Iza nas je vikend rekorda! Prema podacima sustava eVisitor u našoj je zemlji kumulativno, dakle od 1. siječnja do 20. srpnja ostvareno više od 10 milijuna dolazaka i 45,8 milijuna noćenja, što je u odnosu na lani 4 posto više u dolascima, odnosno jedan posto u noćenjima.

Drugi se rekord odnosi na najveći broj gostiju stacioniranih u jednom dan ove godine. Kako je prije tjedan dana i najavljivao Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice u nedjelju je pređena brojka od milijun gostiju koji se od prošlog vikenda odmaraju u Hrvatskoj.

Najava je bila poprilično sigurna jer prije tjedan dana bilo je oko 950 tisuća gostiju što je značilo da sezona ide u željenom smjeru.

Kako dalje govore podaci sustava eVisitor najviše noćenja ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru.

Gledano po tržištima, najviše noćenja su ostvarili Nijemci, domaći gosti, Slovenci, Austrijanci i Poljaci, a gledano po destinacijama, najposjećeniji su Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Umag i Zagreb.

Vrlo dobre najave

Ono što je također ukazivalo kako će se u globalu hrvatska turistička godina kretati u željenim kondicijama bio je susret održan prije nekoliko dana u Trogiru. Konkretno bila je riječ o koordinacijskom sastanku u Hrvatske turističke zajednice s predstavnicima turističkih zajednica s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Sastanku su, uz Kristjana Staničića, direktora Hrvatske turističke zajednice, prisustvovali Ivana Vladović, direktorica TZ Splitsko-dalmatinske županije, 25 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina s područja županije, a na sastanku je bio i Šime Klarić, kao član Turističkog vijeća HTZ-a.

Staničić se tada osvrnuo na provedene aktivnosti s naglaskom na promotivne kampanje, a izdvojio je i posebna međunarodna događanja povodom kojih su provedene dodatne promotivne aktivnosti hrvatskog turizma, poput promocije tijekom nedavno završenog Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj.

– Dosadašnjim tijekom sezone smo vrlo zadovoljni, dok su i najave za posezonu vrlo dobre pa se do kraja prosinca očekuje realizacija još jedne uspješne turističke godine, naglasio je tada Staničić.

Okupljenima se tada obratio i Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koji je ujedno i član Turističkog vijeća HTZ-a, te istaknuo da je tijek sezone u Hrvatskoj dobar te da na razini Splitsko-dalmatinske županije značajan utjecaj na rezultate ima sve bolja povezanost Splita s drugim važnim međunarodnim zračnim lukama.

Također, osvrnuo se i na važnost održivosti hrvatskog turizma koja se najbolje vidi po očuvanosti prirodne baštine, naglasivši pritom da i dalje treba težiti održivom razvoju u svim ostalim važnim segmentima s posebnim naglaskom na turizam.

Aktivnosti TZ Splitsko-dalmatinske županije predstavila je Ivana Vladović, direktorica TZ Splitsko-dalmatinske županije koja je naglasila da je na razini županije od početka godine ostvaren rast od 5 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.

Tko najviše profitira?

Zbog čega ističemo upravo te podatke, sliku koju dobivamo iz srednje Dalmacije? Zbog toga što će precizni podaci koje ćemo komentirati ovih dana pokazati ipak jednu unekoliko drugačiju sliku sezone.

Podaci su u plusu na razini države, no najviše profitiraju, kako se da nazrijeti, one regije koje su naglašenije posvećene – avio gostima. Split i njegova županija su primjerice zabilježili jako dobar posjet gostiju iz SAD koji su u potrošačkom smislu dvostruko jači od prosječnog hrvatskog gosta koji dnevno troši oko 140 eura.

S druge strane, na sjeveru Jadrana, su posebni u srpnju sve češći manjkovi u dolascima i noćenjima.

S obzirom da su Istra i Kvarner naglašeno auto destinacije, one ove godine očigledno pate od izostanka gostiju iz Njemačke i Italije koje, kako je jučer istaknuo i Boris Žgomba, predsjednik Unilinea, najvećeg hrvatskog turoperatora, muče problemi njihovog gospodarstva što se već drugu godinu za redom odražava i na njihove hrvatske turističke brojke.

