Ovog četvrtka u Studiju 20A gostuje Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, s kojim razgovaramo o kretanju kamatnih stopa na kredite i štednju, uvjetima financiranja građana i poduzeća u kontekstu zaoštravanja monetarne politike, poslovanju bankarskog sektora u prošloj i ovoj godini, uvođenju eura, te ekonomskim izgledima za Hrvatsku i eurozonu u predstojećem razdoblju.

S predsjednikom Uprave Erste banke razgovara naša novinarka Aneli Dragojević Mijatović.

Krenut ćemo s onime što najviše zanima naše čitatelje, a i vaše klijente. S ulaskom u eurozonu, od 1. siječnja Erste banka je prva povećala kamate na stambene kredite, to su dugoročni krediti za oko pola postotnog boda. Stambeni kredit vraća se 25 godina, to znači nije mala promjena. Zašto ste to učinili?

– Hrvatska ima neke od najnižih kamatnih stopa u EU što se tiče kredita za potrošače. Tako je i ostalo. Mi smo već prošle godine najavili da ćemo pri ulasku u eurozonu prilagoditi našu kamatnu stopu – samo za nove kredite.

Ponuda uključuje EURIBOR, koji je prošle godine znatno povećavan. Bio je prije na nuli, čak i u blagom minusu, a sad je na 2,5 posto. Mi smo prilagodili našu ponudu za stambene kredite za cca 0,5 posto. Znači minimalno u suštini.

To su, koliko imamo informaciju, učinile i druge banke. Dakle nismo u tome bili prvi, već smo se uskladili i s drugim bankama te učinili ono što smo i ranije najavili.

To ne znači nikakvu promjenu za postojeće kredite, ne za gotovince i ne za postojeće stambene kredite koji kod nas većinom u principu imaju fiksirane kamatne stope prvih 5 do 10 godina. Znači ti ljudi se uopće ne moraju brinuti oko toga, ništa se neće promijeniti.

Što se tiče novih kredita, i s tom ponudom imamo niže kamate nego u Njemačkoj i Austriji. To je dobar znak napredovanja Hrvaske na tom planu, da smo i dalje s tom novom ponudom, recimo za stambene kredite, nego u Austriji.

Ulazak u eurozonu velika prednost Hrvatske

Kamate za stambene kredite se sad kreću od 3,50 do 3,70 posto u vašoj ponudi. Zar je to još uvijek niže nego u Njemačkoj i Austriji?

– Je, je. U Austriji i Njemačkoj sad imate nove stambene kredite s ponudom kamate od 4 posto ili čak i malo više. Pogledamo li susjedne zemlje, koje su još malo ranije bile usporedive s nama, recimo Mađarska ili Češka, oni imaju znatno veće kamate. Međutim, oni nisu u eurozoni.

Tu je velika prednost Hrvatske da je ušla u eurozonu jer uvođenje eura ima definitivno efekt mitigacije, smanjuje rast kamata. Želim istaknuti da mi i dalje nudimo gotovinske kredite po istim kamatnim stopama kao i prošle godine. To su defitivno sad među najnižima u EU.

Politika tih kamata ovisi najviše o politici središnjih banaka EU. Kod Europske središnje banke vidjeli smo velike promjene prošle godine zbog borbe s inflacijom.

Banke su iznimno likvidne. Imate velika sredstva na računima kod HNB-a. Hrvatska narodna banka je oslobodila velike količine likvidnosti baš zbog ulaska u eurozonu. Pretpostavljam da vam je i depozitna baza dosta rasla s obzirom na konverziju. Dakle, likvidnost je jako velika, a kamate na pasivu nisu rasle. U tom kontekstu zar je ipak trebalo povećavati kamate na kredite?

– Prvo, kako sam i rekao, i dalje su kamate na kredite među najnižima sad u Europskoj uniji. Gledate li zemlje koje nisu u eurozoni, kao što su Češka, Mađarska, Rumunjska, kod njih su kamate više. Onda su i kamate na depozite više.

