Od 5. do 20. prosinca u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Norveške održava se u Rijeci božićno izdanje Norveških dana, u sklopu kojih je na Korzu postavljeno i prigodno ukrašeno centralno božićno drvce. Novi veleposlanik Norveške, Arne Sannes Bjørnstad, međutim, najavljuje da je to tek početak veće suradnje s Rijekom.

Norveški dani

Ovog tjedna Norveška je Rijeci donirala središnje božićno drvce, kako je do toga došlo?

– Željeli smo – a kad kažem mi, mislim na tvrtku Kongsberg Navis i Veleposlanstvo – nešto vratiti stanovnicima Rijeke. Putem darovnica Europskog gospodarskog prostora i Norveške, Veleposlanstvo surađuje sa Sveučilištem u Rijeci i civilnim društvom u Rijeci. Navis tamo ima više od 130 zaposlenih, a ako neke odluke budu išle u pravom smjeru, broj zaposlenih u norveškim kompanijama mogao bi se višestruko povećati u sljedećih nekoliko mjeseci.

Održano je i božićno izdanje Norveških dana – kojim povodom se ti dani održavaju, s kojom glavnom porukom i kako su prošli?

– Tijekom adventa održat će se pregršt događaja koji će prikazati norvešku tradiciju i kulturu. Neki od njih bit će povod predstavljanju naših sličnosti i zajedničke pomorske baštine. Još je rano za procjenu, ali nadamo se da će Norveški dani još više zbližiti Rijeku i Norvešku.

Vidljiva je suradnja s riječkom tvrtkom Navis Consult, o kakvoj se suradnji radi? Ima li slične suradnje na drugim poljima, možda uzgoju ribe ili u brodogradnji? Preciznije, spremaju li se kakve investicije norveških tvrtki u Rijeku ili Hrvatsku?

– Navis je dio norveške tvrtke Kongsberg Maritime. Bavi se inženjeringom i konzaltingom vezanim uz gradnju i održavanje brodova. Nadamo se norveškim ulaganjima i u uzgoj ribe, gdje postoji veliki potencijal. Brodogradnja je, međutim, mjesto gdje se nadam da ćemo u nadolazećoj godini vidjeti nova, velika ulaganja u Rijeci, spašavanje postojećih i otvaranje novih, dobro plaćenih radnih mjesta vezanih uz gradnju sljedeće generacije plovila, kako civilnih, tako i vojnih. Međutim, mnogo ovisi o odlukama koje još nisu donesene, ali ja sam optimističan.

Smatram da hrvatska brodogradnja zaslužuje pouzdane partnere koji će ojačati domaću industriju i domaće stručnjake na obostrano zadovoljstvo – Arne Sannes Bjørnstad / Snimio Vedran KARUZA

Na što točno ciljate?

– Norveška vidi Hrvatsku, posebice Rijeku, kao prirodnog partnera s kojim je već povezana preko Navisa, ali u budućnosti očekujemo da će ta sinergija biti još jača. Norveške tvrtke imaju proizvode i brendove vrijedne plasmana, a Hrvatska i njezino pomorsko čvorište u Rijeci imaju dovoljno znanja i infrastrukture za održivu proizvodnju. Nadam se da će to uskoro prepoznati i hrvatska Vlada te tako omogućiti novi zamah Kvarnera i lokalne industrije.

Govorimo li ovdje o »3. maju«?

– Brodogradilište »3. maj« je apsolutno jedna od tvrtki s velikom perspektivom koja bi trebala biti na radaru ozbiljnih investitora. Kad je riječ o konkretnim planovima, prepustit ću norveškim investitorima da kažu. Kao predstavnik jedne pomorske države, svakako smatram da hrvatska brodogradnja zaslužuje pouzdane partnere koji će ojačati domaću industriju i domaće stručnjake na obostrano zadovoljstvo.

Glatka suradnja

Odnedavno ste na dužnosti u Hrvatskoj, kako ocjenjujete suradnju dvije države, ali i položaj Hrvatske na političkoj karti Europe? Kakvu suradnju imate s Vladom i premijerom Plenkovićem?

