Pavao Vujnovac, poduzetnik i vlasnik ENNA grupe, u sklopu koje posluje i PPD, postao je većinski vlasnik u Fortenovi nakon što su dioničari u prosincu prošle godine pristali na otkup oko polovine udjela u kompaniji koje su dotad držale sankcionirane ruske banke. Njegovo preuzimanje kompanije podiglo je veliku prašinu u javnosti, postao je i meta nekim političkim strankama uoči izbora, zovu ga drugim Todorićem i strahuju od rasprodaje nekadašnjih Agrokorovih biznisa. Na sve te optužbe, ali i planove o izlasku Fortenove na burzu, Pavao Vujnovac odgovorio je u prvom velikom intervjuu za hrvatske medije od preuzimanja Fortenove.

Nedavno ste najavili da planirate Fortenovu izvesti na burzu kroz inicijalnu javnu ponudu što smatrate jedinim ozbiljnim rješenjem za kompaniju. Kakav interes ulagača očekujete i hoćete li je izlistati na domaćem tržištu kapitala?

– Istaknuo sam samo mišljenje da je za kompaniju najbolje da ide u inicijalnu javnu ponudu dionica. Tek treba vidjeti u kojem je roku to izvedivo jer je riječ o iznimno velikom poslu za samu kompaniju, ali, iz moje perspektive, volio bih da Fortenova Grupa krene s pripremom za listiranje odmah nakon refinanciranja. Iako je bilo različitih ideja oko lokacije listiranja, mogu samo reći da sam definitivno odustao od domaćeg tržišta kapitala. Inzistirat ću da listiranje bude u inozemstvu, na likvidnijoj burzi i negdje gdje će kompanija biti odmaknuta od političkih prozivki. Što se tiče interesa ulagača, vjerujem da će ga biti kad se Fortenova Grupa riješi dva ključna problema – tereta sankcioniranih suvlasnika te veličine i strukture duga.

Neizdrživa kamata

Nakon javne ponude dionica Fortenova ne bi imala većinskog vlasnika. Kakve vlasnike priželjkujete u novoj vlasničkoj strukturi?

– U ovom trenutku mogu samo govoriti o svojim željama. Ono što ne želim, a to moram iznova naglašavati, ne želim biti isključivi i većinski vlasnik. Vjerujem u potencijale Fortenova Grupe i mislim da može dalje razvijati svoje poslovanje, primjerice i u širu regiju. Ima tu niz tržišta koja su zanimljiva, a dosad nisu bila u fokusu, poput rumunjskog ili mađarskog. Što se tiče buduće strukture vlasništva, opet mogu samo govoriti o željama. Primjerice, bilo bi dobro da buduća vlasnička struktura uključuje nekoliko strateških investitora koji dolaze iz različitih sektora, a opet da imaju dobro razumijevanje regije – u kontekstu poslovanja, perspektiva tržišta, ali i problema koji nas opterećuju.

Pripreme za izlistavanje na burzu trebale bi početi čim se osigura novac za refinanciranje zajma od 1,2 milijarde eura koji na naplatu dolazi u studenom i koji ima jako nepovoljnu kamatu. Kakav je interes banaka za reprogramom kredita nakon što je iz vlasništva izbačen sankcionirani ruski udio? Koliko očekujete da će otplata kredita biti povoljnija nakon refinanciranja zajma?

– Otplata mora biti povoljnija ili kompanije kakvu poznajemo neće biti. Trenutna kamata je neizdrživa, ali da nije bilo razumijevanja američkog fonda HPS sve bi odavno otišlo niz vodu. Nijedna zapadna banka nije htjela, odnosno nije mogla surađivati s tvrtkom koja u suvlasništvu ima ruske državne banke. To jednostavno nije bilo moguće i Fortenova Grupa je došla u poziciju iz koje ne može van s trenutnim suvlasnicima. Sad će interesa sigurno biti. Vjerujem da će ga iskazati banke iz šire regije, koje dobro poznaju tržišta u kojima Fortenova Grupa posluje.

