Izniman hotelijer i menadžer, profesionalac, cijenjeni kolega, ali i veliki zaljubljenik u svoj otok Rab… Ovo je samo mali dio onoga što se može reći za Vladu Miša, dugogodišnjeg čelnog čovjeka Imperial Riviere, dobitnika Nagrade za životno djelo »Anton Štifanić« na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma.

Svojim profesionalnim radom i vodstvom, Vlado Miš obilježio je veliki dio povijesti najveće rapske kompanije i jedne od najvećih na Jadranu, uz ostalo, provevši je kroz težak period restrukturiranja i privatizacije.

Svoj radni vijek vezao je uz Imperial, gdje je, reći će, prošao jedan normalan menadžerski put od pomoćnog recepcionara, recepcionara, pomoćnika direktora u prodaji tadašnjeg OUR-a Suha Punta, da bi sa samo 29 godina bio prvi direktor hotela Padova, zatim direktor P.C. San Marina, dakle turističkog naselja, kampa i zabavno-rekreativnog centra, potom direktor Marketinga i prodaje i član Uprave tvrtke. Predsjednik Uprave Imperiala bio je pune 22 godine, od toga pet godina u privatiziranom Imperialu.

»Pored priznanja za menadžera godine za 2010. godinu, to povjerenje novih vlasnika Imperiala da nastavim voditi poduzeće mi je bilo najveće priznanje za dotadašnji rad«, kazao je ovaj cijenjeni hotelijer koji je, uz ostalo, dobitnik nagrade za menadžera godine Udruženja menadžera CROMA, dugogodišnji član radnih tijela udruga u turizmu, i to Udruženja poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Hrvatske udruge turizma (HUT), Turističkih zajednica Kvarnera i grada Raba, a s ponosom ističe i kako je sudjelovao u ponovnom pokretanju manifestacije Rapska fjera te osnivanju nadaleko poznatih Rapskih samostreličara.

S ovogodišnjim laureatom Nagrade za životno djelo »Anton Štifanić«, razgovarali smo o svemu onome što je obilježilo njegov izniman profesionalni i životni put, ali i tome što ga veseli, kolika mu je u svemu potpora obitelj te kako vidi Rab kao destinaciju u budućnosti.

Za početak, nekoliko riječi o vama, kad ste rođeni, gdje ste polazili osnovnu i srednju školu, fakultet?

– Rođen sam u radničkoj i težačkoj obitelji, na najljepšem »školju na svitu«, prije 67 godina. Kao i većina rapskih hotelijera srednju školu i fakultet pohađao sam u Opatiji, a uz rad sam imao dobar kontinuitet dodatnih edukacija i stjecanja novih znanja, što je danas, posebno za menadžersku karijeru, jako važno.

Drugi dom

Jeste li od tih mladih dana znali da želite raditi u turizmu? Je li vam turizam kao i mnogim Rabljanima u obitelji?

– Moji roditelji su se počeli baviti iznajmljivanjem soba turistima još 1968. godine, pa smo time sestra i ja počeli stjecati prva iskustva u turizmu. U to vrijeme roditelji su imali veći utjecaj na izbor obrazovanja svoje djece nego što je to danas, no turizam je bio i moj odabir.

Što vas je ustvari najviše privlačilo u radu u turizmu, jeste li imali možda nekog mentora koji vas je naučio poslu?

– Dostupnih alata, kao što su današnje standardne operativne procedure (SOP) u turističkom poslovanju prije 40-ak godina bilo je jako malo, pa je uloga mentora bila od izuzetne važnosti. Mentori su bili pretpostavljeni šefovi, ali se posao učio i od drugih u radnom okruženju koji su pokazivali dobre primjere u radu i ponašanju.

Moglo se učiti i od samih gostiju, o njihovim potrebama, željama i reakcijama na tadašnje usluge, te iz njihovih prijedloga za poboljšanje. Današnji način anketiranja nije postojao, ali su se u hotelima i kampovima vodile knjige u kojima su recepcije bilježile zapažanja i prijedloge gostiju.

