ZAGREB – Hrvatske građane na proljeće čekaju ne samo više cijene plina i struje, nego i dodatni udarac na životni standard. Proizvođači peradi, goveda i svinja najavljuju veliko poskupljenje mesa koje bi sljedećih mjeseci moglo iznositi oko 30 posto. Tvrde da zbog dramatičnog rasta troškova za uzgoj stoke nemaju drugog izlaza.

Više cijene među prvima je najavio vlasnik Purexa Milivoj Dragošević, procjenjujući da poskupljenje puretine, koje nas čeka do kraja ožujka, neće biti manje od 30 posto. Dragošević je rekao da »ne mogu cijene u maloprodaji biti niže od proizvodnih«. Ako se cijena mesa ne poveća, kaže, u takvoj situaciji neće ga imati tko proizvoditi.

Slično misle i ostali proizvođači mesa, trgovci i poljoprivredni stručnjaci, upozoravajući javnost na to da je u proteklih godinu dana gotovo sve poskupjelo te da stočarima i peradarima prijete veliki gubici.

– Poskupljenje mesa itekako je moguće jer su njegove cijene danas na povijesno niskim razinama. Zasad nisu bitno rasle, za razliku od stočne hrane i energenata, primjećuje Miroslav Kuskunović, stručnjak za poljoprivredu pri Hrvatskoj poljoprvrednoj komori. On ne želi prognozirati koliko će meso poskupjeti, ali napominje da je to samo pitanje vremena.

Više cijene mesa ne očekuju se samo u Hrvatskoj. Posljednjih mjeseci poskupljenja su se zaredala širom Europe i ne prestaju. Kuskunović napominje da su sirovine, stočna hrana i ostali ulazni troškovi »užasno poskupjeli«. Kukuruz za hranidbu stoke, na primjer, dvostruko je skuplji nego prije godinu dana.

Lančana reakcija

Da se priprema serija poskupjenja hrane, svjedoče i podaci Ministarstva poljoprivrede koje na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Cijena pšenice u prosincu bila je u Hrvatskoj 48 posto veća nego prije godinu dana, kukuruza 44, soje 58, stočnog ječma 59 posto, a suncokretova zrna 69 posto, prema najnovijem biltenu Ministarstva.

Iz kretanja na tržištu je vidljivo da se najprije povećavaju cijene poljoprivrednih sirovina, koje se u drugoj fazi prenose na proizvođače mesa i ostale hrane. U trećoj fazi više se cijene prenose na krajnje potrošače, pa su već prošlog ljeta poskupjeli mlijeko, ulje i pekarski prozvodi. Sada se u prodavaonicama pripremaju nove cijene mesa, koje su mnogi građani već uočili.

U mesnicama je prosječna cijena svinjetine u prosincu pala za 4 do 8 posto, jer na tržištu još uvijek ima viška tog mesa, što je posljedica njegove hiperprodukcije u Europi posljednjih godina. Međutim, cijena janjetine skočila je za 8,5 posto, a junetine za 4 do 6 posto, prema podacima Ministarstva.

Nema sumnje da će sljedećih mjeseci poskupljenja biti znatno veća, osobito junetine i teletine, jer je porasla cijena žive stoke. U prosincu je cijena junećih trupova skočila za 23 posto, a janjećih za 24 do 30 posto. Poskupljena svinjskih trupova zasad zaostaju, s rastom od 5,3 posto. Mnoge mesnice još imaju zaliha jeftinijeg mesa, ali je očito da će sljedećih tjedana nabavljati skuplju robu i istaknuti više cijene. S obzirom na skok cijene junadi za četvrtinu, na skuplji benzin, rad i marže, nije teško izračunati da bi i junetina mogla poskupjeti za oko 30 posto.

Očuvanje proizvodnje

– Više cijene su logične ako želimo očuvati domaću stočarsku proizvodnju te imati kvalitetno i sigurno meso, obrazlaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. U suprotnom, naši će proizvođači propasti i ostat ćemo bez domaće proizvodnje. U tom slučaju meso neće poskupjeti 30, nego 100 posto, kaže Kuterovac koji već dugo upozorava na težak položaj hrvatskih stočara.

Domaći su proizvođači proteklih godina bili pritisnuti nelojalnom konkurencijom stranih proizvođača mesa. Oni su, prema Kuterovčevim riječima, svoje viškove prodavali u Hrvatskoj po dampinškim cijenama, koje nisu pokrivale troškove proizvodnje. Sada cijene posvuda idu naviše.

– Možemo reći da je vrijeme jeftine hrane iza nas, barem dok se situacija na tržištu ne bude stabilizirala, procjenjuje Kuskunović. Podsjeća da od 2023. godine stupa na snagu nova zajednička poljoprivredna politika Europske unije, s novim ekološkim standardima, što će također pridonijeti rastu cijena hrane.

Cijene hrane skočile su u cijelom svijetu. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u prosincu su prosječne cijene hrane u svijetu bile 33,7 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine. Najviše su skočile cijene žitarica (40,4 posto) i biljnih ulja (78,5). Mlijeko i mliječni proizvodi u godinu dana poskupjeli su za 28, a meso zasad za 11,3 posto.