Dioničari su pristali na otkup oko polovine udjela sankcioniranih ruskih banaka u kompaniji. Procjenjuje se da udjeli Sberbanka i VTB Banka iznose između 500 i 600 milijuna eura, što je iznenadilo javnost jer se isti udio mirovinskim fondovima nudio za 1,15 milijuna eura…

Foto: Neja Markicevic / CROPIX

– U javnosti se s tim procjenama razbacuje potpuno paušalno, a u ovom procesu iza nje stoje vodeći globalni pravni i financijski stručnjaci. Dakle, savjetnici u procesu su nekoliko međunarodnih odvjetničkih društava, financijska kuća Lazard, a dodatna kontrola je bila međunarodna investicijska banka Houlihan Lokey koja je dala fairness opinion (mišljenje o prikladnosti financijskih uvjeta ponude, op.a.). Svi oni svojim potpisom stoje iza procesa. Uostalom, upravi Fortenova Grupe, a i svim drugim nesankcioniranim dioničarima, je bilo iznimno bitno da proces bude potpuno transparentan i čist.

Čak i ne ulazeći u to, okolnosti za kompaniju su se potpuno promijenile. Financijski gledano, trošak kamata je na godišnjoj razini veći za otprilike 110 milijuna eura, cijene su regulirane u maloprodaji u gotovo svim zemljama regije što značajno smanjuje rezultate, očekivani trošak rada zbog nužnog povećanja plaća radnicima će na razini grupe biti više od 100 milijuna eura.

Pravno gledano, u to vrijeme je Sberbank svoje udjele mogao slobodno prodavati u skladu sa sankcijskom regulativom, danas se rješavanje sankcioniranog vlasništva može napraviti samo kroz kompliciranu sudsku proceduru. Pritom nikada nije prodao udjel po iznosima koji su se spominjali, jedno je tražiti cijenu, a drugo dobiti. I ono što je najvažnije, pa HPS ima i dalje zalog nad cijelom kompanijom. Tek sad je može jednostavno preuzeti u slučaju neispunjavanja obveze. Ukratko, da je to takva odlična prilika, siguran »zicer«, kupci bi stajali u redu, a imamo situaciju da Lazard nije uspio pronaći nijednog zainteresiranog u međunarodnoj proceduri. To su činjenice koje nitko ne može osporiti.

Obujam transakcije

Postavlja se pitanje financiranja ove transakcije, a već je najavljeno da će biti iz vlastitih izvora.

– Open Pass je samo naglasio da će biti jamac provedbe transakcije, bez obzira na interes drugih nesankcioniranih suvlasnika. Početkom procesa stizala su pisma namjere u kojima su i drugi pokazivali interes sudjelovanja u budućoj vlasničkoj strukturi, stoga će obujam transakcije vjerojatno biti manji. Vidjet ćemo koliko će to na kraju iznositi, ali smo sredstva u svakom slučaju osigurali.

Kako bi izgledala budućnost Fortenove da dioničari nisu pristali na prijedlog Open Pass Ltd za čišćenjem vlasničke strukture?

– Moram vas ispraviti, nije prijedlog Open Passa. To su na Skupštini podržali i drugi nesankcionirani dioničari. Što se tiče budućnosti, ona ne bi izgledala bajno. Fortenova Grupa ne bi mogla ispuniti svoje financijske obveze prema američkom fondu i to bi bio kraj.

Bilo je pravnih pokušaja osporavanja procesa. Kome nije u interesu čišćenje vlasničke strukture Fortenove?

– Svi nesankcionirani vlasnici su pred sobom imali samo jedan izbor. Jedino kako mogu sačuvati svoje vlasništvo je kroz proces rješavanja sankcioniranih suvlasnika. Zato su ga u tolikoj mjeri i podržali na Skupštini društva. Inače bi sve što su dosad uložili propalo. Sve što su dobili u nagodbi, jer im je Agrokor ostao dužan, bi propalo. Dakle, ili podrška procesu, ili gubitak svega.

Druge interese ne bih komentirao. Više to i nema smisla, oni sad rade što već rade. Na čast njima i onima koji im u Hrvatskoj pomažu.

Dobavljači na naplatu čekaju još od 2017. godine, ali očekuju da i oni sudjeluju u novoj vlasničkoj strukturi. Što biste im poručili?

– Napokon će dobiti svoj novac, tzv. granični dug koji seže još iz doba Agrokora. To je nešto više od 80 milijuna eura, značajan novac za uglavnom domaće tvrtke do kojeg nikad ne bi došli da ovaj proces nije uspio. Neki od njih imaju i udjele u samoj Fortenova Grupi i odluka o tome što će napraviti je na njima. Nadam se da će sudjelovati u novoj vlasničkoj strukturi.

Hoće li nakon sređivanja vlasničke strukture doći do »posvemašnje rasprodaje« tvrtki iz sustava Fortenove, kako se neki pribojavaju? Činjenica je da je već najavljena prodaja poljoprivrednog biznisa.