Vaši prvi koraci bavljenja turizmom? Gdje ste počeli?

– Sebe smatram pravim »imperialovcem« jer sam cijeli 43-godišnji radni vijek proveo u Imperialu. To je moj drugi dom, druga obitelj. Samo ja, moja obitelj, bliži suradnici i bliži prijatelji znamo što meni znači Imperial.

Počeo sam kao srednjoškolac na praksi u korporativnim službama, a ozbiljniji početak bio je kao sezonski pomoćni receptor i nosač kofera u hotelu Eva, odmah po njegovom otvaranju 1978. godine. Eto, danas moja karijera simbolično završava s istim hotelom, koji rekonstrukcijom postaje Arba Resort 4/5*, Valamar Collection.

Što je tada turizam značio za otok Rab? Koliki dio stanovnika je ustvari radio u turizmu?

– Turizam je bio i ostao, i još dugo će biti glavni pokretač razvoja otoka i temeljni motiv za životnu egzistenciju otočana, iako nam demografska tranzicija zadnjih desetak godina ima negativni predznak.

Do kasnih 80-ih, pored Imperiala je postojalo građevinsko poduzeće, zatim stolarsko i metaloprerađivačko, a neko vrijeme djelovala je i organizirana poljoprivreda, tako da je gospodarska struktura bila povoljnija nego danas.

Kadrovska politika u socijalističkim poduzećima, posebno na otocima, uključivši i Imperial, bila je usmjerena prema većem broju stalno zaposlenih, na uštrb rezultata poslovanja. Da nije bilo tako, danas bi puno manje ljudi živjelo na otoku, s obzirom na to da tada još nije bilo veće apartmanizacije, pa je dodatnih prihoda od turizma bilo manje.

Prepoznatljivost

A tadašnji gosti? Odakle su dolazili, jesu li njihovi zahtjevi bili drukčiji nego danas? I koliko je Rab ustvari bio poznat na stranim tržištima?

– Inicijativu za organizirani razvoj turizma na Rabu su dali Austrijanci pred 135 godina i od tada su zapravo Rabljani odlučili turizmom osigurati svoju budućnost i budućnost idućih generacija. Od tada do danas turizam je ulazio u svaki rapski dom koji indirektno ili direktno živi od turizma.

Glavni gosti su oduvijek bili Nijemci i Austrijanci, a zahtjevi su se mijenjali prema trendovima u ponudi i potražnji i platežnoj moći. Svima je uvijek bilo zajedničko dobro se provesti, uživati u ljepotama otoka i doživjeti poznato rapsko gostoprimstvo.

Jedan od najranijih turističkih brendova otoka, nastao posjetom engleskog kralja Eduarda VIII. i njegove ljubavnice, bila je nudistička plaža, o kojoj su pisali mnogi europski mediji. I Rabljani su to uspješno koristili u svojoj promociji.

Prepoznatljivost Raba rasla je s izgradnjom smještajnih kapaciteta, ali i kvalitetom povezanosti s kopnom. Prvi trajekt, koji je zapravo bio preuređeni ribarski brodić, zaplovio je 1963. godine i od tada počinje veći dolazak turista na Rab.

I sami ste ukazali na važnost Imperiala za Rab. Može se reći kako je Imperial na otoku ustvari »kičma« gospodarstva na koju su manje-više naslonjene i sve ostale otočke djelatnosti. Samim time je tu i velika odgovornost prema lokalnoj zajednici. U kojoj mjeri vam je osobno ta činjenica bila motivator u profesionalnoj karijeri?

– Imperial se od samog početka afirmirao kao primjerni model autentičnog razvoja nekada nerazvijenih sredina i nametnuo kao glavna pokretačka snaga u turizmu otoka, s velikim doprinosom razvoju destinacije.

Naravno, ne zanemarujući ulogu i drugih gospodarskih subjekata i poduzetnika. Rab je jedna od rijetkih destinacija gdje postoji tako velika egzistencijalna povezanost jedne tvrtke i većeg broja stanovnika.

