RIJEKA – Da je pandemija koronavirusa prouzročila duboke i vjerojatno trajne promjene na globalnom tržištu rada, uočavaju mnogi financijski i politički čelnici, pri čemu dio sektora pada ili stagnira, pa pada i potražnja za radnicima u tim sektorima, najviše uslužnim, dok dio sektora prosperira i raste, poput primjerice IT-industrije, farmaceutske, zdravstva i slično, te za strukama koje odgovaraju ovim profilima potražnja još i raste. Naravno, tržište rada generalno je pogođeno, s obzirom na to da je cijeli svijet u recesiji, no postoji spomenuto raslojavanje, razdvajanje, sukladno oporavku po tzv. K-krivulji, gdje se dio djelatnosti oporavlja brže ili raste, a dio, kako smo naveli, još ne može krenuti uzlazno.

Postavlja se pitanje, hoće li i u kojoj mjeri to trajno obilježiti tržište rada, stvoriti novu ekonomsku sliku svijeta, ili će se s postupnom normalizacijom života i ekonomski okvir normalizirati, odnosno, u prijevodu – vratiti na staro. Dakle, uz pad ili rast potražnje na tržištu rada, mijenja se i njena struktura, a to onda povlači i pitanje planiranja ponude, obrazovnog procesa, u kratkom i dugom roku. Hrvatska se prije pandemije suočavala s velikim nedostatkom radnika, zbog iseljavanja, ali i nepovoljnih demografskih trendova. Pandemija je nekako sve zamrznula, odnosno usporavanjem ekonomske aktivnosti, usporila se vjerojatno i dinamika seljenja, no određeni trendovi već se naziru, s tim da se i kod nas potvrđuju globalno uočene promjene.

Ekonomski institut Zagreb objavio je novi OVI indeks po kojem je u 2020. znatno, za 28 posto, pala potražnja za radnicima, ali najviše za prodavačima, kuharima i konobarima, što je sasvim razumljivo s obzirom na tip krize i mjere zatvaranja, dok je čak i porasla za zidarima, medicinskim sestrama, liječnicima, građevinarima, profesorima itd. S obzirom na to da je našu zemlju pogodila i serija potresa, potrebna je obnova, a već sada iz tog sektora govore kako doma neće biti dovoljno radnika, već će se radna snaga (opet) morati uvoziti.

»Stari« problem ponovo se, dakle, aktualizira, na što se međutim naslanjaju i neki novi, poput činjenice da se sve više pokazuje da turizam ne može biti jedina nosiva grana, pa treba zaokrenuti, i gospodarsku strategiju, i praviti valjda neki novi plan za susretanje ponude i potražnje na tržištu rada.

Utjecaj potpora

Da će se vrlo brzo ponovo pojaviti problem nedostatka radnika, upozorio je nedavno i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je rekao da je ova kriza jednokratni šok koji će trajati godinu dana, i čim prođe, kaže, ponovo ćemo biti prisiljeni uvoziti radnu snagu. No, sve ovo mogla bi naravno biti i prilika da se veliki broj visokoobrazovanih zadrži u zemlji, ili vrati, jačanjem upravo ovih, trenutno aktualnih sektora u usponu. Sve su to pitanja za promišljanje i valjda koordinirano djelovanje obrazovnog sustava, procesa obnove, kreatora gospodarske politike, poduzeća, s ciljem da se čovjeka, radnika, konačno shvati ozbiljno, i ljude, kako je nedavno za naš list kazao Mladen Vedriš, »zadrži u prostoru«.

O novim trendovima na tržištu rada, njihovoj trajnosti ili prolaznosti, te potrebi planiranja ponude i potražnje u tom dijelu, pitamo Ivu Tomić, glavnu ekonomisticu Hrvatske udruge poslodavaca. Tomić kaže da je 2020. donekle izmijenila sliku na tržištu rada, iako promjene u samoj veličini zaposlenosti i nezaposlenosti – s obzirom na dubinu ekonomske krize – nisu bile toliko drastične koliko se možda očekivalo na samom početku krize.

