Vlada je sastavila i plan po kojem tvrtke moraju investirati 3,8 milijardi eura, od čega se čak 3,5 milijarde odnosi na HEP, koji u proračun mora uplatiti gotovo pola milijarde kuna
ZAGREB Vlada će ovog ljeta iz energetskih tvrtki u kojima je većinski vlasnik ili suvlasnik izvući više od 800 milijuna kuna za proračunsku potrošnju, iako je sama donijela planove po kojima bi te kompanije u sljedećih nekoliko godina trebale biti nositelji razvoja i gospodarskog oporavka kroz investicije vrijedne 3,85 milijardi eura.
Zanimljivo je i to da sva ministarstva do kraja godine, kako bi se proračun spasio, moraju prema naredbi premijerke Jadranke Kosor, uštedjeti 600 milijuna kuna, odnosno 200 milijuna kuna manje nego što će država ubrati od kompanija koje bi trebale investirati u energetiku i novo zapošljavanje.
Mogu i bez kredita?
Odluka po kojoj sve tvrtke u kojima je država većinski vlasnik moraju uplatiti u proračun 50 posto svoje dobiti najviše je pogodila Hrvatsku elektroprivredu koja u državnu kasu mora uplatiti 460 milijuna kuna, a istovremeno je ta kompanija u Vladinom katalogu investicija navedena kao nositelj devet velikih projekta vrijednih ukupno 3,5 milijarde eura.
Uz to prije nešto više od godinu dana Vlada je svojom najvećom zadaćom smatrala rješavanje nelikvidnosti u javnim poduzećima, pa tako i HEP-u, kojem sada uzima zarađeni novac. Na pitanje hoće li HEP za provođenje Vladine odluke morati podići kredit, odnosno hoće li se morati zadužiti kako bi napunili državni proračun iz HEP-a odgovaraju da »očekuju da će HEP gotovo 460 milijuna kuna isplatiti iz vlastitih sredstva«.
No, Vladin plan prikupljanja novca ne odnosi se isključivo na energetske tvrtke, iako je njihov doprinos proračunu najveći. Država očekuje da će mimo njih skupiti još dvjestotinjak milijuna kuna, pa će tako, primjerice, Fina u proračun uplatiti gotovo 39 milijuna kuna, i također tvrdi da joj za to ne treba kredit, a Croatia osiguranje će do kraja srpnja, nakon što se održi skupština društva, u državni proračun uplatiti 22,8 milijuna kuna. Oko 2,5 milijuna kuna proračun će dobiti i od Hrvatske Lutrije.
Nešto više od od 215 milijuna kuna u državni će proračun uplatiti i Ina, a za isplatu dividende spremne su i preostale dvije energetske tvrtke Janaf i Plinacro, koje također navode da imaju osigurana sredstva i da se neće morati dodatno zadužiti kako bi proveli Vladinu odluku. Janaf će od 106 milijuna kuna dobiti, vlasnicima kroz dividendu isplatiti 50,5 milijuna kuna, a kako su uz Vladu suvlasnici isključivo državne institucije, novac će u potpunosti otići na račun države.
Od 137 milijuna kuna, kolika je dobit Plinacroa u prošloj godini, država bi trebala dobiti 67,87 milijuna kuna. Iz Plinacroa upozoravaju i na to da je Vlada članovima Nadzornih odbora naložila da sagledaju stanje i založe se za to da provedba odluke o isplati 50 posto dobiti u državni proračun ni na koji način ne ugrozi daljnje poslovanje državnih poduzeća.
Nepoznate posljedice
– Uprava tvrtke Plinacro izložila je Nadzornom odboru utjecaj i posljedice ove odluke s obzirom na financijske, investicijske i planske aktivnosti društva. Istodobno, kao i uvijek dosad, uprava će postupiti u skladu s odlukama i nalogom Skupštine i svoga vlasnika – Vlade Republike Hrvatske, poručuju iz Plinacroa, ali ne otkrivaju kakve će to posljedice odluka imati na planove društva.
Iako tvrde da za isplatu dividende državi imaju vlastita sredstva, bit će zanimljivo pratiti kako će energetske tvrtke, pogotovu Janaf i Plinacro koji planiraju financirati investicije uglavnom iz vlastitih sredstva, realizirati razvojne projekte što im je i Vlada naložila te hoće li do kraja godine neka od četiri energetske kompanije imati problema s likvidnošću u svom poslovanju.