Zato je pitanje funkcioniranja Imperiala oduvijek bilo pod povećalom javnosti i od strateškog značaja za destinaciju. To razdoblje popraćeno je gotovo čudesnim učincima na ekonomskom, socijalnom i demografskom planu, što daje povijesnu dimenziju u razvoju otoka, posebno turističkog.

Sve ove činjenice su mi bile dodatni motiv za vrijeme obavljanja odgovornih funkcija, i čast mi je što sam bio dio te priče.

Izazov karijere

Imperial ste proveli kroz vrlo teško razdoblje. Upravljanje ste preuzeli kada je Imperial bio u predstečajnom stanju. Pod vašim vodstvom tvrtka je konsolidirana i osnažena, a u konačnici i privatizirana. Koliko je bilo izazovno proći taj period i kako s današnje pozicije gledate na sve te promjene? U kojem smjeru ste željeli usmjeriti razvoj Imperiala?

– Na inicijativu tadašnjih malih dioničara, upravljanje Imperialom preuzeo sam 2000. godine, kada je Imperial bio u predstečajnom stanju i kada mu nitko nije davao šanse za preživljavanje. Te prognoze su bile opravdane jer su za stečaj bili ispunjeni svi zakonski uvjeti.

Tri zahtjeva za stečaj na Trgovačkom sudu, preko 30 milijuna eura dospjelih dugova, blokada računa preko šest godina, kumulirani gubici u poslovanju, trećina kapaciteta izvan funkcije,10 godina bez ikakvog ulaganja, radnici mjesecima bez plaća, dobavljači obustavili snabdijevanje, loša organizacijska struktura s čak 16 d.o.o. socijalni potresi praćeni štrajkovima, samo su neke karakteristike tog stanja.

Moram reći da u tim uvjetima nije bilo »neke gužve« za preuzimanje upravljanja Imperialom. Za to je trebalo najviše hrabrosti, a ja i moj tim sastavljen od postojećih ljudi u Imperialu, smo to imali te se nismo pomirili sa stečajem i odlaskom 350 ljudi na burzu.

Napravili smo, stoga, program konsolidacije i pokrenuli brojne aktivnosti. Najveći izazov je bio uvjet Trgovačkog suda od samo 60 dana za deblokadu računa, a na blokadi je bilo 140 vjerovnika, uglavnom dobavljači i banke.

Naknadno nam je taj rok malo produžen jer smo dokazali Sudu pozitivan tijek, i to je bilo ključno za izbjegavanje stečaja. Iako je proces potpune konsolidacije trajao skoro tri godine, već prve godine je Imperial počeo poslovati pozitivno i redovito isplaćivati plaće bez otpuštanja radnika.

Bili smo uporni, kucali na puno vrata, i mnoge uvjeravali da Imperial može opstati. Značajna pomoć bila je od svih vjerovnika, posebno banaka koje nam u prvoj fazi nisu vjerovale, ali su naše daljnje aktivnosti otklonile njihovu sumnju.

Veliki doprinos dali su svi zaposlenici i članovi nadzornih odbora koji su birani po političkom ključu, ali su srećom bili vrlo stručni, korektni i usmjereni na spas poduzeća.

Kao predsjednik uprave državnog Imperiala »preživio« sam čak šest nadzornih odbora, što je tada bio rekord za državna poduzeća. Spas Imperiala od stečaja je bio moj najveći izazov karijere, od egzistencijalne važnosti za Imperial, zaposlenike, ali i cijeli otok.

U kojoj je fazi danas destinacija Rab unutar Imperial Riviere? Koliko kapaciteta sveukupno imate i u kojim kategorijama? Koje su investicije u tijeku i u planu?

– Imperial Riviera od kraja 2016. godine posluje u okviru vodeće hrvatske turističke kompanije Valamar Riviere, a osim na Rabu još i u destinaciji Makarska, Dubrovnik i Poreč. U sastavu je 10 hotela, dva turistička naselja i dva kampa, s gotovo 4.500 smještajnih jedinica, od toga 2.700 na Rabu.