Sigurno će doći do preokreta kamata, taj trend je već i počeo. Osobno sam uvjeren da će već tijekom prve polovice ove godine doći do određenim promjenama kod kamatnih stopa za depozite.

Da, te kamate su sad malo iznad nule. Praktički su zanemarive, a sa stopom inflacije su daleko negativne.

– Apsolutno da.

Međutim ljudi svejedno deponiraju sredstva u bankama.

– Apsolutno, kao što ste rekli depozitna baza se povećala, ne zbog konverzije, djelomično da, i ne zbog oslobođenja rezervacija, one su neznatne u odnosu na depozitnu bazu klijenata.

Mi smo vidjeli, i to je za nas znak napredovanja hrvatske ekonomije, dosta značajan rast depozita tijekom prošle godine, i kod korporativnih klijenata i kod građana. Taj trend se nastavlja čak i tijekom ove godine.

Očekujem da će tijekom prve polovice ove godine doći do neke promjene što se tiče kamata na oročene depozite. Likvidnost je i dalje velika, to je istina.

Rast će kamate na štednju

Što se tiče konverzije kuna u euro, koliko vam je, imate li podatak, došlo samo zbog toga kunskih depozita u sustav?

– Moram priznati ne znam taj podatak. Mislim da je bilo ulijevanja takvih depozita, i zbog političkih poruka da je najpametnije i najjednostavnije staviti novac na račun i onda se to automatski promijeni u euro, što su neki ljudi i učinili.

No, najveći je dio rasta depozitne baze tijekom prošle godine, što smo vidjeli, zbog blagog i dobrog rasta ekonomije. Očekujemo između 5 i 6 posto rasta BDP-a prošle godine.

Firme su stavile svoju likvidnost na račun. Vidjeli smo priljev depozita i tijekom i prošle vrlo dobre turističke sezone.

Praktički najavljujete da će ipak kamata na štednju ići gore ove godine?

– Što se tiče oročene štednje očekujemo neke pomake tijekom ove godine, vjerojatno čak u prvoj polovici ove godine.

A što se tiče kredita, koliko će kamate ići još gore? Sve to, naravno, ovisi i o tome kako će se ponašati Europska središnja banka. No, što vi očekujete, kako bi se mogli kretati stambeni krediti?

– Dobro ste rekli, to apsolutno ovisi od politike Europske središnje banke. Sad su očekivanja da će ići barem jedan do dva koraka. Govori se da taj korak može biti 0,5 posto, ali bolje da pričekamo. Mislim da ćemo do ljeta biti pametniji gdje će to biti.

Osobno moje očekivanje je da će ići još malo gore, međutim da neće doći do velikog rasta. Stavlja se pitanje inflacije s jedne strane, ali očekuje se da se inflacija usporava već malo ove godine, da će biti manja nego prošle godine, ne znatno manje, ali već manje. Znači da se tu već događa preokret. A onda će biti pitanje Europske središnje banke da tu više potakne rast. Ne da se bori s inflacijom.

Što se tiče stambenih kredita, pričala sam s nekim ljudima, već reagiraju, odustaju. Očekujete li onda tu hlađenje potražnje?

– To ćemo vidjeti. Mi smo imali izuzetnu dobru godinu prošle godine. Djelomično je to bilo, ako i uvijek zbog APN programa od strane države.

Koji opet ide.

– Koliko čujemo, postoje najave da će APN opet ići na proljeće. Mi ćemo se tu naravno ponovo prilagoditi. Očekujemo neku stabiizaciju. Ne očekujemo onakav rast stambenih kredita kao prošle godine.

Za sada su najave za siječanj relativno OK, na razini siječnja, koji nije najjači mjesec. Nije došlo do nekog hlađenja, očekujemo stabilizaciju.

Hoće li se mijenjati uvjeti davanja kredita?

