RIJEKA – Hrvatska narodna banka provela je testiranje otpornosti kreditnih institucija na stres, te je utvrdila da rezultati testiranja pokazuju da su akumulirani kapitalni viškovi u sustavu dovoljni za apsorpciju nepovoljnih kretanja, čak i u stresnom scenariju, koji hipotetski pretpostavlja nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja. No, iako rezultati testiranja upućuju na spremnost sustava da se nosi s povećanim gubicima, ovaj put, navodi HNB u publikaciji Financijska stabilnost, zamjetna je heterogenost pri odgovoru pojedinih kreditnih institucija na stresne uvjete. Naime, zaključak je HNB-a da sveukupno 11 kreditnih institucija pada na provedenom testiranju otpornosti sustava, ali one čine tek 4,8 posto ukupne imovine bankovnog sustava. Sistemski važne kreditne institucije, pojašnjava HNB, »agregatno relativno dobro posluju i u stresnom scenariju, premda smanjenje stope adekvatnosti kapitala donekle spušta viškove kapitala«.

– Za potrebe testiranja otpornosti na stres analiziraju se dva scenarija: temeljni i stresni, od 2021. do 2023. Nakon pada gospodarske aktivnosti od minus 8 posto u 2020., u temeljnom scenariju predviđa se da bi se ona u 2022. trebala vratiti na razinu od prije pandemije, uz kumulativni porast od 12 postotnih bodova BDP-a od 2020. do 2023. U hipotetskom stresnom scenariju predviđa se daljnji nepovoljan razvoj pandemije od drugog tromjesečja 2021. (mutacija virusa, kašnjenja i problemi u isporuci cjepiva, odbijanje cijepljenja stanovništva itd.) koji će dovesti do nižih stopa rasta, a od četvrtog tromjesečja 2021. i do daljnjeg pada gospodarske aktivnosti. Tako se u stresnom scenariju predviđa hipotetski pad od 1,2 posto u 2021., 4 posto u 2022. i 1,4 posto u 2023., uz zadržavanje visoke stope nezaposlenosti. U stresnom scenariju simuliraju se i snažan pad cijena stambenih nekretnina te deprecijacija tečaja, koji bi nakon eskalacije pandemije porastao na 8 kuna za euro.

Istek moratorija

U HNB-u kažu da će s obzirom na postupno istjecanje moratorija odobrenih uz blaži regulatorni tretman tijekom 2021. udio neprihodonosnih (NPLR) kredita u ukupnim porasti, s tim da bi u temeljnom scenariju mogao samo blago porasti, s 5,4 posto na kraju 2020. na 6 posto na kraju 2023., dok bi u stresnom scenariju mogao relativno snažno porasti i dosegnuti 9,4 posto na kraju 2023. Pritom bi, očekuje se, rast NPLR-a za sektor stanovništva bio umjereniji, a za sektor nefinancijskih poduzeća izraženiji. Priljev novih neprihodonosnih (loših, nenaplativih) kredita na razini svake banke proporcionalan je udjelu njezine izloženosti prema tzv. COVID-ugroženim djelatnostima, među koje HNB ubraja pružanje smještaja, te pripremu i usluživanje hrane, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, te umjetnost, zabavu i rekreaciju.

Stopa adekvatnosti kapitala u temeljnom scenariju povećava se s 24,9 na kraju 2020. na 26,7 posto u 2023. U stresnom scenariju stopa adekvatnosti kapitala smanjuje se s 24,9 na kraju 2020. na 19,5 posto na kraju 2022., s obzirom da su u ovom scenariju u 2021. i 2022. operativne zarade manje od rezervacija za većinu institucija u sustavu, te bankovni sustav posluje s gubitkom. U 2023. kapital sustava ponovo blago raste i na kraju 2023. iznosi 19,9 posto. HNB podsjeća i da bi kapitaliziranost sustava u oba scenarija bila bitno niža da nije zabranjena isplata dividendi iz dobiti 2019. i 2020.

Konzervativni pristup

– Sistemski važne kreditne institucije agregatno relativno dobro posluju i u stresnom scenariju, premda smanjenje stope adekvatnosti kapitala donekle spušta viškove kapitala. Ukupni rezultat za ostale kreditne institucije pokazuje da su one mnogo ranjivije na nepovoljne gospodarske uvjete, te je agregatni višak kapitala gotovo u potpunosti iscrpljen već u 2021. Analiza pojedinih kreditnih institucija pokazuje da pet kreditnih institucija zadire u zaštitne slojeve kapitala, a još tri ih dodatno, osim zaštitnih slojeva kapitala, zadire i u naloženi dodatni regulatorni kapital (stup 2).

Naposljetku, još osam kreditnih institucija u stresu ne zadovoljava ni propisani minimalni kapitalni zahtjev (od 8 posto – stup 1). Ako se za granicu nakon koje kreditna institucija pada na testiranju otpornosti uzme konzervativna pretpostavka da su institucije koje ne zadovoljavaju rezultate testa one koje zadiru u ukupni supervizorski kapitalni zahtjev, sveukupno 11 kreditnih institucija pada na provedenom testiranju otpornosti sustava. No, navedene kreditne institucije čine 4,8 posto ukupne imovine bankovnog sustava, zaključuju u HNB-u.