Korona je usporila dinamiku investicija, ali ih nije zaustavila, tako da je od privatizacije do 2023. godine investirano u portfelj 107 milijuna eura, a u akvizicije 120 milijuna eura. U tijeku je jedna od najvećih investicija u hrvatskom turizmu, u projekt Arba Resort, Valamar Collection na Suhoj Punti, u čiju prvu fazu se ulaže 54 milijuna eura što će doprinijeti repozicioniranju Raba prema premium turizmu.

Otvorenje se planira početkom iduće turističke sezone. Do 2026. godine planira se uložiti 141 milijun eura u sve naše destinacije. Iduće godine očekujemo donošenje prostorno-planske dokumentacije i UPU-a u Loparu, koji će omogućiti značajnije investicije u naše objekte u toj destinaciji, a projekti su već u pripremi.

Prilagodba

Kako općenito danas vidite Rab kao destinaciju? Što su najveći izazovi?

– Rab ima dugu turističku tradiciju i već je poznata destinacija na turističkoj karti Europe. No, smještajna struktura nije najpovoljnija. Apartmanizacija je dosegla gornju razinu održivosti i ako želimo ozbiljnije profiliranje prema kvaliteti i održivom turizmu, to treba jače ograničiti, a na nekim lokalitetima zaustaviti.

Novi zakon o turizmu daje mogućnost da jedinice lokalne samouprave upravljaju svojim razvojem, no pitanje je koliko i tko će to uspjeti, jer pritisaka za apartmanima će biti još. Na Rabu je dodatni problem i nerazmjer između stvarnog broja turista i prijavljenog kapaciteta, koji se bez restriktivnijih mjera i bez jače kontrole teško može riješiti.

Na čemu će Rab u budućnosti trebati poraditi?

– Premalo je prostora da bi se sve istaklo, ali po meni je najvažnije pitanje kako osigurati što bolje uvjete za ostanak mladih na otoku, počevši od stvaranja mogućnosti zapošljavanja, preko dovoljnog broja mjesta u vrtićima, zadržavanja barem ove razine zdravstvene skrbi, pa nadalje.

S obzirom na veliki broj turista, Rabu nedostaje uređenih plaža. Nisam za betonizaciju obale, ali sam za jedno primjereno, što prirodnije uređenje određenih lokaliteta za potrebe kupača. Nepristupačne kamene grote, šetnice, brojne nakaradne rive i mulići, te betonske improvizacije ne možemo smatrati plažama koje danas turisti očekuju i traže.

Nekada nepoznata planinska sela, a danas poznata europska skijališta, također je bilo potrebno izgraditi i prilagoditi potrebama skijaša. Samo ulaganje u smještaj i sadržaje ne može biti dovoljan motiv dolaska turista ako nema uređenih plaža.

Primjer za to je hotel Padova za kojim je, nakon nedavne izgradnje plaže ispred hotela, potražnja povećana za 20 – 30 posto, a cijene okolnih privatnih apartmana povećale za više od 50 posto. Potrebni su nam i domaći OPG-ovi s autohtonim proizvodima, kojih nedostaje, i koje treba još jače poticati.

Nedostaje cjelogodišnjih zabavnih sadržaja, posebno za mlade, iako se otočke lokalne samouprave i turističke zajednice uspješno trude da za Advent i povremeno u sezoni, prigodnim programima zabave mještane i goste.

Potrebno je još više poticati lokalne linije brodicama, u cilju rasterećenja starogradske jezgre od auta u sezoni. Grad Rab je to uspješno nedavno počeo raditi. Isto tako, Rabljani još uvijek malo koriste alternativne izvore energije, iako su uvjeti za to odlični, pa bi i to trebalo još jače poticati.

Odricanje i potpora

Kakva je po vama budućnost Imperiala u destinaciji Rab u turističkom smislu?

– Imperial ima veliku sreću što je tijekom privatizacije dobio vlasnike koje bi poželjelo svako poduzeće. Valamar i AZ mirovinski fond, kao većinski vlasnici, okrunili su svoje partnerstvo u jednu od najljepših turističkih priča u hrvatskom turizmu.