Hoćete li mijenjati uvjete davanja kredita u smislu hipoteke, omjera hipoteke, visine primanja…. Pitam za sve one faktore koji uz kamatu mogu utjecati na to hoće li se nekome odobriti kredit ili ne. Hoće li ljudi teže zapravo moći doći do stambenih kredita? Već sada je to teško jer su cijene nekretnina visoke. Sada s ovakvim kamatama i ako eventualno budete kakav uvjet zaoštrili bit će praktički nemoguće.

– Što se tiče kamata, u ovom trenutku imamo, po pitanju postojećeg portfelja, ali i novih kredita, među najpovoljnijim uvjetima uopće na razini Europske unije. To nikad nije bilo u povijesti. To je sad tako.

Ali kamate već idu prema 4 posto. 3,70 je mislim plafon.

– Što se tiče stambenih kredita veći dio, 60-70 posto stambenih kredita su fiksirani s kamatom.

Dakle, njima se neće ništa desiti sada.

– Njima se ništa neće mijenjati.

To je ljudima važno.

– To je veliki plus. Znači, samo za nove kredite imate promjene ili ako netko ima varijabilne kamate, što je manjina. Zvali smo i ljude prošle godine, ako žele fiksirati kamatu, mi smo to spremni napraviti. To je i dalje moguće.

Što se tiče novih kredita – da – čovjek sada definitivno mora dobro kalkulirati isplati li mu se ili ne. No, kažem, razlika je sada 0,5. Nije značajno. U svakom slučaju preporučam da ljudi sve dobro izračunaju prije nego dignu stambeni kredit.

Kažu da bi se tržište nekretnina sad moglo malo usporiti, uskladiti baš zbog podizanja kamata na kredite. Što vi tu očekujete? Banke su pune kolaterala i hipoteka gdje su nekretnine procijenjene na visokim razinama. Imate li vi dovoljno rezervacija za to? Nije vam u interesu da padnu cijene nekretnina, a s druge strane neko usporavanje sustava trebalo bi biti u interesu svima koji dugoročno gledaju.

Banci je u interesu da ljudi mogu dignuti stambeni kredit i otplatiti ga. Cijene nekretnina u Hrvatskoj zadnjih godinu-dvije su znatno išle gore. Međutim, cijene su dosta regionalno diverzificirane.

Na obali, kod nas na Kvarneru, u Dalmaciji i Istri cijene su se znatno digle. I u glavnom gradu isto, kao i u većim gradovima. U ruralnom području vrlo malo, ili uopće nije. Znači vrlo različit je razvoj cijena.

Moj osobni dojam jest očekivanje neke stabilizacije cijena. Međutim, tu su dva kretanja. Prvo je da kamate idu prema gore, na račun poteza Europske središnje banke, i to bi kao posljedicu trebalo imati stabilizaciju cijena.

S druge strane, Hrvatska je ušla u eurozonu i Schengen. Ne smijemo zaboraviti da neki dio, teško je reći koji, ali neki dio prodanih nekretnina na obali, djelomično, ali vrlo manje u Zagrebu ili Rijeci, kupili su građani EU-a.

I u zemljama EU su podignute kamate, međutim to je veliki bazen potencijalnih kupaca. Mislim da će s jedne strane i dalje postojati interes građana zemalja EU da kupe nekretine u Hrvatskoj, a s druge strane taj interes imaju i hrvatski građani.

Tu na djelu imate efekt koji i dalje potiče određeni rast cijena, a s druge strane efekt većih kamata koji bi trebao situaciju malo stabilizirati. Gdje će to završiti? Teško je reći.

Moje osobno razmišljanje je da neće doći do znatnog pada cijena, ali bi trebalo doći do neke određene stabilizacije cijena.

Stanovi za dugoročni priuštivi najam

Nedavno smo istaživakli, u Rijeci su veće cijene nekretnina nego, recimo, u Trstu. Kvadrat je skuplji pa neki agenti i ljudi koji se bave posredovanjem na tržištu to tumače izrazito niskom ponudom, zbog čega starim stanovima jako rastu cijene. Vi dolazite iz Beča koji je pionir u stambenoj izgradnji i može poslužiti kao primjer dostupnosti stambenih nekretnina. Kako biste usporedili politike koje se vode?

