ZAGREB – Sjedinjene Američke Države postale su jedan od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, s time da se u ovoj godini odnos snaga u potpunosti promijenio pa je Hrvatska od države koja je sa SAD-om imala višak u robnoj razmjeni došla do pozicije da je vrijednost uvoza iz te države osam puta veća nego lani u istom razdoblju i višestruko veća od onoga što Hrvatska izveze u SAD.

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u razdoblju od početka siječnja do kraja kolovoza pokazuju da je vrijednost uvoza iz SAD-a bila čak 15,56 milijardi kuna. Lani u istom razdoblju uvoz iz te globalne sile nije dosegnuo ni dvije milijarde kuna, pa je SAD po vrijednosti izvoza u Hrvatsku pretekao brojne europske zemlje, i na hrvatsko tržište veću vrijednost robe izvezu samo Italija, Njemačka i Slovenija. Čak je i vrijednost uvoza iz Mađarske u osam mjeseci ove godine bila nekoliko stotina milijuna kuna manja od uvoza iz SAD-a, a milijardu kuna manje je vrijedan i uvoz iz osam zemalja CEFTA-e, od kojih su primjerice i BiH i Srbija uvijek imale veću robnu razmjenu s Hrvatskom od SAD-a.

Izvoz nafte

Najveći dio uvoza iz SAD-a tako otpada na ukapljeni plin, jer je Hrvatska u osam mjeseci prema privremenim podacima DZS-a iz te zemlje uvezla ukapljeni plin u vrijednosti od 14,5 milijardi kuna, što je 93,5 posto ukupnog uvoza iz SAD-a. Koliko je tog uvoza ostalo u Hrvatskoj, a koliko je otišlo izvan naše zemlje, nisu podaci koje može dati DZS.

Dio odgovora možda se krije u robnoj razmjeni s Mađarskom jer je izvoz u tu zemlju povećan za pet milijardi kuna i u osam mjeseci ove godine iznosio je 11,63 milijarde kuna, od čega gotovo 5,2 milijarde kuna otpada na prirodni plin. Lani je Hrvatska u istom razdoblju u tu susjednu državu izvezla isti energent u vrijednosti od tek 75 milijuna kuna. Zanimljivo je, izvoz nafte u Mađarsku bio je vrijedan oko milijardu kuna, dok je lani u isto vrijeme u mađarskim rafinerijama završilo 3,7 milijardi kuna vrijedne nafte iz Hrvatske.

Na 1,73 milijarde kuna porastao je i izvoz električne energije, koji je lani bio vrijedan 600 milijuna kuna, no u međuvremeno su značajno porasle cijene tog energenta, što znači da možda i nije došlo do značajnog povećanja količina.

Istovremeno je zabilježeno i da je u osam mjeseci Hrvatska iz Mađarske uvezla električne energije u vrijednosti od 4,46 milijardi kuna, dok je lani taj uvoz bio tek milijardu kuna.

Vrijedni energenti

Što se tiče Rusije, najveći dio uvoza iz te zemlje, oko milijardu kuna, otpada na ulja i ulja za podmazivanje i vjerojatno je riječ o vakuumskom plinskom ulju nužnom za proizvodnju u riječkoj rafineriji, za čiji je uvoz Hrvatska čak dobila i izuzeće iz sankcijskog režima.

Više se nego udvostručio i uvoz bitumenskog kamenog ugljena pa je vrijednost tog uvoza iz Rusije u osam mjeseci ove godine bila gotovo 725 milijuna kuna.

Privremeni podaci govore da je i dalje glavni trgovinski partner Hrvatske Italija, iz koje je uz rast od 63,4 posto stigla roba vrijedna 26,84 milijarde kuna, dok je Hrvatska u Italiju uz rast od 28 posto izvezla robe u vrijednosti od 14,4 milijarde kuna.

Ukupna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih devet mjeseci, također prema privremenim podacima, iznosila je 132,7 milijardi kuna, što je 34 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,1 posto, na 233,1 milijardu kuna. U robnoj razmjeni sa svijetom Hrvatska je bila u minusu 100,4 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 56,9 posto, što je prvi put nakon puno godina da je pala ispod 60 posto.

Raste i uvoz iz Rusije

Iako Hrvatska sudjeluje u oštrim sankcijama protiv Rusije, uvoz iz te države porastao je za 32 posto i u osam mjeseci ove godine bio je vrijedan više od tri milijarde kuna. Tako je u ovoj godini uvoz iz SAD-a prvi put premašio uvoz iz Rusije i odmah je ta vrijednost bila pet puta veća od onoga što Hrvatska nabavlja iz Rusije. I dok je uvoz iz Rusije rastao, izvoz hrvatskih kompanija u tu državu je zbog sankcija pao za oko 12 posto. Najbolje to pokazuje kako na trgovinu, odnosno hrvatsku ekonomiju, utječu globalne političke prilike i rat u Ukrajini.