Svaki četvrti euro, koji je u srpnju prošao kroz fiskalne blagajne u Hrvatskoj, došao je iz djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane, pokazuju to podaci Porezne uprave za prošli mjesec.

U srpnju je ukupan iznos fiskalnih računa u svim djelatnostima bio 4,78 milijarde eura, a u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane promet je bio 1.183 milijardu eura, što opet dokazuje veličinu udjela turizma u domaćem gospodarstvu, posebice u ljetnim mjesecima.

Iako je u srpnju ove godine broj računa koji su izdani kroz sustav fiskalizacije u cijeloj Hrvatskoj u svim djelatnostima porastao za samo 0,4 posto u odnosu na prošlu godinu, vrijednost tih računa porasla je za 790 milijuna eura, odnosno za 19,7 posto, što sigurno upućuje na veću potrošnju, ali još i više na to kolikoj je inflaciji još uvijek izložena Hrvatska.

Što se tiče djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane, odnosno velikog dijela turizma, srpanj je ove godini donio 189 milijuna eura veće prihode u odnosu na isti mjesec prošle godine, barem kad su u pitanju prihodi za koje su uredno izdani fiskalni računi.

U odnosu na prošlogodišnjih 994 milijuna eura to je povećanje od 19 posto. Kad se iz tih brojki izdvoji samo smještaj, riječ je o 595 milijuna eura, što je 255 milijuna eura više nego u lipnju i sto milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine. Dakle, u samom smještaju ostvaren je promet veći 20,2 posto.

Priprema i usluživanje hrane i pića u srpnju je preko fiskalnih računa prikazala promet od 587 milijuna eura, što je oko 180 milijuna eura više nego u lipnju i 89 milijuna eura više nego u srpnju prošle godine. U ugostiteljstvu je rast u prihoda u odnosu na isti mjesec prošle godine bio 17,8 posto.

Kad se promatra razdoblje od početka godine do kraja srpnja ove godine fiskalni su računi pokazali da je u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića ukupan promet bio 3,336 milijardi eura, što je 705 eura ili gotovo 30 posto više.

To je povećanje posljedica većeg broja gostiju u Hrvatskoj, ali sasvim sigurno i znatno većih cijena od prošlogodišnjih.

Detaljnih podataka za srpanj još nema, DZS je dao procjenu da su usluge u Hrvatskoj u prošlom mjesecu bile skuplje za 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali prema podacima za lipanj usluga je u restoranima i hotelima bila skuplja čak 17,7 posto u odnosu na isti mjesec 2022., i tu se skriva dobar dio povećanja vrijednosti fiskalnih računa.

Jednako tako dvoznamenkast postotak poskupljenja hrane najvećim dijelom doprinosi povećanju vrijednosti fiskalnih računa u maloprodaji.

Povećat će to sve naravno i prihode državnog proračuna jer će biti za 15-ak posto veći prihodi od pojedinih poreza, no pitanje je koliko će prihoda država propustiti jer, primjerice, ugostitelji ne izdaju račune za sve isporučene usluge.