Jesu li banke tamo isto developeri koji ulaze u investicijske projekte da se više toga izgradi? Ovdje Grad Rijeka ima POS-ove stanove, ali čini se da je to kap u moru. Bez obzira na svo iseljavanje interes ljudi postoji, vjerojatno bi postojao da se ponude nekretnine koje bi bile u skladu s nekim normalnim primanjima građana. Postoji li nekakav interes?

Jeste li vi s kime razgovarali u javnom sektoru da se udruže te snage? Ne znam koliko je to kome u interesu, pretpostavljam da javnom sektoru ipak je. Jeste li vi zainteresirani i imali kakvih inicijativa da se malo više gradi i radi? Riječka banka je nekad bila praktički komunalna banka, sudjelovala je u tim projektima. Hoćete li pružiti ruku u tom smislu?

– Naša banka je i dalje komunalna banka, pogotovo u Rijeci. Jako podržavamo puno različitih inicijativa, ekonomskih, kulturnih, socijalnih, sportskih, zadnjih 10 godina i duže. Mi smo znatno takve manifestacije podržali i donacijski.

Slažem se, puno je važnije pitanje priuštivog stanovanja, kao što to ima Beč. Mi smo jako zainteresirani razviti nešto slično i u Hrvatskoj, a pogotovo u gradu Rijeci.

Prošle godine počeli smo voditi razgovore s javnim dužnosnicima oko toga i mogu reći – interes postoji! Situacija je malo različita u odnosu na Beč, gdje gotovo 50 posto stambenog fonda se nalazi u takvom sustavu dugoročnog priuštivog izanjmljivanja. U Hrvatskoj to ne postoji još.

Mi ćemo jako snažno raditi da tako nešto pokušamo razviti i ja bih volio da Rijeka bude među prvim gradovima gdje se to može realizirati.

Imamo neke pretpostavke za to. Erste banka je spremna biti pionir investitor za to i ući u investicije zajedno ili s privatnim ili javnim investitorom. Grad je potencijalni partner broj 1. Trebamo grad kako bi ovu inicijativu mogli razviti.

U Hrvatskoj su malo drugačji pravni uvjeti i preduvjeti. U Beču se i regulativa prilagodila prema tome da potakne takve inicijative. U Hrvatskoj nema takvih inicijativa.

Pogledajmo kako se regulativa razvila u Austriji, kako se ovakve inicijative potiču i svakako bih volio nešto slično vidjeti i u Hrvatskoj. Mi ćemo bez obzira na regulativu probati organizirati i razviti jedan takav projekt. Mi jesmo u razgovorima s Gradom Rijekom oko toga i nadamo se da možemo naći zajedničku prihvatljivu koncepciju kako to organizirati.

Ideja je da se grade stanovi koji će ići ne u prodaju nego u dugoročni najam. Taj dugoročni najam bio bi s jedne strane pravno osiguran. Nismo zainteresirani za kratkoročne najmove, već više za dugoročne najmove, za život u tim stanovima. Želimo da taj najam bude priuštiv.

Kakva je trenutno naplata kredita? Koliko imate loših kredita, nenaplativih? Osjeti li se kriza u vašem portfelju?

– Mogu reći i pohvaliti naše klijente i zaposlenike, loši krediti su na povijesnom minimumu. Mi u ovom trenutku ne vidimo ni u Rijeci, ni na Kvarneru, ali ni na razini Hrvatske neko pogoršanje kreditnog portfelja ni u korporativnom dijelu ni u dijelu što se tiče građanstva.

Pritisak inflacije se ne vidi.

Znači ljudi redovno otplaćuju kredite.

– Redovno otplaćuju kredite. Imamo ekonomski rast, nezaposlenost je isto na povijesnom minimumu u Hrvatskoj. Radne snage čak i nedostaje u nekim područjima.

Cijeli razgovor s Christophom Schoefboeckom pogledajte u videu.