Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačanije promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.

Ukida se prirez, što sad?

Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti, dok za druge izvore dohodaka, te onog od imovine i imovinskih prava, kao i od kapitala, ta mogućnost nije propisana.

Primorac je istaknuo da su upravo dohoci od imovine i kapitala oni koji u velikoj mjeri produbljuju nejednakosti u Hrvatskoj, a da i intencija zakonskih izmjena nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala.

Vlada je stoga sama predložila nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, ocijenivši da nema smisla davati autonomiju jedinicama lokalne samouprave u njihovom propisivanju, a to bi i dodatno kompliciralo sustav, uz učinke koji bi bili neznatni.

Naime, cilj je da oni koji ostvaruju dohotke od imovine i kapitala poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj no što su bili prije poreznih izmjena.

“Ukoliko ne bismo napravili ove izmjene koje sada predlažemo, oni koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala bili bi manje oporezovani za ovaj iznos prireza, dakle došli bi u povoljniju poziciju, a to nije bio cilj, to bi bila praktički ‘nuspojava’ ovih izmjena”, poručio je Primorac.

Koliko iznose nove stope?

Istaknuo je i da će se propisivanjem fiksnih uvećanih stopa povećati i prihodi jedinica lokalne samouprave, u malom iznosu, ali će ih i povećati, te omogućiti da naprave dodatno rasterećenje plaća.

“Dakle, nešto dominantnije oporezujemo imovinu i kapital i otvaramo prostor da se dominantnije rastereti rad”, kazao je Primorac, dodavši i da će za jedinice koje nisu imale prirez, povećanje prihoda biti nešto veće u odnosu na ranije.

Tako, kada je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, za podkategoriju dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto, a iste su brojke u pitanju i za dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine.

Nadalje, za dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava, za kojeg je stara stopa iznosila 20 posto plus prirez, predlaže se nova stopa od 24 posto, a isto vrijedi i kada je riječ o dohotku od imovine koji se odnosi na otuđenje nekretnina i imovinskih prava. Pritom, procijenjeni učinak ovih mjera je 5,96 milijuna eura.

Nove porezne stope u kategoriji dohotka od kapitala, pak, imaju procijenjen učinak od 16,8 milijuna eura, pri čemu velika većina otpada na podkategoriju dohotka po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, gdje stara stopa iznosi 10 posto plus prirez, a prijedlog nove stope je 12 posto, što bi jedinicama lokalne samouprave trebalo donijeti prihod od 15,8 milijuna eura.

Diže se osnovni odbitak

Između ostalog, tu je i kategorija dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika, koje je po staroj stopi iznosilo 10 posto plus prirez, dok se nova stopa poreza na dohodak utvrđuje na 12 posto. Pritom, procijenjeni učinak te mjere na prihode lokalnih jedinica iznosi 1,98 milijuna eura.

Ostalim poreznim izmjenama, podsjetimo, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjene više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.

U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.

Primorac: Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju, pa tako ni banaka

Ministar financija Marko Primorac rekao je u četvrtak u izjavi novinarima nakon vladine sjednice da Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju, pa tako ni banaka te da se još uvijek ne zna hoće li se produljiti primjena dodatnog poreza na dobit.

Upitan može i Hrvatska uvesti izvanredni dodatni porez za banke koje su neke zemlje već uvele, poput Slovenije i Italije, Primorac je naglasio kako vjeruje da će članice eurozone i EU-a o tome razgovarati već na sljedećem neformalnom sastanku Ecofina u Španjolskoj idućega tjedna. Istaknuo je i da su u kontekstu selektivnog oporezivanja banaka u Vladi imali interne konzultacije, ali i da prate što druge države članice eurozone rade.

“Za sada nismo skloni selektivnom oporezivanju”, rekao je ministar, pojasnivši kako Vlada općenito nije sklona selektivnom oporezivanju pojedinih sektora.

To su specifični oblici poreza, to nije klasičan porez na dobit, naveo je ministar te kazao da su i dalje sve opcije na stolu, ali je Vlada manje sklona selektivnim opcijama.

Rekao je i da se vezano uz monetarnu politiku i stope obvezne pričuve na vijećima Ecofina ne raspravlja, već da su to teme za Eurogrupu, dakle za države članice eurozone.

Ministri financija, rekao je, ne bi trebali intervenirati u segment monetarne politike, no dodao je da ministri, odnosno vlade mogu u pojedinim prilikama, kada im se učini da je to oportuno, ukazati na postojanje drugih instrumenata kojima bi se moglo utjecati na suzbijanje inflacije, bez prejudiciranja i nametanja bilo čega.

“To što sam rekao jučer da ne razmatramo za sada selektivno oporezivanje banaka, to ne znači da ne razmatramo druge mogućnosti. Ako bude općenito dodatno oporezivanje, to ne znači da banke će iz toga biti izuzete”, naglasio je Primorac.

O dodatnom porezu na dobit

Otkrio je i da još uvijek na snazi dodatni porez na dobit, rekavši je da je to porezni oblik čiju bi primjenu, s obzirom na trendove, bilo prilično jednostavno produljiti na još jednu godinu.

Istaknuo je da se u Vladi raspravlja kontinuirano o različitim mjerama, opcijama koje imaju na raspolaganju i učincima primjene pojedinih mogućnosti.

“Svaka od tih mogućnosti ima pozitivne i negativne strane i precizno važemo što ćemo primijeniti”, naveo je ministar financija.

Što se tiče dodatnog poreza na dobit, kazao je da Vlada ima vremena do kraja godine, kao i lani, donijeti odluku o tome kakav će porez biti i hoće li ga biti, u skladu s trendovima koji nas očekuju u idućem razdoblju.

Rekao je i da je povećanje kamatnih stopa na razini EU doista značajno, odnosno povijesno gledano to je jedno od intenzivnijih kontinuiranih povećanja kamatnih stopa, te da će se to povećanje preliti i na kamatne stope u nas.

Po njemu, to je dobro u borbi protiv inflacije, međutim ističe da je pitanje kakvi će biti učinci na standard građana, njihovu mogućnost otplate dugova i općenito gospodarska kretanja. Stoga u situaciji kada postoje i neki drugi monetarni instrumenti, ističe da bi bilo oportuno koristiti i te druge instrumente.

Kako ocjenjuje rad Borisa Vujčića?

Na pitanje kako ocjenjuje rad guvernera HNB-a Borisa Vujčića, Primorac je kazao kako misli da on dobro radi i da je vrhunski stručnjak te da je operativan. Smatra da korektno obavlja svoju dužnost, kao i da zna kako monetarna politika funkcionira.

Upitan da prokomentira podatak po kojem je HNB u svom jučerašnjem biltenu naveo da hrvatsko gospodarstvo prema prvim pokazateljima u trećem kvartalu usporava na 2,5 posto i je li to približavanje Hrvatske onim pokazateljima koje imaju već veće europske zemlje gdje gospodarstvo skoro pa stagnira, ako ne i pada, odgovorio je da smanjenje gospodarskoga rasta ili gospodarski pad u članicama EU, posebno u onim državama koje su naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, nije dobro ni za nas. Ističe da je pitanje vremena kada će se negativni učinci tih kretanja preliti i na hrvatsko gospodarstvo, a što ovisi o izraženosti pada gospodarske aktivnosti u tim državama i dugotrajnosti toga pada.