– Naime, godinu smo završili sa 159.845 registriranih nezaposlenih, što je povećanje od 21 posto (+28 tisuća osoba), dok je na razini cijele 2020. prosječan broj nezaposlenih na burzi HZZ-a iznosio 150.824, što predstavlja povećanje od 17 posto (+22 tisuće osoba) u odnosu na 2019. S druge strane, prema podacima HZMO-a, ukupan broj osiguranika na kraju prosinca iznosio je 1.536.300 osoba, što je tek 0,6 posto (8.892 osobe) manje u odnosu na prosinac 2019., dok je tijekom 2020. prosječan broj osiguranika iznosio 1.540.020 osoba, što predstavlja smanjenje od 1,2 posto ili 17.940 osoba u odnosu na isto razdoblje 2019. Pritom je značajnije povećanje broja osiguranika tijekom 2020. zabilježeno u sektoru građevine te informacija i komunikacija, dok je, očekivano, najveće smanjenje zabilježeno u sektoru smještaja i ugostiteljstva. Ovakva situacija je uvelike posljedica uvođenja potpora za očuvanje radnih mjesta jer je sufinanciranje dijela ili cijele plaće od države svakako omogućilo i onim poduzećima koja su se našla u problemima zbog koronakrize da zadrže svoje radnike, tumači Tomić.

Foto Marko Gracin

Međutim, dodaje, s početkom 2021. vidljiv je rast broja nezaposlenih pri HZZ-u. Tako je 5. siječnja, prvi put od početka krize, broj nezaposlenih prešao 160 tisuća, dok je do 14. siječnja ta brojka dosegnula 162.983.

Rast nezaposlenosti

– Iako još uvijek ne znamo strukturu ovog povećanja broja nezaposlenih, vrlo moguće je da su određena poduzeća s početkom ove godine zaključila da ipak ne mogu zadržati sve radnike ili su možda čak neka od njih odlučila u potpunosti ugasiti svoje poslovanje. Ipak, u nadi smirivanja epidemije i početka turističke sezone očekuje se i manji pritisak na HZZ. Ono što svakako očekujemo u 2021. je nastavak potražnje za radnicima u građevinskom sektoru, kao i u sektoru informacija i komunikacija. S obzirom na to da se očekuje i nešto bolja turistička sezona u odnosu na 2020., mogla bi rasti potražnja i za radnicima u tom sektoru. Međutim, većina poduzeća će zbog i dalje prisutne velike neizvjesnosti biti oprezna prilikom značajnijeg zapošljavanja pa bi situacija na tržištu rada i u 2021. mogla biti tek neznatno bolja u odnosu na 2020. Ono što bi se svakako moglo pokazati kao problem je nedostatak radne snage u onim sektorima gdje će postojati potreba za novim zapošljavanjem. Primjerice, u anketi koju je HUP proveo među svojim članicama krajem prošle godine gotovo petina (19 posto) ispitanih smatra kako će im najveći izazov u poslovanju tijekom 2021. predstavljati upravo nedostatak adekvatne radne snage na (domaćem) tržištu rada. Povrh toga, i lista deficitarnih zanimanja koju je prošli tjedan usvojilo Upravno vijeće HZZ-a sugerira da na domaćem tržištu rada postoji nedostatak radnika upravo u sektorima koja trenutno najviše zapošljavaju – građevini i ICT-u. Međutim, prema informacijama koje dobivamo od poslodavaca usvojena lista nije niti približno dovoljna pa će svakako biti potrebe za dodatnim zapošljavanjem strane radne snage što će, vjerujemo, od ove godine uz novi Zakon o strancima biti znatno jednostavnije, zaključuje Tomić.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK), te posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, na upit je odgovorio podacima prema kojima su u 2020. poslodavci preko HZZ-a tražili 164.760 radnika, što je, kažu, bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je, kaže, od travnja do lipnja (kada je potražnja pala za oko 60 posto), no tijekom ljeta osobito, ali i krajem godine, pad potražnje je bio znatno blaži (od rujna do prosinca pad je iznosio oko 15 posto).

Povratak turizma

– To znači da se stanje stabilizira, te s rješavanjem epidemije i završetkom zime, realno je očekivati da će se potražnja i normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom. Pritom treba naglasiti kako je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama (ljudi sa statusom zaposlenih koji nisu radili zbog zabrane rada, ali su zadržani u tom statusu radi vladinih subvencija plaća) te je rezultiralo smanjenjem produktivnosti. Stoga u ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom, jer će se taj dio radno nekorištenih zaposlenih iz 2020. reaktivirati te poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor, koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom (zbog potresa) te koji je jedini sektor, uz IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) koji je rastao u 2020. godini, te sektor turizma (koji će dijelom povući i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primarno trgovinu) u obujmu u kojem će se uspjeti vratiti razina turističkih ostvarenja, a što ovisi i o inozemnoj potražnji odnosno rješavanju epidemije u Europi primarno, ali i u svijetu, ističe Savić.