Imperial danas posjeduje izvrsne modele i alate upravljanja, uređen ustroj i organizacijsku strukturu, motivirajuće uvjete zapošljavanja, jasno definirane i uređene odnose upravljanja temeljene na menadžment-ugovoru s Valamar Rivierom, odličan menadžement i vrijedne zaposlenike, što je dobra garancija za uspješan nastavak razvoja i još boljih rezultata poslovanja.

Završetak započete velike investicije u Suhoj Punti u novi Arba Resort, Valamar Collection i planirane investicije u Loparu podići će kvalitetu turizma na Rabu na jednu novu dimenziju i generirati benefite za sve otočane.

Što vam znači Nagrada za životno djelo »Anton Štifanić« te koliko vam je u doista impresivnoj karijeri pomogla potpora obitelji?

– Samo saznanje da dosadašnji trud i odricanja nisu bili uzalud i da je to iz više struktura prepoznato, daje jedan lijep osjećaj. Nagrada za životno djelo je jako rijetka, a za mene njenu vrijednost uveličava činjenica što je priznanje inicirala struka.

U ovo priznanje ugrađen je doprinos svih nekadašnjih i sadašnjih zaposlenika, kolega i poslovnih suradnika, s kojima sam radio i surađivao. Bilo je dosta odricanja i propuštenih lijepih trenutaka i nije mi žao.

Žalim samo što sam proveo jako malo vremena s djecom kada su bila mala, jer sam tada kao direktor objekata morao raditi dvokratno bez puno slobodnih dana. To je najveće moje odricanje koje je neprocjenjivo, uz veliko razumijevanje i potporu moje supruge.

Čakavska poezija

Ljubav prema rodnom otoku provlači se kroz čitav poslovni i privatni život Vlade Miša. Tako nam je otkrio i još jedan detalj koji ga veže uz rodni kraj.

– Neki događaji iz mog dinamičnog radnog vijeka su mi inspiracija, te ih pretačem u moje pjesme koje pišem o ljudima, zapažanjima i događanjima, djetinjstvu, na skoro zaboravljenom starom rapskom dijalektu, otkrio je Vlado Miš, dodajući kako pjesme piše već duže vrijeme uz prekide.

Ove je godine prvi put s četiri pjesme sudjelovao na susretu čakavskih pjesnika Ča vrh Arbe, a u pripremi je i jedna knjiga.

Potraga za lokalnim kadrom u ugostiteljstvu

Kakva je situacija s kadrovima? Kako se nosite s ovim možda i najvećim izazovom u hrvatskom, ali i europskom i svjetskom turizmu? Kakva su vaša predviđanja za ovaj problem za ubuduće?

– Osiguranje kadrova danas predstavlja najveći izazov u gospodarstvu, posebno turizmu. Za sada još uvijek uspijevamo osigurati visok broj domicilnih zaposlenika. Uoči ovogodišnje sezone u rapskih hotelima i kampovima bilo je zaposleno više od 700 djelatnika od kojih je većina iz Hrvatske, a njih čak 60 posto je samih stanovnika otoka Raba.

Već iduće godine je potreba za 235 novih radnih mjesta u novom Arba Resortu i za većinu želimo da su lokalni zaposlenici s Raba. Imperial kao i cijela Valamar grupa ima stimulativne uvjete zapošljavanja, povećava udio radnih mjesta s cjelogodišnjim primanjima, posebno se stimulira domicilna zapošljavanja, subvencioniraju se troškovi najma stana, i ostalo.

No, problem je što je mladih sve manje i manje se opredjeljuju za ugostiteljska zanimanja. Od nekadašnja dva do tri razreda ugostitelja, danas je uspjeh naše Ugostiteljske škole na Rabu ako ima i pola razreda upisanih.

Tim više, što na Rabu postoji blizu 200 ugostiteljskih poduzetnika koji imaju svoje potrebe. S obzirom na sve stimulativnija primanja, atraktivnije uvjete rada, velike mogućnosti za stjecanja dodatnih znanja i za napredovanje, ugostiteljska zanimanja bi trebala postati sve zanimljivija mladim ljudima.