog ove činjenice da nemamo sistemski problem, već i zbog toga što su hrvatske banke po pokazateljima izvrsno kapitalizirane i vrlo likvidne, značajno iznad prosjeka i EU-a i eurozone, poručio je Vujčić.

Otvoreni za sve

S obzirom da je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u zadnjem istupu ostavila otvorene obje mogućnosti, i da će ključne kamate dalje rasti, ali i da neće, hrvatskog smo guvernera pitali, koji je po tom pitanju stav Hrvatske, odnosno zalaže li se, s obzirom da je sada član Upravnog vijeća ECB-a, za daljnje zatezanje monetarne politike ili ipak ne.

– Predsjednica Lagarde je na konfenciji za tisak u ožujku rekla da ćemo do petog mjeseca, kada je idući sastanak Upravnog vijeća na kojem se odlučuje o kamatnim stopama, biti otvoreni za sve podatke koji će doći u međuvremenu.

Još uvijek čekamo cijeli niz podataka. Imali smo sad podatke za inflaciju koji su pokazali što smo i očekivali, da će inflacija padati, sa 8,5 na 6,9 posto je pala, ali je temeljna inflacija porasla sa 5,6 na 5,7 posto.

To znači da inflacijski pritisci i dalje postoje, i ja bih rekao, ako se zadrže ovako do petog mjeseca, da to predstavlja i dalje ‘case’ za rast kamatnih stopa, a koliki, to je druga stvar, kazao je Vujčić.

Znači, kamate na kredite i dalje će rasti, pitali smo.

– Najveći dio ciklusa rasta kamatnih stopa već smo prošli, ali s obzirom na trenutno još uvijek snažnu temeljnu inflaciju koja je i predviđena u projekciji ECB-a da ostane iznad 4 posto do kraja godine, možemo očekivati još nešto rasta kamatnih stopa, kaže Vujčić.

S obzirom da cijene nekretnina svugdje u eurozoni padaju, samo kod nas rastu, pitali smo Vujčića, kakva je po tom pitanju prognoza HNB-a.

Cijene nekretnina

– To je potencijalni problem, u smislu da smo imali dosta “pjene” na tom tržištu, a neki su govorili i o balonima, ali ja ne bih to rekao.

Mislim da postoji dosta fundamentalnih razloga zašto smo u Hrvatskoj vidjeli tako snažan rast cijena nekretnina. Na početku su glavni uzrok bile niske kamate na kredite, s druge niske depozitne stope, koje su učinile da je dio ljudi počeo povlačiti štednju iz banaka i ulagati u nekretnine da bi ostvarili neki povrat.

Sada se situacija promijenila i u Hrvatskoj smo, za razliku od drugih zemalja, imali učinak prelaska na euro gdje je dio novca prije konverzije otišao i u sektor nekretnina što je isto potaklo rast cijena nekretnina.

U ovom trenutku imamo i efekt ulaska u Schengen i u eurozonu koji tržište nekretnina u Hrvatskoj čini atraktivnijim nego prije.

I sada imamo dva faktora: rast kamatnih stopa koji djeluje da cijene padaju ili stabiliziraju se, ali imamo i efekt eurozone i Schengena koji dalje podržava cijene nekretnina.

To vjerojatno znači da tržište postaje više fragmentirano, jer je recimo primorski dio za strane kupce sigurno atraktivniji nego unutrašnjost Hrvatske.

Ali, vidjeli smo i da je broj transakcija već počeo padati. Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene.

Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina. Na najvećem dijelu tržišta eurozone već vidimo pad cijena nekretnina, opisao je Vujčić.

O porezu na ekstraprofit

Osvrnuo je se i na porez na ekstraprofit za koji je rekao da će ga banke platiti, ali da to nije u takvom iznosu da bi on i približno mogao utjecati na njihovu stabilnost.

Što se prognoza inflacije tiče, rekao je da se inflacija već počela smanjivati, no smanjuje se prvenstveno zbog baznog efekta iz prošle godine, koji će se dakle lagano ispuhati.

Što se tiče temeljne inflacije, inflatorni pritici ostaju snažni, a u Hrvatskoj se do kraja godine očekuje niža stopu inflacije, prosječno 7 posto, te da će ona kontinuirano padati prema kraju godine.

Na okruglom stolu “Monetarne politike i mala otvorena gospodarstva u vrtlogu visoke inflacije” u nastavku su, uz Vujčića, raspravljali Anita Angelovska Bežoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije i Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore, te Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, uz moderiranje Velimira Šonje.