– Zanimljivo je kako se nitko ne pribojava kredita koji stiže na naplatu i koji bi mogao povući cijelu kompaniju. Kompanija se mora baviti i posvemašnjim vraćanjem duga. Tako da, kao što sam već više puta ponovio, pokreće se procedura pripreme prodaje poljoprivrednog biznisa, ali sama prodaja nije konačna. HPS kao kreditor želi imati jednu operativnu kompaniju spremnu za prodaju za slučaj da se obveze ne mogu vraćati. Izbor je pao na poljoprivredu. Pod njihovom kontrolom se pokreće međunarodni natječaj, s financijskim konzultantima koji će voditi proces. Dakako, prodaja će ovisiti i o postignutoj cijeni. Razumijem osjetljivost poljoprivrede zbog koncesija na zemlju, ali istovremeno me sve te političke konotacije odbijaju o tog dijela biznisa. Oko nje su stalne političke rasprave koje nam ne trebaju.

Vjerovali ili ne

Kad ste kod političkih rasprava, dio političkih stranaka, prvenstveno Most, je u svojim nastupima jako fokusiran na vas. Čak i ne skrivaju da ste im vi isključiva meta u predizbornoj kampanji. Kako to komentirate? Iz Fortenove su ih čak optužili da rade u interesu ruske strane u Fortenovi.

Foto: Neja Markicevic / CROPIX

– Valjda takvim napadima misle doći do glasova. Sličan narativ je i u susjednim zemljama, ali i drugdje u Europi, gdje se populistički napadaju pojedini poduzetnici. Ono što je problem, barem na razini fenomena, je činjenica da se lažima osigurava medijski eter. Kod nas su očito prepoznali i oni koji serviraju političarima »ekskluzivne informacije«. Inače, postoji značajna razlika između političara koji su nešto radili, imali odgovornost koju nosi vlast i onih koji nikad nisu donosili odluke takve vrste. Most je imao čak dva ministra energetike i u to vrijeme je poslovanje mojih tvrtki jednako raslo te smo korektno surađivali. Eto, primijetio sam da su nedavno predložili prenamjenu termoelektrane u Rijeci kako bi plin postao njezino pogonsko gorivo zbog blizine LNG terminala. Njihovi savjetnici su još prije nekoliko godina dolazili kod nas s tim idejama i mogu reći da taj Mostov prijedlog definitivno podržavam. Pritom ne mislim samo zbog činjenice da se bavimo prodajom plina, već i zato što su takva rješenja brza te jeftinija od alternativa u pružanju tzv. base load energije. Sutra, ako budu na vlasti i provedu takav projekt, netko treći u oporbi će ih valjda optužiti da su mi pogodovali jer nam odgovara veća potrošnja plina u Hrvatskoj. To je politika.

Kako komentirate interes javnosti za nekretninski dio vašeg poslovanja, posebice za ovaj dio vezan uz nekretnine Fortenove?

– Do određene mjere razumijem interes javnosti, s obzirom na to da se radi o Fortenovi, ali to ne može biti opravdanje za teze koje tonom gotovo spadaju u rubriku »vjerovali ili ne«. Opet se vraćamo na nasljeđe korporativnog upravljanja Agrokorom koje nosi brojne terete koji su i dalje mogli ugroziti poslovanje Konzuma. U trgovini lokacija je sve, a bilo je, nažalost, pokušaja da se na određenim nekretninama Konzum zamijeni konkurentskim trgovinama. Na tome su radili i pojedinci koji su u jednom trenutku imali funkciju u Fortenovi. Svaka transakcija je odrađena u skladu sa zakonskim i poreznim propisima i u najboljem interesu svih strana. Prvenstveno Fortenove koja sad, na pojedinim lokacijama, godišnje plaća i do deset puta manje najmove nego prije. U tu smo kompaniju uložili milijune vlastitog kapitala te su nam u primarnom interesu stabilnost i sigurnost poslovanja cjelokupnog sustava.

Kako biste komentirali činjenicu da dio javnosti i oporbe smatra da nije dobro da jedan čovjek u svojem vlasništvu drži toliki broj kompanija, poput Konzuma, Mercatora, Belja, Jamnice? Nazivaju vas predatorom, da ste moćniji od Todorića, a neki su ispravno primijetili da samo ministar financija u Hrvatskoj raspolaže većom količinom novca od vas?

