Država je odlučila dio poslova oko upravljanja nekretninama koje ima u vlasništvu povjeriti županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima, a s njima će podijeliti i dio prihoda koje te nekretnine budu donosile.

Kako bi to trebalo izgledati, županima i predstavnicama udruga gradova i općina jučer je u Slavonskom Brodu prezentirao ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

I već sada se može zaključiti da će na taj prijedlog stići dosta primjedbi lokalnih i regionalnih vlasti koje su i pokretači te inicijative.

Plan je na regionalne i lokalne vlasti spuštati upravljanje svim nekretninama, osim stanovima i poslovnim prostorima, a te su nekretnine, posebice u velikim gradovima i gradovima na obali, najatraktivnije i najzanimljivije.

Prema Bačićevom planu tvrtka Državne nekretnine i dalje bi upravljala poslovnim prostorima i stanovima, a 90 posto prihoda od te imovine išlo bi u državni proračun, dok bi deset posto za sebe zadržala tvrtka Državne nekretnine.

U pripremi primjedbe

Županije, gradovi sjedišta županija i veliki gradovi s više od 36 tisuća stanovnika na upravljanje bi dobili neizgrađeno građevinsko zemljište, a o tome kako će se raspolagati tom nekretninom odlučivali bi župan ili gradonačelnik ako je njegova procijenjena vrijednost ili ukupan iznos naknade koja se ostvaruje upravljanjem do 130 tisuća eura.

Za vrijednost do milijun eura odluka je na županijskim i gradskim vijećima, a iznad tog iznosa do milijun i pol eura odluku donosi resorni ministar, a sve iznad toga Vlada.

Prijedlog je da 60 posto prihoda koji se ostvari raspolaganjem tim jedinicama pripadne državi, a po 20 posto lokalnoj jedinici i županiji.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović kazao nam je da se već pripremaju primjedbe na takav prijedlog te da se nada da će se kroz izradu samog teksta one i uvažiti, ističući kako očekuje da Vlada u decentralizaciju upravljanja državnom imovinom uključi i poslovne prostore i stanove, te da se smanji udio koji će u prihodima imati država, kako bi se veći dio tih prihoda prepustio lokalnim vlastima koje će i upravljati i raspolagati imovinom.

Planinarskim domovima u nacionalnim parkovima i dalje će upravljati javne ustanove, a poslovi upravljanja na području koje je izvan nacionalnog parka povjeravaju se županijama.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine upravljat će zemljištem u kampovima, nekretninama koje dobiju status nekretnina od strateškog značaja, neprocijenjenim građevinskim zemljištem i zemljištem na kojima je prostornim planom predviđena izgradnja igrališta za golf, hotela, hotelskih kompleksa, kampova i drugih sportskih građevina, sličnih objekata komercijalne naravi te nekretninama u kojima su smještene državne i lokalne vlasti ili njihove ustanove.

Imovinski sporovi

Istarski župan Boris Miletić pozdravio je jučer odluku Vlade o decentralizaciji u upravljanju državnom imovinom, a vjeruje da će regionalne vlasti pokazati da su sposobne pomoći da se što prije razriješe brojni imovinski sporovi koji još uvijek postoje oko te imovine.

U svojoj prezentaciji Bačić je iznio podatak da je trenutno 47.552 aktivnih predmeta koje je potrebno riješiti, a godišnje pristiže i po deset tisuća novih.

Problem u rješavanju tih sporova je nedovoljan broj službenika, osobito inženjera i pravnika te činjenica da oni kontinuirano odlaze iz državne uprave.

Problem je, upozorio je Bačić, i to što ne postoji adekvatan jedinstveni registar državne imovine, a trebao bi se bolje urediti novim Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, čija se primjena očekuje od početka sljedeće godine.

Jučerašnji sastanak predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti s premijerom Andrejom Plenkovićem i brojnim ministrima pokazao je da i dalje postoje oprečni stavovi kad je u pitanju plan izmjena u porezu na dohodak, po kojem se ukida prirez, a gradovima i općinama se daje mogućnost da u rasponima odrede nove stope poreza na dohodak, najviše do opterećenja koje trenutno vrijedi uz dopuštenu maksimalnu stopu prireza.

Rastezljive stope

I dok su lokalni čelnici iz redova HDZ-a isticali kako Vlada »rastezljivim« stopama daje mogućnost lokalnim vlastima da odluče hoće li sniziti porezno opterećenje i tako stvoriti uvjete za povećanje plaća ili će zadržati sadašnje porezno opterećenje i postojeće prihode, gradonačelnici i načelnici iz oporbenih stranaka upozoravaju da će lokalnim vlastima prihodi pasti i ako podignu stope poreza na dohodak kako bi nadoknadili prihode od prireza, jer gube ukupno oko sto milijuna eura zbog povećanja osobnog odbitka.

Uz to istarski župan Miletić napomenuo je da će na niže stope moći ići manje sredine koje imaju manje troškove financiranja javnih usluga od velikih sredina, a iako je pozdravio Vladinu odluku da poveća mogućnost naplate poreza na kuće za odmor na maksimalno pet eura po četvornom metru godišnje, Miletić kaže da je Vlada trebala odrediti veći iznos, ili prepustiti samoj lokalnoj vlasti da odredi limite.