Istina, s obzirom da glavnina njemačkih gostiju u Hrvatsku dolazi iz njihovih najjužnijih pokrajina, Bavarska je u tome istinski lider, evidentna “srpanjska” rupa je došla i iz razloga što u tom dijelu Njemačke nije još došlo do školskog raspusta. “Povuku” li u sljedećim tjednima Nijemci svoje dolaske na Jadran, i ta će se priča uprosječiti i uklopiti u nekoliko postotaka bolju godinu.

Kako je u Malom Lošinju?

No, idemo mi na teren, idemo vidjeti što kažu neki od najiskusnijih hrvatskih turističkih djelatnika, Konkretno za mišljenje smo zamolili Dalibora Cvitkovića, direktora TZ Mali Lošinj.

Ne po brojkama gostiju i noćenja, ali da po kvaliteti, posebno hotelskog smještaja Lošinj je jedna od najkvalitetnijih turističkih destinacija na Jadranu te dakako na Kvarneru.

– Promatrajući kumulativni turistički promet od 1. siječnja do 15. srpnja 2024. godine ostvareno je 810.314 noćenja i 133.545 dolazaka, što predstavlja povećanje od 1,5 posto u noćenjima i 4 posto u dolascima u odnosu na 2023. godinu.

Najveći broj noćenja ostvaruju kampovi 299.753 što je rezultat na razini lanjskog, slijede hoteli s 175.593 što je povećanje od 11 posto, dok su objekti u domaćinstvu sa 146.809 zabilježili pad od dva posto.

Primat u stranim noćenjima u kumulativnom razdoblju drži Slovenija s udjelom od 30,1 posto, dok je Njemačka druga s 19,6 posto. Austrija ima 10,6 posto, Italija s 5,8, Češka s 3,5, Poljska s 2,5, i ostale zemlje s 12,6 posto. Gosti iz Hrvatske sudjeluju u ukupnom turističkom prometu do s udjelom od 15,3 posto, izvješćuje nas Cvitković.

Ali, ono što se ovih dana često ističe, promet je u srpnju. Što o njemu kaže Cvitković?

– Kada govorimo o prvih 15 dana srpnja, tu bilježimo nešto manji pad noćenja u odnosu na 2023 godinu. Riječ je o tri tisuće noćenje ili jedan posto manje nego lani, pojašnjava Cvitković.

Izostanak gužve u restoranima

Ono što je pak primjetno na sjeveru Jadrana, izostanak je gužve u restoranima. Sve nekako sluti na pad vanpansionske potrošnje. Gostiju ima mnogo, više nego lani, supermarketi su prepuni, gužve su cjelodnevne, u večernjim satima zna dolaziti i do prave opsade trgovina. Kad su restorani i njihove terase u pitanju – baš i ne.

– Za vanpansion točne podatke nemamo, trebalo bi se obratiti Poreznoj upravi o broju izdanih računa i njihovoj visini u odnosu na 2023. godinu, ali u svakodnevnom razgovoru sa svim dionicima u našoj destinaciji – smještajni kapaciteti, ugostitelji, trgovine, izletnička djelatnosti, sve ono što je povezano s turizmom – možemo govoriti o padu prometa.

On je prvenstveno povezan s visinom cijena pojedinih usluga i recesijom na našem glavnom emitivnom tržištu prvenstveno o njemačkom, a zatim ga slijede talijansko i austrijsko, dodaje Cvitković te upućuje svojevrstan apel:

– Ono što mogu apelirati na pružatelje usluga smještaja i ugostiteljstva da kod formiranja cijene prvenstveno vode računa o kvaliteti usluge koju nude, odnosno omjeru objektivne vrijednosti i kvalitete u odnosu na novac.

Mi smo i u programa rada TZG Malog Lošinja za 2024 planirali turistički promet na razini 2023. godine tako da mogu reći da smo u tom segmentu zadovoljni, pogotovo uzimajući u obzir booking za kolovoz i posezonu, zaključio je Cvitković.