Godišnja stopa inflacije porasla je na 4,5 posto u prosincu s 4 posto u studenom, pod utjecajem rasta cijena energenata, te niza usluga, kao i cijena hrane i pića.

Upozoravali smo na rizik obnavljanja inflatornih rizika s obzirom na energičan rast ukupnih primanja zaposlenih, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca u Fokusu tjedna, te dodaju da i početkom ove godine očekuju zadržavanje godišnje stope harmonizirane inflacije na oko 4,5 posto, pod utjecajem, kako kažu, »prijenosa energičnog rasta plaća u javnom sektoru u prošloj godini na rast domaćih cijena, uz dodatna snažna povećanja u ovoj godini, kao i obnavljanja uvezenih inflatornih pritisaka«.

No, u ostatku godine stopa predviđaju usporavanje inflacije na 2,5 do 3 posto. Na to usporavanje, kažu, utjecat će usporavanje inflacije cijena usluga nakon vrhunca turističke sezone, nastavak restriktivne monetarne politike u europodručju, te slabljenje agregatne potražnje u većini eurozone. Inflaciju, navode dalje, ubrzavaju rast plaća, turizam i uvoz, te sugeriraju da umjesto toga kupovnu moć građana treba jačati nižim porezima.

HUP u ovoj godini tako očekuje prosječnu stopu inflacije na razini od 3,5 posto, što će, kažu, i dalje biti više od prosječne stope u europodručju gdje se u ovoj godini očekuje inflacija od oko 1,7 posto (nakon 2,3 posto lani).

Snažan rast cijena

U Hrvatskoj je, ističu opet, inflacija viša zbog znatno snažnijeg rasta cijena usluga, naročito u turizmu, kao i osobne potrošnje, a to je, navode, rezultat očekivanog snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, odnosno oko 10 posto (realno 6,5 posto) ili tri puta brže nego u europodručju, potrošačkog kreditiranja, te rasta inozemnih doznaka stanovništvu.

– Hrvatska ne samo da predvodi u rastu primanja zaposlenih i potrošačkom kreditiranju na razini EU-a, već je udio troška rada u BDP-u prvi put nakon 2010. iznad prosjeka EU-a (49 prema 48 posto), te čak šest postotnih bodova iznad CEE regije, što implicira relativno veću distribuciju zarada kompanija zaposlenima, kažu u HUP-u pozivajući se na analizu HNB-a prema kojoj je od 2019. do danas najviše porasla kupovna moć (naj)nižih plaća, čiji primatelji imaju relativno veću sklonost potpunoj potrošnji plaća.

Nadalje, kažu da je u Hrvatskoj realni rast trgovine na malo od gotovo 7 posto dvostruko viši nego u CEE regiji, te dva i pol puta snažniji nego u mediteranskim zemljama članicama EU-a.

– Dekompozicija deflatora BDP-a pokazuje dominantan doprinos troška rada u kretanju inflacije već četiri kvartala, dok profiti poduzeća najmanje godinu dana djeluju u suprotnom smjeru.

Snažniji dvoznamenkasti rast plaća potaknut predizbornim povišicama na razini lokalne države, dodatnim pritiscima na povećanje koeficijenata u određenim segmentima državne administracije, kao i bolja turistička sezona od očekivanja su glavni domaći rizici za ubrzanje stope inflacije.

Snažan rast plaća u javnom sektoru podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena jer plaće rastu znatno brže od rasta produktivnosti u ekonomiji, stoga iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana, ističu u HUP-u.

Inflatorni pritisci

Stav HUP-a je, u kontekstu inflatornih pritisaka na temelju rasta primanja i troška rada, kako je svrsishodnije kupovnu moć građana jačati kroz daljnje porezno rasterećenje dohotka od nesamostalnog rada. Naime, kažu, rast primanja kroz interventno povećanje plaća (kroz proračun i minimalac) jače potiče inflaciju nego kroz snižavanje poreza na dohodak.

– Također, spuštanje porezne stope poreza na dohodak poveća poreznu bazu, ali istovremeno i zahtjeva razboritiji plan proračunskih rashoda nego u predloženoj varijanti u kojoj nema poticaja za prilagodbu jer rast kupovne moći ionako podiže naplatu poreza na potrošnju. Zauzdavanje rashoda u sklopu obnove fiskalnih pravila na razini EU-u je dobrodošao ‘instrument’ u usporavanju inflacije te stabilizaciji cjenovnih očekivanja, zaključuje HUP.