– Te računice o količinama novca se isključivo upotrebljavaju za političke narative i malo toga je u njima točno. Vjerojatno će isti analizirati kako su PPD-u sad drastično pali prihodi, sve zbog činjenice da je i cijena plina pala nekoliko puta. Jedino što nam preostaje je stalno ponavljati činjenice. PPD gotovo 80 posto svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu, s čime se malo koja kompanija u Hrvatskoj može pohvaliti. Što se tiče kompanija koje ste spomenuli, svojim novcem sam 2019. godine, nakon nagodbe onih kojima je Agrokor ostao dužan, počeo kupovati njihove dionice, odnosno Fortenova Grupe. Drugi to nisu htjeli, a imali su i veću priliku od mene. Sad smo u situaciji da moramo spašavati uloženo i isplatiti sankcionirane ruske banke. Zamislite da je u sankcije Fortenova Grupa ušla s vlasničkom strukturom u kojoj su dvije velike ruske banke i tisuću sitnih dioničara. Kao država bismo se opet suočili s ogromnim problemom i rješenja ne bi bilo. O tome nitko ne govori.

Razumijem zašto postoji strah i spominjanje Todorića jer takav način poslovanja, korporativnog upravljanja, generiranja dugovanja, ucjenjivanja i neplaćanja dobavljača je ostavio duboke tragove te je doveo do sistemskog rizika. U mojim tvrtkama nema situacija, kakve su bile u Agrokoru, da kompanije jedna za drugu izdaju zadužnice, računi se plaćaju na vrijeme, nema mjenica s dobavljačima niti prikrivenog kreditiranja. Kompanije su samoodržive, velik dio njih uključuje međunarodne partnere, poput Rijeka Gatewaya gdje surađujemo s Maerskom u projektu koji je jedan od najvećih u hrvatskoj povijesti.

Takve suradnje s globalnim partnerima su najbolji dokaz da me isključivo zanima razvoj, nisam niti želim biti nikakav gazda.

Spomenuli ste projekt Rijeka Gateway na kojem su nedavno krenuli radovi. Svojedobno su za taj projekt koncesiju dobile kineske tvrtke pa je, kako je pisao Washington Post, američka administracija urgirala i natječaj je ponovo raspisan. Je li bilo američkog uplitanja da se Kineze makne iz Rijeke?

– O tome sam čitao kao i vi, ne znam detalje pa ne mogu komentirati. Ono što mislim da je najbolje za Rijeku, ali i za Hrvatsku je to što će jedna naša luka postati jedna od četiri Maerskove luke za opskrbu Europe, a riječ je o najvećoj zapadnoj logističkoj kompaniji na svijetu. Gospodarske koristi od tog projekta su ogromne i imat će izravan utjecaj na veći rast BDP-a u Hrvatskoj. Ako Maersk završi sporazum s Carinom prema kojem će se sva ta roba koja će ulaziti u Hrvatsku cariniti u Rijeci, već u prvim godinama će državni proračun uprihoditi dodatnih 100 milijuna eura, što je dodatni novac za rast mirovina, dječjih doplataka, štogod već bio prioritet vlasti.

Bloomberg procjenjuje da Vam imovina vrijedi najmanje 765 milijuna dolara. Koliko je ta procjena (ne)točna?

– Uopće se ne bavim takvim računicama, ali moram primijetiti da je ova značajno manja od one koja se koristi u političkim raspravama.

Zažalio sam što sam novac posuđivao HDZ-u

Koliko su vam poznanstva s političarima pomogla u vašem poduzetničkom usponu? Činjenica je da ste prijatelj i školski kolega s bivšim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, a i javno je poznata činjenica da je HDZ 2014. i 2015. uzimao kratkoročne pozajmice od PPD-a.

– Nisam školski kolega s Vrdoljakom, on je i nešto stariji od mene pa to nije ni moguće. Znamo se iz vremena prije njegovog uključivanja u nacionalnu politiku, kad sam ja radio za E.ON., a njegova bivša tvrtka je poslovno surađivala s nama. Što se tiče posudbe HDZ-u, više puta sam rekao da sam zažalio. Sporno nije apsolutno ništa jer je novac vraćen s kamatom, ali žalim jer nakon gotovo deset godina i dalje moram odgovarati na ta pitanja, iako su se u toj stranci promijenile valjda tri garniture vodstva otad. Drugi nisu posuđivali, već donirali pa se nikad nije propitivalo.