– Ponekad kažem svojim kolegama da je moj glavni izazov kao norveškog diplomata u Hrvatskoj to što naša bilateralna suradnja ide tako glatko. NATO i unutarnje tržište Europske unije spajaju naše dvije države. S obzirom na to, postoji velik i neiskorišten potencijal za suradnju. Unatoč tome što se nalazimo u različitim dijelovima Europe, suočavamo se s mnoštvom istih izazova. I Hrvatska i Norveška moraju modernizirati svoju flotu trajekata koji idu s kopna na otoke, koristeći zelene tehnologije. Moramo zaštititi našu obalnu i pomorsku infrastrukturu s obzirom na nove prijetnje koje smo probudili i na koje nas ruska invazija na Ukrajinu svakodnevno podsjeća. Općenitije, moramo se prilagoditi tehnologijama sljedeće generacije i pronaći načine za kombiniranje fleksibilnog, robusnog i konkurentnog gospodarstva s mrežom socijalne sigurnosti. Hrvatska je napravila veliki napredak, a premijer Plenković vodio je zemlju kroz veliku krizu, počevši od COVID-19 i katastrofalnih potresa, do nedavnih posljedica rata u Ukrajini. Paralelno, u tom su razdoblju postavljeni svi temelji za članstvo u OECD-u, a za ostale preporuke za poboljšanje, poput zelene tranzicije, jačanje produktivnosti gospodarstva i demografskih izazova, Norveška može rado i velikodušno ponuditi svoja iskustva i podršku kako bi Hrvatska postala ravnopravna članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Norveška nije članica EU-a, ali jest NATO-a – s obzirom na izazovna vremena u kojima živimo te globalne krize, kako ocjenjujete položaj i važnost svoje zemlje? trebamo li svi zajedno strahovati od novih kriza, bilo ratnih, bilo migrantskih, i kakav treba biti odgovor Europe na to?

– Najranije od 2014., kad je Rusija okupirala Krim i dijelove istočne Ukrajine, vidjeli smo kako se naši odnosi s našim ruskim susjedom prvo polako, a kasnije brzo narušavaju. Trebamo biti spremni za novu krizu i moramo učiniti naša društva otpornijima. Sjeverni tok 2 dospio je na naslovnice, ali čak i prije ruske invazije na Ukrajinu podvodne kablove oštetila su ruska plovila koja su se na čudan način kretala neposredno iznad njih. Kao zemlje s mnogo otoka, i Hrvatska i Norveška moraju biti spremne na ovakav hibridni rat.

Arne Sannes Bjørnstad / Snimio Vedran KARUZA

U Hrvatskoj ste relativno kratko, no kakva ste iskustva stekli, što vam se najviše svidjelo dosad, u Zagrebu i u Rijeci?

– Volim biti u ovom dijelu Europe, dijelom na jugu, dijelom u Srednjoj Europi, posebno na Balkanu. Zagreb i Rijeka pokazuju različite aspekte te kulturno-povijesne složenosti, a ja sam došao do zaključka da je Hrvatska na neki način »mnogo zemalja u jednoj«, u smislu da imate vrlo bogatu i raznoliku kulturnu baštinu.

Što bi Hrvatska mogla naučiti od Norveške, i obrnuto? Pogotovo u poslovanju?

– Ovo je teško pitanje. Norveška može učiti od hrvatske domišljatosti, odnosno kreativnosti. Hrvatska ima veliku inženjersku tradiciju, a obrtništvo je održala na životu puno bolje nego što smo mi to učinili u Norveškoj. Međutim, čini se da je u nekim područjima Norveška razvila proizvode za koje sam siguran da bi se mogli razviti u Hrvatskoj. Pretpostavljam da je to barem djelomično zbog poslovne kulture u Norveškoj s manje birokracije, više transparentnosti i ne manje važnom suradnjom između tvrtki i istraživačkih institucija u klasterima. Vjerujem da se ta poslovna kultura može prenijeti i u Rijeku. Navis je to već dokazao i s nestrpljenjem očekujemo nove norveške investicije takve vrste.