U Vladinom paketu mjera za borbu protiv inflacije trebalo bi biti i ograničenje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Tu informaciju prva je službeno potvrdila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«.

Ona je rekla da se razgovara o mogućnostima da se za kategoriju određenih nužnih namirnica ograniči cijena kako bi se zaštitilo građane, ali nije spominjala koje bi to namirnice bile.

Zemlje koje su posezale za takvim mjerama obično su ograničavale cijene brašna, ulja, šećera, a u hrvatskom slučaju spominje se i mljeveno meso.

Iz Vlade su dosad odbacivali mogućnost o ograničavanju cijena osnovnih proizvoda, kao što su to učinili na početku COVID-krize, ali je još u srpnju novi ministar financija Marko Primorac kazao da ni taj potez nije isključen u slučaju daljnjeg rasta inflacije.

Da je Vlada razgovarala s deset najvećih tvrtki u maloprodaji o tome da se ograniče cijene osnovnih proizvoda, potvrdio nam je i Martin Evačić, predsjednik uprave Narodnog trgovačkog lanca (NTL) i predsjednik HUP-ove Udruge trgovine.

Evačić kaže da se o konkretnim iznosima na kojima bi se stavio limit za osnovne proizvode nije razgovaralo i da Vlada nije otkrila mehanizam po kojem će to učiniti, ali pretpostavlja da će, ako Banski dvori u tome ustraju, donijeti uredbu kojom će ograničiti cijene.

Pitanje kazni

– Istaknuli smo na sastanku da trgovci ne određuju nabavne cijene niti na njih mogu utjecati, te smo predložili da Vlada za određene proizvode ograniči i odredi marže te da onda inspektori prate provođenje te odluke. Mi robu po zakonu ispod nabavne cijene ne smijemo prodavati, jer nam prijete kazne do pet milijuna kuna, napominje Evačić.

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom predviđa kaznu do pet milijuna kuna, a jedan od poznatijih slučajeva je kazna u iznosu od 1,3 milijuna kuna koju je lani Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izrekla trgovačkom lancu Spar jer je ta tvrtka, kako je tvrdio AZTN, brašno u razdoblju od 9. do 11. studenoga 2018. godine prodavala po cijeni nižoj od nabavne.

Osim kazni, napominje Evačić, ograničavanje cijena otvara i pitanje opskrbe jer se samo po sebi nameće pitanje hoće li trgovci prodavati robu, ako to i ne bude kažnjivo, ispod cijene po kojoj je nabavljaju i koliko će moći podnijeti takve gubitke.

– Mi smo jutros dobili nove nabavne cijene mesa, koje su veće za deset posto od dosadašnjih. Nabavne cijene mesa sada se mijenjaju svaki tjedan. Možemo prihvatiti te cijene ili odlučiti da tog proizvoda neće biti u trgovinama.

Ako Vlada privremeno i suspendira kazne za prodaju ispod nabavne cijene, tko će nabavljati neki proizvod i prodavati ga mjesecima ispod cijene i na njemu gubiti, a to onda može značiti samo nestašicu određenih proizvoda, upozorava Evačić. Dodaje i da nije jasno kako bi se cijene svježeg mesa i dalje formirale slobodno, a bile bi ograničene cijene mljevenog mesa koje se radi iz tog istog mesa za čije cijene nema ograničenja.

Trošak skladištenja

Na primjedbu da su cijene određenih proizvoda značajno niže u drugim europskim državama pa hrvatski građani idu u kupnju u Mađarsku, Sloveniju i Italiju, te da su određeni proizvodi jeftiniji i u Francuskoj ili Njemačkoj, gdje je znatno veća kupovna moć, Evačić odgovara da je riječ o zemljama koje imaju jaku domaću proizvodnju.

Za primjer navodi činjenicu da je Hrvatska nekada imala tri šećerane, a u međuvremenu je ugasila dvije, pa je sa smanjenim domaćim kapacitetima puno teže kontrolirati cijene. Bit će to teško i za sve ostale proizvode jer je primjerice suša prepolovila urod brojnih kultura, pa i onih za koje domaća proizvodnja pokriva potrošnju kao što je slučaj s kukuruzom.

Jučer su i iz Udruge međimurskih proizvođača krumpira upozorili na to da je ovogodišnji urod krumpira upola manji nego lani, a proizvodnju im je otežavalo i veliko povećanje troškova repromaterijala, kojima treba pridodati i povećani trošak hlađenja skladišta.

Tako je trošak skladištenja poskupio pet puta, zbog rasta cijena energenta. No, uz sve te probleme proizvođači ne najavljuju značajnije poskupljenje krumpira kojeg se u Hrvatskoj proizvede za 90 posto njezinih potreba.

Iz udruga stočarske proizvodnje odavno ističu da je proizvodnja mlijeka i mesa postala neisplativa, a iz peradarske industrije upozorili su pak Vladu da je njima električna energija, koja je višestruko poskupjela, nužna za uzgoj što znači da mora poskupjeti i meso peradi, ali i jaja.

Vladin paket će tako sadržavati i mjere koje bi trebale pomoći poljoprivrednim proizvođačima i ribarima, a iz ratarskih krugova upozorava se i na to da je pitanje kolika će biti cijena umjetnih gnojiva za sljedećih nekoliko žetvi s obzirom na to da je cijena plina mnoge proizvođače umjetnih gnojiva natjerala da smanje ili u potpunosti obustave proizvodnju, pa se tako ne zna ni hoće li i s kojim kapacitetom proizvodnju nastaviti Petrokemija.